PULU YEMONGA BOKUNE IMBI MOLEMO MARENGA UNGU PULU
1
1. aposelI ungumu Giriki-Ungumu, akumu kongono-imbi mele. Akumunge ungu-pulumu “lipe mundolimu”. Akumu i-sipe mele: Papua Nu Gini gapomanomone ye molo ambo te mako topa, Asitaralliya molo Amerika molo Japane lipe mundupelie nimbendo: “Nu akune puku olionga keremo nindiku, olionga kongonomo tendeko, molani pu!” nilimele yembo akumu “yembo aposollo” mele.
Yesusi ou ye mare mako topalie “Na lombili waa!” nirimu ye akume “lombili andoli yema” nilimolo. (Akumunge pulumu inie anjokondo 10. disaipel molemo.) Pe Yesusini kanu yemando nimbendo: “Nanga kongonomo tendangi pangi!” nimbe lipe mundorumu kinie eno Giriki-Ungune imbi leko “aposolloma” niringi. Akumunge i Pulu Yemonga bokune kewa-ungune naa topo, Umbu-Ungune kanu kongono-imbimu lemolondo ‘Yesusini “Nanga kongonomo tende-paa!” nimbe lipe mundorumu yema’ nimbu bokune torumulu molemo.
Eno pali Yesusi kanokolie yu pea andoringi yema (Boku LLuku 6:12-16, Boku Lipe Mundorumu Yema 1:12-26). Ou ye engaki-rurepo moloringi. (Akumu Kewa-ungune “tuwellepo” kanumu.) Pe Pollo yu Yesusini mako topa “Nanga kongonomo tende-pou!” nimbe lipe mundorumu ye te molorumula. Juda-yembo naa moloringi ulsukundu yemboma moloringine ‘Ungumu piliengi!’ nimbe lipe mundorumu (Boku Lipe Mundorumu Yema 9:15, 26:17-18, Boku Romo 11:13, Boku Ou-Korini 9:1-2). Ungu mare Boku Romo 1:1, Boku Ou-Korini 1:1, Boku Pe-Korini 1:1, Boku Gallesia 1:1, Boku Epesasi 1:1 molemo. Banapasi akula niringi (Boku Lipe Mundorumu Yema 13:1-2, 14:4).
Aku imbimunge ungu mare Boku Ou-Korini 12:28-29, Boku Epesasi 2:20, 4:11, Boku Lipe Ora Sirimu 21:14. Yesusi yu kepe “aposollo” te, yu Pulu Yemone “Nanga kongonomo tende-pou!” nimbe lipe mundorumu yemo (Boku Ipuru 3:1).
2. arapela lain
Pisini-Ungune “ol arapela lain” kinie “ol manmeri bilong ol arapela lain” kinie inie anjokondo 15. haiden kinie, aku ungume wale awisili Giriki-Ungu telumu, aku Giriki-Ungumunge pulumu “ol arapela lain”, Umbu-Ungune “yembo talape lupe-lupema” molo “koleamanga lupe-lupe yemboma”. Nalo Juda-yembomane i ungumu niringi akumu Juda-yemboma naa moloringi yembo lupemando niringi. “ulsukundu yemboma” molo “Kewa-yemboma” ningendo aku-siku niringi. ‘Eno enono Pulu Yemonga yemboma, yembo paa peangama. Yembo talape lupema yembo kerime, yembo ulu-pulu-keri telime.’ ningu pilkulie aku-siku niringi. “arapela lain” nimbe molemo ungu mare Umbu-Ungune Boku Mateyu 4:15, 12:18, 21, 20:19, 25, Boku Lipe Mundorumu Yema 4:25, 9:15, 13:44-48, Boku Pe-Korini 11:26, Boku Romo 1:13, 2:14, 24, 9:24, Boku Gallesia 1:16, 2:2, 8, 9, 12, 3:8, Boku Epesasi 3:1 molemo.
Juda-yembomane pilkulie, ‘Yembo-lupema kalaro mololi yemboma.’ ningu pilieringi nalo Pulu Yemone “Mólo!” nirimu (Boku Lipe Mundorumu Yema 10:14, 19, 29, 34-35, 11:5). Pollo yembo-lupema Pulu Yemonga ungumu nimbe sirimumu kanoko kerila pilieringi (Boku Lipe Mundorumu Yema 22:21-22). Kirasinge Juda-yembomane Kirasinge yembo-lupema umbune singe teringimunge ungumu Boku Lipe Mundorumu Yema 15:1-31 molemo. Boku Gallesia 2:11-21 kananila.
Wale mare “arapela lain” bokune molemo akumunge ungu te inie anjokondo 14. Grik molemo mele kananila!
3. baim bek
Ingillisi-Ungune “ransom”.
Yesusini olionga nimbe tenderimumunge ungu tondolo talo molemo, te “baim bek”, te “kisim bek”. Nalo Giriki-Ungune pondeanga telu-sipela. ‘Yesusini olionga nimbe tenderimu mele paa piliembo!’ ningulie Pulu Yemonga bokune i ungu talo pea mimi-siku kanoko pilieyo! Pisini-Baipelena kinie Umbu-Ungune kinie kanokolie Boku Ou-Timoti 2:6 kinie (“baim bek”), Boku Taitasi 2:14 (“kisim bek”) molemo mele mimi-siku kanani. Giriki-Ungune pondeanga telu-sipemo. Boku Ou-Pita 1:18-19 (“baim bek”) akumunge Giriki-Ungumu kinie Boku Taitasi 2:14 kinie (“kisim bek”) paa nondopa telu-sipe mele.
Giriki-Ungumunge ungu-pulumu Pisini-Ungune “lusim”. Umbu-Ungune “ ‘Wendo pupili!’ ningu liku ulsu mundulimele”, molo “ ‘Wendo pupili.” ningu kune-llokomo wendo limelenje.” Boku Gallesia 3:13 (“kisim bek”) kinie Gallesia 4:5 (“baim bek”) kinie Giriki-Ungumu telu-sipemola, nalo akumunge pulumu “baim na lusim”.
Ou i-siku mele teringi: Yembo tene yembo te ‘Yunge kongonomo tendepili!’ nimbe topo topa lipe yunge ulkena memba ombalie, kou-mone te naa sipe mele naa kalopa, ka-kongono mele sirimu. Kanu kendemande yembomo ulsu pumbe aulke te paa naa lierimu. Kamu-kumu kanu yemonga kongono tendeli kendemande-yembomo mindi molorumu. Yuyu ulsu pupe kowa pulkenje nokoli yemone kelepa lipelie ‘Paa mindili nopili!’ nilke. Pe yembo tene kanu kendemande-yembomo mindili sipe kongono tendepa kapola naa molorumu mele kanopa kondo kolopa ‘Wendo omba pupe we molopili!’ nimbelie, kendemande-yembomonga nokoli-yemo kou-mone molo mélte sirimu kinie nokoli-yemone ‘Kendemande-yembomo we omba pupili!’ nimbe ulsu lipe mundorumu. Kendemande-yembomo altopa yando limbe aulke te mólo! Yembo tene yunge wendo pumbe aulkemo topo-topa lsimumunge yu ulsu ombalie kamu kapola we molorumu. “baim na lusim” akumunge ungu-pulumu aku-sipe mele.
kisim bek akumunge ungu-pulu te inie anjokondo 21. molemo nalo Ingillisi-Ungune kinie Pisini-Ungune kinie apuruku boku tongendo pereko alowa-malowa teko tolemele.
Ingillisi-Ungune we-yembomane “ransom” nilimolo akumunge pulumu i-sipe: Ye marene yembo te wa liku mengo puku lopi teko mondokolie, ungu te yando ningu munduku, “Eno kou pape anderete tausini kina (K5,000) siku mundunge kinie i yembomo ‘We pupili!’ nimbu ulu te naa temolo. Molo “Naa simolo.” ningi liemo yu topo kondomolo.” ninge. Aku telemele kinie kou-monemondo Ingillisi-Ungune “ransom” nilimolo. Kou-monema kinie, wa liku mondolemele yembomonga konde mololi ulu-pulumu kinie, kapola-kapola mele telemo. Kou-monema anjo siku mundunge kinie kolo-wangoko likulie “Yembomo we pupili!” ningu yando siku mundulimele. Molo kou-monema kolo wangoko naa singi liemo yembomo sike toko kondongenje. Pundu mele tolemele nalo paa sike pundu mólo!
Pulu Yemonga bokune aku-sipe melela. Nalo “Yembomo topo topa lipe wendo lsimu” mele Umbu-Ungune naa nilimela. Melema sitowana topo toko limele. Akumunge Boku Mateyu 20:28, Boku Mako 10:45 akune Yesusini olionga nimbe tenderimu akumu Umbu-Ungune “baim bek” nimolondo ungu sumbi-nili te naa pilierimulu. Akumunge Boku Mateyu 20:28 i-sipu mele torumulu molemo: “ ‘Ulu-pulu-kerimene yemboma altopa ka sipe nokolemo mele naa tepili, kapola molangi kene na yembo awisilinge nimbu pundu tondopo nanga kangimu sipu, enonga kolo wangopo kolondambo!’ nimbe orumu.” nirimu.” Boku Ou-Timoti 2:6 kinie Boku Taitasi 2:14 paa telu-sipemo. Boku LLuku 21:28 (“kisim bek”), Boku Ipuru 9:12, 15 (“baim bek”). Boku Romo 8:23, Boku Ou-Korini 1:30, Boku Epesasi 1:7, 14, 4:30, Boku Kollosi 1:14, Boku Ou-Pita 1:18-19, Boku Kambu 18:16 kananila. Boku Lipe Ora Sirimu 5:9, 14:3, 4 Giriki-ungune “yunge mememone topo topa lsimu” mele, akumu Pisini-Ungune “baim bek” molemo. Umbu-Ungune “topo topa lsimu” nilimela nalo pilku sundulimelanje? Ingillisi-Ungune mare “purchase” molopa, mare “redeem” molemo. Boku Lipe Ora Sirimu 5:9 kinie 14:4selo Giriki-ungune sike “ ‘Pulu Yemonga molangi!’ nimbe mememone topo topa lsimu.” molo “Pulu Yemo simbendo topo topa lsimu.” mele nimbu tolemela.
4. Belsebul
Tok-Pisin Baipelena aku-sipe molemo, Pisini-Ungu Nupella Testamen oumunge “Bielsebul” molemo. Akumu Setenenga imbi te. Imbimunge pulumu ‘kurumenga nomi awilimu’ (Boku Mako 3:22-23). Juda ye awilimene Yesusi-kinie konopu keri panjiku yundu “Nu Belsipuli.” niringi (Boku Mateyu 10:25, 12:22-28, 9:32-34, Boku LLuku 11:14-22). Boku Mateyu 12:28 kinie Boku Mako 3:28-30 kinie paa kanani. Ungu pulu te Boku LLuku 11:18ungu-pulu molemola.
5. bikman
“bikman” kinie “bikpela” kinie laye lupe-lupe. Yesusindu “Bikman” niringi Umbu-Ungu bokune “Ye-Nomimu” molemo. Akumunge pulumu “ye-nokolimu” mele, Pisini-Ungune “Bos” nilimelela. Kanu yema yu yemboma nokongendo namba molemo mele. ‘Yemboma yunge kongono-kendemande yema.’ ningu pilkulie Yesusindu “Bikman” niringinje. Boku Boku LLuku mindi molemo (Boku LLuku 5:5, 8:24, 45, 9:33, 49, 17:13). (Ingillisi-Ungune “master”.)
6. bikpela
“bikpela” kinie “bikman” kinie laye telu-sipe. Yesusindu “Bikpela” niringi, akumu ‘Yu enonga imbi mololi yemo. Eno manie, yu ola.’ ningu yu aku-siku niringi mele. Imbi talo pea Umbu-Ungune “Ye-Nomimu” nilimela nalo “Bikpela” Pisini-Ungune lombili puku manda manjiku “Awilimu” niringi mele pilipulie bokune torumulu molemo. Miti-yembomane i imbimundu “Nomi” nilimele. Ingillisi-Ungune wale awisili “Lord” molopa (Boku Mateyu 7:21, 8:25, 15:22, Boku Mako 5:19, Boku LLuku 5:8, 6:46, Boku Jono 6:68, Boku Lipe Mundorumu Yema 2:36, Boku Romo 1:3), wale mare “Master” molemo (Boku Mateyu 6:24, Boku Mako 13:35, Boku LLuku 14:21, Boku Romo 14:4). Wale mare “Awilimu” nilimo kinie Pulu Ye Yawendo nilimo (Boku Mateyu 1:20-24, Boku Mako 12:11, 29-30, Boku LLuku 1:6, 9, 11, 19:38, Boku Lipe Mundorumu Yema 2:34, Boku Ipuru 7:21, 8:8-11).
7. bikpris
(Inie anjokondo 34. pris, 34.2. bikpris kanani!)
8. bikpris
Akume Umbu-Ungune “Pulu Yemo popo tondoli ye awilime” nimbu bokune torumulu molemo. Kanu yemane Yesusi-kinie paa konopu keri panjiku, yu toko kondonge aulke te koroko kanoko likulie yu toko kondoringi (Boku Mateyu 2:4, 16:21, 20:18, 21:15, 23, 45, 26:3, 47, Boku Mako 14:1, 10, 15:1, 3, 10, 11, 31, Boku LLuku 23:4, 10, Jono 7:32, 45).
34.3. bilip
Akumunge ungu-pulumu nambolkaye? Mimi-siku naa pilkulie, yemboma mane siku Kewa-Ungune nilimele mele manda manjiku “bilip teangi!” nilimele akumu kapola naa tekemo. Ungu-pulumu mimi-siku pilkulie yemboma Umbu-Ungu mindi leko ningu silimelanje papu. “bilip” akumunge pulumu i-sipe mele:
Te: Kango te unjona ola molomba kinie lapane nimbendo: “Nu pou ningu manie oni kinie nu naa topili kangulupu limbo.” nimbé kinie kangomone ‘Sike nikimu.’ nimbe tondolo-mundupe pilipelie mini-wale naa mundupe walu pou nimbe manie ombá. Aku temba kangomone “bilip” tepa aku temba.
Te: Yembo tene nimbendo: “Opali ye-nomi poraminisamo ombá kene ya maku tamili wangi!” nimbé kinie “Sike nikimu.” ningu pilkulie yu ombá kanongendo puku máku toko nokoko molonge. “bilip” tekolie aku-siku tenge.
Te: Yembo tene Pulu Yemonga bokune kanomba kinie ‘Nu mindili naa nani!’ nimbe Yesusi nunge nimbe kolo-wangopa kolondorumu.’ nimbé kanopalie, ‘Sike aku terimu.’ nimbe tondolo-mundupe pilipelie yu konopu pe nipili ‘Kolea-kerine pupu mindili naa nombo.’ nimbe pilimbe.
Akumunge Kewa-Ungune “bilip” Umbu-Ungune topele topo bokune tomolondo walu naa torumulu. Ungu-pulumu mimi-sipu pilipulie topele topo bokune torumulu. Wale mare “ ‘Sike.’ ningu tondolo-munduku pilieringi.” torumulu nalo wale mare “Sike.” mindi we molomba kinie pilku sundunge kinie ungu-pulu te torumulu molemo. Boku Jono 3:16 “manmeri i save bilip long en” akune “long en” akumunge pulumu nambolkanje? I-sipe melenje: “ ‘Yu Pulu Yemone sike lipe mundorumu yemo. Sike olio lipe tapondopa mindili nolemela aulkena wendo limbe yemo.’ ningu tondolo-munduku pilinge yemboma”, aku-sipe mele. Boku Jono 11:27 kinie 20:31 “Sike.” nimbu tondolu-mundupu pilimolomonga ungu-pulu tondolo te molemo.Akumunge alieli “bilip” topele topo bokune tomolondo ungu-pulumu mimi-sipu pilipulie bokune torumulu molemo.
Giriki-Ungune kinie Ingillisi-Ungune kinie ungu talo “believe” kinie “faith” kinie molemo. Ungu-pulumu Umbu-Ungune nimolondo manda mólo! Giriki-Ungune imbi talo paa nondopa telu-sipe mele, nalo “believe” akumu ulu te telemolo; “faith” akumu méltenga imbimu. “faith” konopune pelemo kinie manda “believe” telemolo. Nalo Pisini-Ungune kinie Umbu-Ungune kinie ungu telumu mindi bokune toringi molemo.
Ingillisi-Ungune “believe” ungu mare: Boku Mateyu 8:13, 9:28, 27:42, Boku Mako 5:36, 9:23, 24, Boku LLuku 1:20, Jono 1:7, 12, 50, 3:12, 15, 16, 18, 36, 4:39, 41, 42, 6:29-47, 12:44-46, 20:8, 25, 27-31, Boku Lipe Mundorumu Yema 5:14, 9:42, 16:31, 17:12, 18:8, Boku Romo 1:16, 3:22, 10:9-11, Boku Ou-Timoti 4:12, Boku Pe-Timoti 1:12.
Ingillisi-Ungune “faith” ungu mare: Boku Mateyu 8:10, 14:31, 21:21, Boku Mako 2:5, 5:34, Boku LLuku 7:50, 18:42, Boku Lipe Mundorumu Yema 3:16, Boku Gallesia 2:16 wale talo, 20, 3:wale awisili, Boku Ou-Timoti 1:4, 5, 14, 19, 2:15, Boku Ipuru 10:22, 38, 11:pali.
9. devil
I ungumu Giriki-Ungune kinie Ingillisi-Ungune kinie molemo. Akumu Setenenga ungu-pulu te pelemo imbi te (Boku Mateyu 4:8-11). Inie anjokondo 42. Seten kananila! “devil” akumunge ungu-pulumu “kote kolo topa tendelimu” kinie “ungu-bulkundu nindelimu” kinie. Yu Pulu Yemonga kumbikerena yembomanga kolo topa kondi tolemo yemo. Boku Jopo 1:6-12 kanani. Akune “Setene” nimbe molemo.
Ingillisi-Ungune “devil” ya molemo lupe, Pisini-Ungune “tewel” akumu Umbu-Ungune “mini”, akumu paa lupe. “devil” akumu Umbu-Ungune “depele” molemo. Tok-Pisin Baipelena “devil” naa toringi, naa molemo. “Satan” mindi toringi molemo. Boku Lipe Ora Sirimu 12:9 mindi ungu-pulumu tongendo Baipelena “Man I Save Kotim Olgeta Manmeri” toringi molemo.
Giriki-Ungune kinie Umbu-Ungune kinie Boku Mateyu 4:3 “kondi tolimu” molopa, Boku Mateyu 4:5, 8, Boku LLuku 4:2, 3, 5, 6, 13 “depelemo” molopa, Boku Mateyu 4:10, Boku LLuku 4:8 “Setene” molemo. Kurumenga nomi depelemo yu molemo mele Boku Jono 8:44, Boku Ou-Pita 5:8, Boku Jono Kumbi-Lepamo 3:8 molemo. Boku Lipe Ora Sirimu 12:9, 10, 20:2, Boku Ou-Pulu-Pulu 3:1,2,14, Boku Mateyu 25:41, Boku Lipe Ora Sirimu 20:10 kananila!
Yu ma-koleamonga ye-nomi-kingimu (Boku Mateyu 4:8-9, Boku Jono 12:31, 14:30, 16:11, Boku Pe-Korini 4:4, Boku Epesasi 2:2, Boku Jono Kumbi-Lepamo 5:19), nalo yunge tondolomo manie, Pulu Yemonga tondolomo olandopa mele nilimo ungu mare pea Boku Mateyu 4:8-11, Boku Epesasi 6:11, Boku Ipuru 2:14, Boku Jemisi 4:7, Boku Jono Kumbi-Lepamo 3:8, 4:4 molemo. Boku Pe-Timoti 3:3 kinie Boku Taitasi 2:3 kinie Giriki-Ungune paa telu-sipe mele molemo nalo akune Pollone depelemondo naa nirimu, we-yembomando nirimu pilkulie Pisini-Ungune kinie Ingillisi-Ungune kinie ungu-pulumu topele toko bokune toringi.
Ingillisi-Ungu pilku imbi kanolemele yembomando i-sipu nikimulula: Giriki-Ungune “dimon” akumu “kuru” mindi, nalo wale mare Ingillisi-Ungune lawa teko “devil” toringi molemo. “devil” paa telumu mindi molemo, akumu Setene. Pulu Yemone kurumenga nomi “depelemo” kinie kurume pali tepe nomba mindi pelemo pembamonga ‘mindili nongo molko mindi pangi!’ nimbe tepa mimi tepa kalorumu akune Kirasinge yembo naa molko ulsu molemele yemboma lipe mundumbela (Boku Mateyu 25:41). Akune kurumendo “angelloma” nimbe molemo. Boku Pe-Pita 2:4 kepe. Eno kepe depelemo yu kepe ou mulú-koleana angelloma moloringi ungu talo Boku LLuku 10:18, Boku Lipe Ora Sirimu 12:7-12 molemo. Boku Aisaya 14:12-15 yundu nirimulanje.
10. disaipel
Giriki-Ungumunge ungu-pulumu “Mane sili ye te lombili puku ungume pilimele yemboma.” (Boku Mateyu 10:24, 25). Pisini-Ungune ou kumbi-leko toringine ya “skulboi” molopa, pe toringimunge “sumatin” molemo. (Yesusinge temane-peangamo molemo bokumenga Giriki-Ungumundu Ingillisi-Ungune wale awisili “disciple” molopa, wale mare “student” molopa, “pupil” molemo.) Mendo Imbo-Ungune “yunge ki-sipi kanoli yema” nilimele, akumu peangala. Akumu Ingillisi-Ungune “aperendisi (apprentice)” mele. “Yesusi lombili andoko yuni terimu mele wamoko kanoringi yema” nilimela-lanje.
Umbu-Ungune “Yesusinge lombili andoli yema” bokune torumulu molemo akumunge pulumu Boku Mateyu 4:18-22 molemo. Wale mare bokune “lombili andolime” nimbe molemo kinie ye rurepondo nilimo. Nalo yembo mare pea yu paa taki-teki lombili puku yunge ungumu pilku lsingila, akumendo wale mare bokune “lombili andolime” molo “lombili andoli yemboma” nimbe molemola. Mare amboma (Boku Lipe Mundorumu Yema 1:14, Boku LLuku 23:49, 8:1-3.) We-yemboma yuni ulume tepa ungume nirimu mele ‘Kanamili! Piliemili!’ ningu yu walse-walse lombili puringila, nalo we-mele, kamu molo (Boku Mateyu 4:25, Boku Jono 6:60, 61, 66-69). No-Lindeli Jononga lombili andolimenga ungu talo Boku Mateyu 9:14, 11:2 molopa (Yesusinge lombili andolime 11:1 kanumu), Parisimenga lombili andolime Boku Mateyu 22:16 molopa, Mosisinge lombili andolime Jono 9:28 molemo. Olio pali Yesusinge lombili andolime molemolo mele Jono 8:31 molemo. Nalo Yesusini nimbendo: “Na we lombili naa wangi!” nirimu (Boku LLuku 12:49-53, 14:25-27, 33, Boku Mateyu 10:17-18, 21-25, 32-33, 34-39). Yesusinge lombili andoli ye rureponga imbime Boku Mateyu 10:1-5a molemo.
(Inie anjokondo 38. Sadyusi kananila.)
Yesusi mana molorumu kinie Parisi yema kinie Sadusi yema kinie Pulu Yemonga ungu-manema nokoringi ye talape talo moloringi. Enone pali Pulu Yemonga ungu-manema pilku tenge panjiku tengendo mindili siku teko moloringi nalo yembomane ‘kangikundu mindi kanangi!’ ningu aku teringi. Konopune sukundu eno ye sumbi nilime naa moloringi nalo ‘Ye sumbi nilime molemolo. We-yemboma teko kenjeli yemboma molemele.’ ningu we-yemboma kinie telune tapú-toko naa moloringi. We-yemboma kanoko keri kanoko eno-enono aku-siku konopu talo pepa topele-mapele toli yema moloringimunge No-Lindeli Jono kinie Yesusi kinie elone kanu yema iri tokolo “Kolo toli wambiyemonga waloma molemele.” niringili (Boku Mateyu 3:7 (Parisime kinie Sadusime kinie), Boku Mateyu 12:34, 23:33). Enone ‘Yembo ulu-pulu-keri telime” niringi yemboma Yesusi kanu yemboma-kinie molopa ga norumu kulu kanokolie ‘Yesusi yu kepe ye kerimu.’ ningu pilieringi (Boku Mateyu 9:9-13, Boku LLuku 7:36-50, 18:9-15).
Yesusi-kinie konopu keri panjiku ‘Yu nimbe kenjimbe kinie yu mongo lipu simolo.’ ningu yu taki-teki ungu mare walseringi mele ungu-pulu te Boku Mateyu 16:1ungu-pulumu molemo. Yesusindu “Nu sike Pulu Yemonga Malo molenonje kanamili liku ora si.” niringi ungu mare Jono 2:11ungu-pulumu molemo. Yesusini eno kanopa keri kanopa, wale awisili eno iri torumu. Iri torumu mele ungu te telune mindi kanoni liemo yuni “Eno topele mapele toli yema.” nirimu mele Boku Mateyu 23:1-36 molemo kanani. Te Boku LLuku 11:37-54. Topele-mapele tolimunge ungu-pulumu inie anjokondo 47. tupela maus molemo.
Pulu Yemone “Ulu mare i-siku teai! Mare i-siku naa teai!” nimbe sirimu ungu-manemanga ola Parisi-yemane Pulu Yemonga ungu-mane awisili olandopa-olandopa eno-enono pilku ningu panjeringila. ‘Parisime kinie Sadusime kinie enone teko kenjilimele mele paa aku-siku naa teangi!’ nimbendo Yesusini ungu-iko topa “Kanu yemanga pillawana mundulimele mele yisi akumu paa naa liengi!” nirimu (Boku Mateyu 16:6, 11-12). Inie anjokondo 49. yis kananila. Enone Mosisini Pulu Yemonga ungu-mane sirimume paa mindili siku pilku teringi nalo yemboma konopu naa mondoringi. ‘Yesusi Pulu Yemone mana naa lipe mundorumu.’ ningu yu toringila. Ungu mare Boku Mateyu 21:28-32, Boku LLuku 5:27-31, 7:29-30, 33-35, 36-50, 18:9-14, Boku Jono 8:1-11, Boku Mateyu 21:33-46, 22:1-14, 15-22, 34-40, 41-46.
Eno Juda-yembomanga tapu yema moloringi (Boku Mateyu 21:23, 45). Mare Juda-yembomanga kanjollo yema moloringi (Boku Lipe Mundorumu Yema 5:34).
Nikodimasi yu Parisi-yemo molopa, konopu alowa tepa ‘Yesusi sike.’ nimbe tondolo-mundupe pilierimu ungu mare Boku Jono 3:1, 7:50-51, 19:39 molemo.
Pollo yu Parisi-yemola. Ou yu we-Parisi te molopalie, ‘Yesusinge ungumu sike.’ ningu tondolo-munduku pilieringi yemboma torumu (Boku Lipe Mundorumu Yema 8:1, 3, 9:1-2, 23:6, 26:5), nalo pe Parisi yemane pilku teringi mele yu mundupe siye kolorumu (Boku Pillipai 3:5-11, Boku Lipe Mundorumu Yema 9:3-19).
Parisime kinie Sadusime lupe-lupe ningu pilku tondolo-munduku pilieringi mele ungu te Boku Lipe Mundorumu Yema 23:6-10 molemo.
12. “ giaman”, “ giaman, God, god giaman
“God” akumu yembo tenga sike imbimu mólo. Akumu yunge kongono mele, molo yu molemo mele imbimu. “Poraminisa” molo “peremia” nilimolo akumu yembo tenga imbi mólola. Yunge kongonomo. Nalo pe yu-yuyula imbi lepo “Poraminisa” molo “Peremia” nilimolo. Ungu “god” aku-sipe melela. Aku ungumunge pulumu i-sipe mele: ‘Yembo te olio mana yemboma kinie mélema pali nokolemo yembomo.’ nimbu pilipulie, yu popo topo mélema kalopo silimolo yembomo. Yembo-talape lupe-lupemane “god” lupe-lupela nilimele. Marene “Enamo olionga god” nilimele; marene “Olimu olionga god” nilimele; marene “Opa telemolo kinie god tene olio lipe tapondolemo” nilimele; marene “God tene poniema nokolemo” nilimele. Paa awisili. Awisili “ye” ningu, mare “ambo” niringi (Boku Wendo Oringi 32, Boku Josua 24:2,14-18,23-24, Boku Nokoli Yema 16:23-30, Boku Ou-Samuele 5:1-5, Boku Ou-Kingime 18:16-40, Boku Jeremaya 2:11, Boku Konana 115, Boku Lipe Mundorumu Yema 19:23-28). ‘Olio nokolemo pulu yemo.’ molo ‘Olio nokolemo pulu ambomo.’ ningu yembo molo kongi mele mare toko kondoko popo toko siringi. Umbu-yembomane kurumendo ‘Olio nokolemele.’ ningu popo toko koyoringimunge ungu te Boku Ou-Korini 10:14-22 molemo.
Nalo olione “God sikemo yuni mélema pali tepa mimi tepa, yemboma kinie mélema pali nokolemo. Naa nokolkanje naa lelka.’ nimbulie yu mélemanga pali pulu yemo.’ nimbu yu imbi lepo “Pulu Yemo” nilimolo (Boku Jono 1:1-4, Boku Lipe Mundorumu Yema 14:8-17, 17:16-31). Yembo marene yundu “Ola Yemo” nilimele mandala. Miti-yembomane nomune Panjapene-yembomanga imbi te mengo ongolie “Anutu” nilimele. Ye telumu.
Kanu Pulu Yemo yunge sike imbi naweye? Yu ulume telemo mele pilkulie yunge imbi lupe-lupe lemele, nalo te sike yunge imbimu “Yawe”. Akumunge pulumu Boku Wendo Oringi 3:14-15 molemo (Pisini-Baipelena ungu-pulumu molemo).
14. Grik
Romo-yembomane koleamanga pali opa teliku andoko yemboma toko manie munduku gapomano molko yemboma naa nokangi Giriki-yembomane aku teringi. Giriki-yembomanga ye Allekisanda yu paa opa tondolo-mundupe teli yemo, yuni koleamanga pali yunge ele-yema memba andopa koleama topa kalopa mundupe nokorumu. Ya Papua Nu Gini ou Kewa-yembomane gapomano moloringi kinie Pisini-Ungu kinie Ingillisi-Ungu kinie anjo-anjo purumu kinie yembo awisili pilku lieringi mele Allekisanda Giriki-gapomano ye-awilimu molopili koleamanga pali Giriki-Ungumu pilku lieringi (Boku Jono 19:20, Boku Lipe Mundorumu Yema 21:37). Pulu Yemonga Ungu Kondemo molemo bokune (Nupella Tesamene) Ou-pulu-pulu Giriki-Ungune toringi. Pe Romo-yemboma gapomano moloringi kinie koleamanga pali yembomane Giriki-Ungu niringi. Yesusi mana andopa molorumu kinie aku-siku niringila.
Pulu Yemonga bokune wale mare Giriki-ye molo Giriki-yemboma nimbe molemo kinie paa sike Giriki-yembomando nirimunje, mimi-sipu naa pilimolo (Boku Jono 12:20).
Nalo ya umbu yembomane ulsukundu yembomando “Kewa-yemboma” nilimele mele aku-sipe wale awisili Juda-yembomane Juda-yembo naa moloringi yembo lupemando ungu-iko mele toko “Giriki-yemboma” niringi. Pisini-Ungune wale mare “Grik” molopa, wale mare “arapela lain” molemo (Boku Lipe Mundorumu Yema 14:1, 16:1, 3, 17:4, 18:4, Boku Romo 1:14, 16, 2:9, 10, 10:12, Boku Gallesia 3:28, Boku Kollosi 3:11).
Inie yakondo 2. arapela lain nimbe molemo aku-sipe mele.
15. haiden
Pisini Baipelena i ungumu Boku Mateyu 6:7, 32, 18:17, molemo. Giriki-Ungu telumunge Pisini-Ungune ungu talo bokune molopa, Ingillisi-Ungune ungu yepoko molemo. Giriki-Ungumunge ungu-pulumu inie yakondo 14. Grik kinie 2. arapela lain nimbe molemo.
16. hetman (Ya 16.2 wasman)
Kanu yemo yembo talape te nokolemo yemo. Akume Umbu-Ungune “tapu-yema” nilimolo. Pulu Yemonga Ungu Konde Molemo Bokune “tapu-yema” nimbe molemo akumenga kongono talo pelemo.
16.1.
Juda-yembomanga ye-nokolime, eno Juda-yembomanga “kanjollo” sukundu moloringi ye mare (Boku Mateyu 21:23, 26:3, Boku LLuku 9:22, 22:66, Boku Lipe Mundorumu Yema 4:5). Inie anjokondo 19. kaunsil kananila!
16.2. hetpris
Paa telu mindi Pulu Yemo popo tondoli ye-awili olandopamo molorumu. Te kolorumu kinie mindi te alowa teko mondoringi. Ou-pulu-pulu Mosesi angenu Erono kanu yemo molorumu (Boku Wendo Oringi 28:1, 29:1,10,15,44, Boku LLipai 8:pali, 16:pali, 21:10-17). Pe yunge malo te yu kolo wangopa molorumu (Boku Kambu 20:22-29). Mare: Boku Mako 2:25-26, Boku Akai 1:12,14, 2:2,4.
Yesusi mana omba molopili Anasi yu Pulu Yemo popo tondoli ye-awili-olandopamo molorumu, nalo Romo-gapomanomone yu toko manie munduku te-lupe liku mondoringi, kanu yemo Kayapasi. Aku teringi nalo Juda-yembomane Anasinge ungume mindi pilieringi. Romo-Gapomanomone aku-sipe terimumunge wale pulumu Anasi kene Kayapasi elonga imbi talo pea liku tere leko bokune toringi (Boku LLuku 3:2, Boku Jono 11:49-51, 18:13-14, 24, Boku Lipe Mundorumu Yema 4:6). Pulu Yemo popo tondoli ye-awili-olandopamo yu Juda-yembomanga kanjollo mákumunge nokoli yemo (Boku Jono 18:12-14, 19-24, Boku Mateyu 26:57, 62, 63, 65, Boku Lipe Mundorumu Yema 23:1-5).
Pe Yesusi yu kamu Pulu Yemo popo tondoli ye awili olandopamo molorumu (Boku Ipuru 2:17-18, 3:1, 5:1-5, 10, 6:20, 7:26-28, 8:1-6, 9:6-15, 13:11-12). Pulu Yemo popo tondoli ye-awili-olandopamanga pali yu ye paa awili-olandopamo molorumu molemo (Boku Ipuru 4:14-16).
35 katim skin, katim skin bilong pikinini man
Ou-pulu-pulu, Isirele-yembomanga pulu-pulu anda-kolepa Eporayamo, yunge imbi Eporamo liepili, yu molorumune Pulu Yemo omba yu sewe anjipe kamu-kumu pulu lemba mele ungu te nimbe, nimbe panjipe mi lierimu. Eporamonga imbimu alowa tepa “Eporayamo” nimbe imbi lepa, ‘Eporayamo kinie yuni kalopa limbe yemboma kinie nane “Eno-kinie tembo.” nimbu, nimbu panjipu mi lierindu ungumu kamu pepa mindi pupili kene.’ nimbe yundu “Kangomanga kangi te kopisiengi!” nirimu. Aku temanemo kinie ungu-manemo Boku Ou-Pulu-Pulu 17:pali molemo (17:10-12). Akumunge ungu mare Ou-Pulu-Pulu 34:14-17, Boku Wendo Oringi 12:48, 4:24-26, Boku LLipai 12:3 molemola. Kanu ungu-manemo pilkulie Isirele-yembomane yandopa yandopa, kinié kepe, kangomanga kangi te kopisilimele.
Kangi te kopiseringi mele i-sipe:
Ombe-pundune kangi te we angilimo akumu kopisiku makaye teko wendo liku toko lteringi. Kanu ungu-manemo pilkulie No-Lindeli Jono kinie Yesusi kinie Pollo kinie kango-kikima molangi aku-sikula tekolie imbi siringi (Boku LLuku 1:59, 2:21, Boku Pillipai 3:5). Kangoma kanoko lsingi kinie pe koro te omba pupe wale engaki-sipemo wendo orumu kinie aku-siku teringi. Wale engaki-sipe akumu Sambate-Walemo liemo kanu ulumu munduku siye naa kolko we teringila (Boku Jono 7:22-23).
Isirele-yembomane aku-siku teringimunge enonga imbi leko “kangi kopisilimele yemboma” niringila. Isirele-yembomane Isirele-yembo naa moloringi yemboma konopu keri panjikulie imbi keri mele lengendo “kangi naa kopiseli yemboma” niringi. Aku mele ungu mare Boku Ou-Pulu-Pulu 34:14, Boku Nokoli Yema 14:3, 15:18, Boku Lipe Mundorumu Yema 7:51, Boku Romo 2:25, 29, Boku Ou-Korini 7:18, 19, Boku Gallesia 5:2-6 molemo. Boku Gallesia 2:7, 8, Boku Kollosi 2:13, 3:11 akune Giriki-Ungune “kangi kopiselime” kinie “kangi naa kopiselime” nimbe molemo nalo Pisini-Ungune kinie Umbu-Ungune kinie Ingillisi-Ungune boku mare kinie ungu-pulumu sumbi-sipe molemo. Boku Gallesia 2:12, Kollosi 2:11 akune Giriki-Ungune molemo mele sumbi-sipe molemo.
Isirele-yembomando pe imbi talo leko “Juda-yemboma” niringila kanumene pilkulie, ‘Olio ungu-manemo pilipulie kangomanga kangi te kopisilimolomonga Pulu Yemone olio yembo sumbi-nílime nimbe kanolemo.’ ningu pilieringi. Nalo Pollone “Mólo!” nirimu. “Pulu Yemone kangimu kanopa yemboma naa apurulimo. Konopune sukundu kanopa yemboma apurulimo.” nirimu (Boku Romo 2:25-29, 3:20-30).
Juda-ye mare ‘Yesusi Kirasi sike.’ ningu tondolo-munduku pilku Kirasinge yemboma molkolie, i-siku mele niringi:
“Juda-yembo naa molemele yembo-lupema ‘Kirasinge yemboma molamili! Pulu Yemone olio yembo sumbi-nílime nimbe kanopili!’ ningu i ungu-manemo pilku kangimu naa kopisiengi liemo Kirasinge sike yemboma paa manda naa molonge.” niringi (Boku Lipe Mundorumu Yema 15:1, 5, Boku Gallesia 6:12-13). Nalo Pollone nimbendo: “Nikimili mele paa molo! ‘Kirasinge yemboma paa sike molamili!’ ningulie Kirasini olionga nimbe tenderimu mele olandopa ungu-mane tene pilku liku teko molonge kinie paa teko kenjinge. Paa uluri kapola naa tepa naa lipe tapondomba.” nirimu (Boku Ou-Korini 7:19, Boku Romo 4:9-12, Boku Gallesia 6:15). Akumunge ungu-iko te Boku Romo 2:29 molemo.
19. kaunsil
Juda-yembomanga kanjollomonga ungu mare Boku LLuku 9:22, 22:66, 23:50, Boku Lipe Mundorumu Yema 4:5-6, 5:21, 27, 34, 22:30, 23:1-9, 15, 20, 28 molemo. Romo-gapomanomone Juda-yemboma nokorumu, yunge ungu-manema olandopa nalo Juda-yemboma enono enonga ungu-manema pilkulie teringila. Juda-yemboma teringi mele kinie moloringi mele kinie enonga kanjollo yemane nokoringi. Ye tere paono tene wane (71) kanjollo yema moloringi. Te Pulu Yemo popo tondoringi ye-awili-olandopamo (“hetpris”), yu kanjollo yemanga nokorumu ye-peresidendemo. Kanjollo sukundu Pulu Yemo popo tondoli ye awili mare Sadusi-yema moloringi; ungu-manema pilku mane siringi ye mare Parisi-yema moloringi. Kanu yemane Yesusi kinie Pita Jonoselo kinie Pollo kinie enonga kotema pilieringi. Kanoni ungu mare Boku Mateyu 26:57-67, Boku Lipe Mundorumu Yema 4:1-22, 5:17-42, 22:30, 23:6-9, Jono 3:1, 10 molemo.
Ungu mare inie 11. Farisi kinie 38. Sadyusi kinie 16. hetman molemola.
20. kingdom kingdom bilong God, kingdom bilong heven
I ungu talonga ye Mateyuni alieli “kingdom bilong heven” nimbe bokune torumu molemo (Boku Mateyu 3:2, 4:17, 5:3, 10, 10:7, 11:11, 25:1, 34 molemo mele). Boku Mateyu 6:33, 12:28, 21:43 mindinje Mateyuni “kingdom bilong God” nimbe torumu molemo. Ye Mako kinie LLuku kinie Jono akumene alieli “kingdom bilong God” ningu toringi molemo (Boku Mako 1:15, 4:26, 12:34, Boku LLuku 4:43, 7:28, 21:31, Jono 3:3, 5 molemo mele.) Nalo ungu talonga ungu-pulumu telumu. “kingdom bilong Pulu Yemo” lupe, “kingdom bilong mulú-koleamo” lupe mólo!
Talo pea bokune toringi molemo unguselonga ungu-pulu te i-sipe: Juda-yembomane imbi leko “Pulu Yemo” ningendo wale awisili pipili terimumunge “mulú-koleamo” niringi kanumu. “Mulú-koleamo” Pisini-Ungune “heven” nilimele kanumu.
No-Lindeli Jono kinie Yesusi kinie elone “akumu nondopa wendo ombá tekemo.” niringili (Boku Mateyu 3:2, 4:17).
“kingdom” (king–dom) akumunge ungu ekendo “king” kana! Kewa-Ungune “king” akumu Umbu-Ungune ungu te molo, nalo yu ye nomi paa awili, kolea-awili nokopa, yembo awisili tondolo-mundupe nokolemo. Akumunge Umbu-Ungune “ye-nomi-kingimu” nimbu bokune torumulu molemo (Boku Mateyu 27:37, Boku Lipe Ora Sirimu 17:14, 19:16.)
“kingdom bilong God” kinie “kingdom bilong heven” kinie aku unguselo Umbu-Ungune telu-sipe mele bokune torumulu molemo nalo sumbi-sipu manda naa torumulumunge Pulu Yemo ye-nomi-kingimu molopa nokolemo akumunge bokune wale mare “kolea” topo, “yemboma kinie mélema” topo, “walemo” molo “enamo” bokune torumulu molemo. Wale mare “kinié wendo okomo” bokune topo, wale mare “pe wendo ombá” torumulu. Akumu limolola. Akune sukundu pulimolola. Mimi-sipu pilipulie ungu-pulumu bokune torumulu molemo. Boku Mateyu 13:11, 24, 31, 33, 44, 45, 47, 20:1, Boku LLuku 9:60, 62, 10:9, 11, 11:20, 16:16, 17:20-21, 18:29, 21:31, 22:16, Boku Jono 3:3, 5.
Boku Mateyu 18:1,3 akune “koleana punge” nímulu liemo mandala, molo “yembo-talapena sukundu punge” mandalanje. Kolea-Arimatia ye-Josepo ‘Kanu walemo wendo opili!’ nimbe nokopa molorumu (Boku LLuku 23:50-51). Yembo mare ungu telu-sipe melela Boku LLuku 2:25, 38, 24:21 molemo. Ungu mare Boku Lipe Mundorumu Yema 1:3, 6, 8:12, Boku Romo 14:7, Boku Ou-Korini 6:9, Boku Gallesia 5:21, Boku Epesasi 5:5, Boku Ou-Tesallonaika 2:12 molemo.
21. kisim bek
(Inie yakondo 3. baim bek kananila.)
“kisim bek” lupe, “baim bek” lupela,
nalo Pisini-Ungune “kisim bek” ungu-pulu talo pepa, “baim bek” ungu-pulu talola pelemo. “kisim bek” Giriki-Ungune kinie Ingillisi-Ungune kinie ungu talo molemo. Ingillisi-Ungune te “redeem” (ya 21.1.), te “save” (ya 21.2.). Ungu-pulumu nambolkanje? Umbu-Ungune nambolka nimolo, nambepa molombanje?
21.1. Ingillisi-Ungune kontrak
Akumunge pulumu i-sipe melenje:
Yembo te kinie yembo te kinie anjo-yando ningelendo: “Nuni i-siku teni kinie nane i-sipu tembo.” ningu, ningu panjikululie, “Ungumu manie naa pupili. Paa kamu-kumu pepa mindi pupili.” ningu mi leko elonga imbiselo pepána tolembele. Pulu Yemone ou Eporayamo kinie Eporayamo yuni kalopa lsimu Isirele-yemboma kinie aku-sipe mele terimula nalo yembomane ungu te naa niengi yuni yuyu nimbendo: “Enone i-siku i-siku teko molonge kinie nane eno-kinie i-sipu i-sipu tepo kondombo.” nimbe, nimbe panjipe mi lierimu. Boku Ou-Pulu-Pulu 15 akune Pulu Yemone kongi yepoko kinie kera talo kinie Eporayamondo ‘Tou!’ nirimu kulu torumu kinie yuni Eporayamo-kinie temba mele nimbe panjipe mi lierimu. Pe Boku Ou-Pulu-Pulu 17:1-14 akune ‘kamu pemba mele lipe ora simbe makó te pepili!’ nimbe ungu-mane te sirimu (17:11-14). Aku makomo i-sipe: “Kangomanga kangi te kopisiengi!” nirimu; akumunge ungu mare pea inie yakondo 18. katim skin bilong pikinini man kananila.
Pe Mosisi molopili Isirele-yemboma kinie ungu te nimbe panjipe mi lierimu ungu oumunge ungu mare Boku Wendo Oringi 31:16, Boku Ungu-Manema 4:13,23, 5:2, 29:1, 9:11, Boku Kambu 10:33 molopa, akumunge ungu tondolo te Boku Wendo Oringi 24:3-8 molemo. Boku Wendo Oringi 24:8 paa kanou! Ungu-manema sipelie “Tenge kinie i-sipu i-sipu eno tepo kondombo.” nirimu mele Boku Ungu-Manema 28:1-14 molopa, “Naa tenge kinie i-sipu i-sipu eno tepo kenjimbo.” nirimu mele Boku Ungu-Manema 28:15-68 molemo. (Ou Pulu Yemone Isirele-yemboma mindili noringi aulkena wendo limbe tepalie, pe-pe-kepe pilku molonge mele ungu-mane te nimbe panjerimu ungumu Boku Wendo Oringi kolomongo-awili 14–20 molemo. Akumu kananila.) Ungu oumu kinie kondeselonga ungu te Boku Gallesia 4:24-26 molemóla.
Yesusi mana naa opili Pulu Yemone ou aku-sipe terimu mele molopa, yunge Isirele-yemboma nokorumu mele ungume molemo bokumu Kewa-Ungune “Olpela Testamen” molo “Olpela Kontrak” nilimolo. Akumu Umbu-Ungune “Pulu Yemone Nimbe Panjipe Mi Lierimu Ungu Oumu” nimbu, ponjipu “Ungu Oumu” nilimolo. Pe Yesusi mana manie ombalie ‘Pulu Yemone ungu konde te nimbe panjipe mi lierimumu kamu wendo omba pepili.’ nirimumunge yunge temanemo kinie yunge ungume kinie molemo bokumu imbi lepo “Pulu Yemone Nimbe Panjipe Mi Lierimu Ungu Kondemo” nimbu, ponjipu “Ungu Kondemo” nilimolo. Kewa-Ungune “Nupela Testamen” molo “Nupela Kontrak” nilimolo. Aku unguselo bokune torumulu molemo. Pulu Yemone “Ungu konde te nimbu panjipu mi lembo.” ou nirimu mele ungu talo Boku Jeremaya 31:31-34 kinie Boku Ipuru 8:6-13 kinie molemo (Boku Isikiele 37:26 kananila).
Ou-yembomane ungu te ningu panjiku mi lekolie, ‘Kamu wendo omba pepili.’ ningu wale mare méltenga mememo ondo lenderingi. Aku-sipe mele pilipelie Pulu Yemone olio yunge yembo molomoloma-kinie ungu te nimbe panjipe mi lemba terimumunge ungu te nirimu mele i-sipe: “Na enonga ulu-pulu keri telemele tengema naa pilipu siye kolopo akumenga eno ulu te naa tepo, eno konopu kake tepili altopo tapu topo kapola-kapola molamili kene nanga Malo enonga nimbe yunge mememo ondo lepa kolo wangopa kolondopili!” nimbe yunge Malo mana lipe mundorumu. Akumunge, Yesusi kolomba walemo wendo orumu kinie yu kolopa meme olionga nimbe ondondombamonga ungu kondemo kamu wendo omba pemba mele ungu-pulumu yu lombili andoli yemando nimbe para sirimu. Kanu ungumu Boku Mateyu 26:28, Boku Mako 14:24, Boku LLuku 22:20, Boku Ou-Korini 11:25 kinie molemo. “Pe-pe-kepe pilku molangi!” nirimu ungu-manemo Boku Ou-Korini 11:25-26 molemo. Yesusinge mememonga ungu mare pea Boku Ipuru 7:18-22, 9:11-28 molemo. Mememonga ungu talo pea Boku LLipai 4:1–5:10 kinie Boku Wendo Oringi 24:8 kinie molemo.
23. Krais
“Krais” akumu Giriki-Ungu. Ipuru-Ungune “Mesaya” niringi. Ungu-pulumu telumu. Akumu Yesusi (Boku Mateyu 1:1, 17, 18, 25, Boku Jono 20:31, Boku Lipe Mundorumu Yema 5:42, 8:12). Kirasimunge pulumu inie anjokondo 27. Mesaia molemo, akumu ou inie anjokondo gomomo wendo liku kanokolie, pe kelko i gomomo i ungumu wendo liku kanani.
Ye Mesaya Kirasimunge kongono temba orumu talo i-sipe mele:
Te: Ye-nomi-kingimu molopa yemboma nokopa kondombando orumula. Aku pilkulie Yesusindu wale mare “ye-nomi-kingimu” sumbi-siku niringila (Boku LLuku 1:32-33, Boku Mateyu 2:2-6, 21:5, 27:11, 37, 42, Boku Mako 15:26, 32, Boku Jono 1:49, 11:27, 12:13, 18:33-37, 19:14-15, 19-22). Te: ‘Olio kinie Pulu Yemo kinie altopo kapola-kapola molamili!’ nimbe olionga Pulu Yemo popo tondoli ye paa awili olandopamo molombando orumula (Boku Ipuru 7:21-28, 9:11-15, Boku Mateyu 27:51. Inie anjokondo 34.3. hetpris kananila!).
Ingillisi Baipelena kinie Pisini Baipele kondena kinie wale awisili ungu-pulumu naa toko, we “Krais” mindi sumbi-siku toringi (Boku Mateyu 1:1, 17, 18), nalo wale mare Pisini Baipelena ungu-pulumu toringi (Boku Jono 3:28, 1:41, 4:25, 42, Boku Mateyu 16:16, 22:42, 24:23, 27:17, Boku Mako 13:21, Boku LLuku 2:11, 9:20). Boku Jono 4:29 kinie 7:31 kinie ungu-pulu tela toringi. Boku Mateyu 1:16 Pisini Baipelena imbi kinie ungu-pulumu kinie toringi molemo. Yu meringi molemo mele ungu te Boku Romo 9:5, 1:3-4 molopa, orumumunge ungu-pulu te Boku Lipe Mundorumu Yema 3:18, 2:31-36 molemola.
Yesusindu “Kirasimu” niringi we imbi leko naa niringi, ungu-pulumu pilku niringi. Akumu pilipulie Umbu-Ungune temane-peanga toringi bokumenga alieli imbimunge ungu-pulumu torumulu. ‘Sumbi-siku piliengi!’ nimbu ungu-pulumu kinie Kewa-Ungu “Kirasi” kinie lipu tere lepo torumulu molemo. Nalo ‘pe pepáma siku mundungendo toringi pepámanga “Kirasi” wale awisili we walu mele imbi toringinje.’ nimbu pilipulie imbi “Kirasi” sumbi-sipu torumulu. Pasimenga wale koltalo mindi ungu-pulumu torumulu.
“Ye Nomi Kirasimu” kinie “Pikinini Bilong Devit” kinie “Pikinini Bilong God” kinie “Pikinini Bilong Man” kinie ye telumu. Kanu imbime inie anjokondo 32. molemo. Karasimunge kongono-imbi te inie anjokondo 35. profet molemola.
24. laip
Yembo marene Pulu Yemonga ungumu yemboma ningu singendo Kewa-Ungune “laip” nilimele paa kapola naa tekemo. Ungu pulumu pilkulie Umbu-Ungune niengi! We ungu-pulu akumu konde mololi. “i stap laip” akumu “konde molemo” (Boku Ou-Pulu-Pulu 2:7, Boku Gallesia 2:20).
Nalo wale awisili Pulu Yemonga bokune “laip” molemo akumunge ungu-pulumu we ya mana konde molomolomondo mindi naa nilimo. Mulú-koleana molopo kondopo mindi pumolomondo nilimo (Boku Mateyu 7:14, Boku Mako 9:43, 45, 10:17, 30, Boku LLuku 12:15, Boku Jono 1:4, 3:15, 16, 6:27-68, 8:12, 10:28, 14:6, 17:2, 3, 20:31, Boku Lipe Mundorumu Yema 3:15, 11:18, 13:48, Boku Romo 6:4, 22, 23, Boku Gallesia 6:8, Boku Lipe Ora Sirimu 2:10).
Umbu-Ungune ungu-pulumu torumulu molemo mele i-siku kanoko pilieni:
Te: “buk bilong laip” Boku Pillipai 4:3, Boku Lipe Ora Sirimu 3:5, 13:8, 20:12, 15, 21:27 (Boku LLuku 10:20 kananila).
Te: “diwai bilong givim laip” akumu Pulu Yemone pulu-pulu ambo yeselo mondorumu poniena anjerimu unjomo, akumu mulú-koleana angilimola (Boku Ou-Pulu-Pulu 2:9, 3:22-24, Boku Lipe Ora Sirimu 2:7, 22:2, 14, 17, 19).
Te: “wara i gat laip”, “wara bilong givim laip” – Ungu talo peaselonga ungu-pulu telumu. “wara i gat laip” Boku Jono 4:10-15, 7:37-39, Boku Lipe Ora Sirimu 7:17 molopa, “wara bilong givim laip” Boku Lipe Ora Sirimu 21:6, 22:1, 17 molemo. No waka kolemolomonga ungu te Boku Aisaya 55:1 molemola.
25. lepra
Umbu-Ungune “kuru-kendi nolemo” ningu “kuru-laká nolemo” nilimele kanumu. Ou Isirele-koleana kuru-laká norumu akumu kinie ya umbu-koleana nolemomo kinie telu-sipe melenje? Mimi sipu naa pilimolo. ‘Wale mare aku-sipe-mele sikenje, nalo wale mare ereli-katekate telemo akumundu kinie pea niringinje.’ ningu pilimele. Isirele-yembomanga kimbu-kimenga mongoma, aku-mele kamu wendo purumu molo ereli terimume we terimunje. Naa pilimolo.
Isirele-yemboma kangine kuru-laká norumumunge kangi te kake terimu molo kondoli terimu kanokolie i-siku mele teringi:
Pulu Yemonga ungu-mane te Mosisini Isirele-yemboma mane sirimu akumu Boku LLipai 13:1-46 molemo, akumu pilkulie, Pulu Yemo popo tondoli yema moloringine puku enonga kangimu liku ora siringi. Pulu Yemo popo tondoli ye tene kangine mimi-sipe kanopalie, “Uluri mólo! Kangimu kalaro te naa molemo.” nirimu kinie kapola. Nalo kangine uluri terimu mele kanopalie kamu “Nu kangine kalaro mololi yembo te.” nirimu kinie pilipelie kuru laká norumu yembomo we-yembo peringi koleana ulsukundu pupe perimu. Aulkena andombando ungu te tondolo-mundupe nimbendo: “Kalaro mololimu! Kalaro mololimu!” nilipe andorumu. ‘We yemboma olio kuru laká noli yemboma molemolona nondoko naa wangi!’ ningu aku teringi. Kuru-lakámo nomba kelierimu kinie kanokolie altoko Pulu Yemo popo tondoli ye te molorumune puku enonga kangimu liku ora siringi kinie yemone kanopalie “Altopa umbu-kangi angilimo.” nimbendo “Kangi kake teli molemo.” nirimu kinie pilkulie kuru-kendi nomba kelierimu yemboma enonga pulu koleana altoko puku peringi. ‘Ou ulkendo naa pangi Pulu Yemo popo tondoli yemone melte kalondopa Pulu Yemo popo topa simbe melte kanu yemo sikulie ulkendo pangi! We mólo!’ nirimu mele Boku LLipai 14:1-32 molemo.
Yesusini aku-sipe teli ye mare tepa konde lsimu kinie Boku LLipai 14 molemo ungu-manema pilkulie teringi mele temane talo Boku LLuku 5:12-16, 17:11-19 molemo. Ungu pokore pea Boku Mateyu 10:8, 26:6, Boku LLuku 4:27 molemo. (Boku LLuku 4:27 nilimo temanemo Boku Pe-Kingime 5:1-14 molemo).
26. lo (Ingillisi-Ungune “law”)
Akumu Umbu-Ungune “ungu-manema” nilimolo. Akumu we nilimolola. Boku Romo-gapomano llo molo Papua Nu Gini gapomano llomando “ungu-manema”-la nilimolo.
26.1.
Nalo Umbu-Ungune Pulu Yemone ou Mosisi ungu-umbu tondopa ungu-mane sirimumendo we “ungu-manema” mindi naa torumulu. ‘Ungu pulumu sumbi-siku piliengi!’ nimbu “˻Mosisini sirimu˼ ungu-manema” torumulu bokune molemo (Boku Mateyu 5:17, 18, Boku LLuku 10:26). Kanu ungu-manemanga ungu awisili boku Boku Romo molemo (Boku Romo 2:pali, Boku Romo 3:pali, Boku Romo 10:4, 13:10, awisili pea). Boku Wendo Oringi 20:1-17 sirimu ungu-mane rureponga talondo Miti-yembomane “mi-ungume” nilimele, yembo awisilini we Kewa-ungune manda manjiku “tenepella llo” nilimele.
Pulu Yemonga Ungu Kondemo molemo bokune wale mare Pisini-Ungune “lo” molemo kinie sike we “ungu-mane rureponga talondo nilimo (Boku LLuku 18:20), nalo wale awisili Mosisini Pulu Yemonga ungu-mane sinderimumendo pali nirimu. Boku Ou-Pulu-Pulu, Boku Wendo Oringi, Boku LLipai, Boku Kambu, Boku Ungu-Manema, kanu bokume pali Mosisini torumu, aku bokume liku tere leko “Mosisini torumu bokume” niringila. “Ungu-Manemo” niringila. (Mosisini torumu bokumenga ungu te inie anjokondo nondopa 26.2. “Lo” nimbe molemo.)
Juda-yembomane pilkulie ‘Mosisini sirimu ungu-manema temolo kinie Pulu Yemone olio kanopa peanga kanomba.’ ningu pilieringi. Juda-yembo mare Yesusini yembomanga nimbe tenderimu mele pilkulie kamu ‘Sike nanga nimbe tenderimu.’ ningu yunge yemboma molkolie ungu-manema pea pilku moloringi. Ungu-mane te aku-siku pilkulie niringimunge ungu te inie yakondo 18. katim skin akune molemo. Kanu yembomane ningendo: “Yesusinge mememo mindi kapola mólo! Yesusini olionga nimbe kolo wangopa kolondorumu akumu mindi kapola mólo! Akumu ‘Sike.’ nimbu tondolo-mundupu pilipu, ungu-manema kepe pilipu lipu temolo kinie Pulu Yemone olio kanopa ‘yembo sumbi nilime’ nimbe kanomba.” niringi. Nalo akumu paa mólo! Boku Romo 3:19-31, 4:1-8, 9:30-33, Boku Gallesia 2:14-21, 3:1-25, 5:1-12 kanani. Boku Romo 3:20-22, Boku Gallesia 2:16, 3:24 paa mimi-siku kanani!
26.2. Wale mare “ lo” (“law”)
molo “ Lo na Profet”
molo “ man bilong giaman”
(Inie anjokondo 47. tupela maus kanani!)
13. man bilong giaman)
Yemboma aku-siku molemelemando Giriki-Ungune kinie Ingillisi-Unguselone ungu telu “hypocrite” mindi Pulu Yemonga bokune nimbe molemo. Ungu telumu nalo Pisini-Ungune kinie Umbu-Ungune kinie ungu telumu sumbi-siku naa nilimele. Ungu-pulumu bokune tomolondo pererimulu. Pisini-Baipelena ungu talo molo yepoko mele molemo.
Te: man bilong tupela maus –
Boku Mateyu kolomongo-awili 23 pali mimi-siku kanokolie ungu akumunge pulumu pilingenje. Mare Boku Mako 7:6, Boku LLuku 6:42, 11:44, 12:56, 13:5 molemola. Pulu Yemonga ungu-manema pilku yemboma mane siringi yema kinie (akume inie yakondo 41. saveman bilong lo), Parisi yema kinie (inie yakondo 11. Farisi), Sadusi yema kinie (inie yakondo 38. Sadyusi), enone pilku konopu kimbu siringi mele lupe, kerena niringi mele lupe. Andoko teringi mele yembomane kanokolie ‘Eno ye peanga sumbi nilime’ ningu kanoringi nalo konopu sukundu kalaro molorumu (Boku Mateyu 23:25-26, 15:1-20). Akumunge ungu tondolo te Boku Gallesia 2:6 molemo (Boku Ou-Samuele 16:6-7 kepe). Yembo te naa kanopa molopili eno enono molkolie nambolka ulume teringinje. Kanu yema konopune perimu mele lupe, kangine molko teringi mele lupe, yembo telu yembo talo mele moloringimunge pilipelie Yesusini wale awisili eno imbi lengendo iri topalie “man bilong tupela maus” nirimu.
Te: man bilong giaman
Yesusini yembomando aku-sipe nirimu ungu mare Boku Mateyu 6:16, 7:5 kinie Boku LLuku 6:42 telu, Boku LLuku 12:56, 20:20-23, (boku marenga Boku LLuku 11:44 kepe) molemo. Yesusini Pulu Yemonga ungu-manema pilku kondoko yemboma mane siringi yema kinie Parisi-yema enondo nirimu mele Boku Mateyu 15:1-9 (Boku Mako 7:5-15) molemo, akune ungu-pulu tondolo te molemo. Te Boku Mako 12:15 molemo. Boku Ou-Timoti 4:2, Boku Ou-Pita 2:1 kananila.
Te: Boku Mateyu 24:51 ungu talo lipe tere lepa molemo, “man bilong giaman em ol man bilong tupela maus”.
Te: Boku Mateyu 6:2, “Ol dispela man i laik giamanim ol manmeri”, kanu yema tepe koleana punge lemo (Boku Mateyu 24:51).
Te: Boku LLuku 12:1 laye telu-sipe mele (“giaman pasin bilong ol”). Yesusini Sadusi-yemando aku-sipe nirimula (Boku Mateyu 16:6, Boku Gallesia 2:13 kananila).
Akumenga pali Ingillisi-Ungune kinie Giriki-Ungune kinie “hypocrite” mindi nimbe molemo. Boku Gallesia 2:13 mindi Ingillisi boku lupe-lupemanga ungu laye lupe-lupe toringi molemo.
“tupela maus” molo “man bilong giaman” akumu Umbu-Ungune ou bokune i-sipu torumulula: “ ‘Yembomane olio kanokolie ‘Pulu Yemonga ye sumbi nilime molemolo. Sike ungume nilimolo.’ ningu kanangi!’ ningu kolo toko konopu talo teko kimbu silimele yema.” nimbu bokune torumulu nalo akumu ungu paa sulu. Kinié ponjipe, “topele-mapele toli yema” kinie “topele-mapele toli yemboma” kinie Pulu Yemonga bokune molemo nalo kanu ungumu laye pange telemonje. Wale mare ‘Ungu pulumu paa sumbi-siku piliengi!’ nimbu laye-kolte sulu tepo torumulu molemo. “topele-mapele toli yema” bokune Boku Mateyu 23 pali, Boku Mako 7:1-14 kanokolie ungu-pulu sikemo paa mimi-siku piliengi! Olio yemomba pali konopuni pilimolo mele kinie, lopi tepo telemolo ulume kinie, kiyengo nimbu nilimolo ungume kinie, walse mona lemba (Boku LLuku 12:3, 16:14-15). Olio papu molomolo mele ungu te Boku LLuku 14:9-14 molemo. Olio naa molamili mele ungu talo Boku LLuku 6:39-42, 20:45-47 molemo.
48. wasman
(Inie yakondo 16. hetman ungune sukundu 16.2 wasman nimbe molomba kanani!)
49. Man Bilong Kisim Bek Yumi
Akumunge ungu-pulu ya “21.1. redeem” kinie “21.2. save” pea lipe tere lepa i imbimunge pelemo. Boku LLuku 2:11, Boku Jono 4:42, Boku Taitasi 1:3, Boku Pe-Pita 1:1, 2:20, 3:18 kanani. Boku LLuku 1:47 akune Pisini-Ungune “Helpim bilong mi” mindi molemo, Umbu-Ungune “nanga Lipe Tapondólimu” mindi naa torumulu. Torumulu molemo mele i-sipe: Olio Lipe Tapondopa Mindili Nolemelá Aulkena Wendo Lili Yemo. Boku LLuku 1:47 kinie 2:11 kinie Giriki-Ungune kinie Ingillisi-Ungune kinie talo pea telu-sipemo. Yemo mindi lupe-lupe. Boku LLuku 1:47 akumu “Pulu Yemo” nilimo, 2:11 akumu “Kirasi” nilimo.
22. man bilong tupela maus
( man i save lukautim sipsip
44.1. Olio ‘Sike.’ nimbu tondolo-mundupu pilimolo yemboma olio Yesusinge kongi-sipisipime, yu olionga tapu-yemo (Jono 10 pali, Boku Mako 14:27, Boku Ipuru 13:20, Boku Jono 21:15-17, Boku Konana 23 pali).
44.2. Sipisipi yu walu molopa aulke lou lepa pulimo mele olio yemboma aku-sipu telemolo. Tapu-yemane kongi-sipisipime nokoko naa kondolemele kinie kapola naa molemo (Boku Mateyu 9:36, Boku LLuku 15:1-7, Boku Ou-Pita 2:25, Boku Lipe Mundorumu Yema 20:28).
44.1. kinie 44.2. kinie ungu te Pisini-Baipelena Boku Isikiele 34 molopa, boku ambolkonomonga Boku Mateyu 2:5-6 molemola.
44.3. Mesaia
Akumu Isirele-yembomane Ipuru ungu lieringi akumunge ungu te. Pe Giriki-Ungune “Krais” niringi akumu ungu-pulu telumu. Yesusi mana omba naa molopili Ye Mesayamo pe ombá kinie toko kondonge ungumu Boku Deniele 9:25,26 mindi molemo. Deniele 9:25,26 akune Pisini Baipelena imbi “Mesaia” tongendo “Mesaia” naa toringi, ungu-pulumu mindi toringi. Ingillisi Baipele marenga akula imbi toringi molemo. Pisini-Ungune “dispela bikman God i bin makim” molemo.
Ou Isirele-yembomane yembo te “i bin makim” seringi akumu “makim” we naa teringi. Aku teringimunge pulu talo i-sipe mele: Te: Ye te ‘Ye-nomi-kingimu molopili!’ ningu mako toko namba singendo kopongo-wele te yunge pengena ondoko kandondoringi (Boku Ou-Samuele 9:15-16, 10:1, 16:1,12-13, Boku Pe-Samuele 2:1-4). Te: Ye te ‘Pulu Yemo popo tondoli ye awili olandopamo molopili!’ ningu mako toko namba singendo akula teringi (Wendo Oringi 29:5-7, LLipai 8:10-12). Ungu “Mesaia” akumunge pulumu akumu mindi. “Ye te mako toko kopongo-wele pengena ondoko kandondoko kongono temba namba te singe” yemo.
Wale talo mindi Giriki-Ungune “Krais” bokune naa toko, Ipuru ungumu manda manjiku “Mesaia” ningu toringi. Aku unguselo Boku Jono 1:41 kinie 4:25 kinie mindi. Akumu Pisini-Ungune ungu-pulumu naa toringi, “Mesaia” ningu we imbi toringi. Ungu pulumu tongendo Boku Jono 1:41 kinie 4:25selonga “Kirasi” molemola, akumu tongendo ‘Mesaya kinie Kirasi kinie ye telumu, ungu-pulumu telumu.’ ningu ungu Kirasimunge ungu-pulumu toringi. Imbi “Krais” akumunge ungu-pulu mare inie yakondo 23. molemo kananila.
28. Mosis na Profet”
bokune molemo akumunge ungu-pulumu paa lupe.
Ungu-manemando molo Mosisindu we naa nilimo. Pulu Yemone ungu-umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yemane toringi bokumendo mindi naala nilimo. Yesusi mana naa omba molopili, yunge temanemo ou naa tangi, Isirele-yembomane Pulu Yemonga Bokumu liku tere leko imbi lengendo “Lo” molo “Lo na Profet” niringi. Kewa-Ungune “Olpela Testamen” akumundu niringi. Akumu pilkulie Boku LLuku 24:27, 44, 45-46 paa mimi-siku kanani. Boku LLuku 24:44 mindi Konana Bokumu pea nimbe molemo. (Boku Romo 3:21 ungu talo pea molemo. Te: Mosisini Pulu Yemonga ungu-manema sirimume; te: Pulu Yemonga Boku Oumunge pali. Akumu kanani.) Boku palinge ungu mare i-sipela: Boku Mateyu 5:17, 7:12, 11:12-13, 22:40, Boku LLuku 16:16, 29, 31, Boku Lipe Mundorumu Yema 24:14, 26:22, 28:23. Wale mare Pisini Baipelena “Lo” mindi molemo Mosisini torumu bokumendo sike nilimo (Jono 8:17 kinie Boku Mateyu 18:16selo Kambu 35:30 kinie Ungu-Manema 17:6 kinie molemo), nalo Jono 10:34 kinie 12:34 kinie ungu niringiselo Mosisini torumu bokumenga naa molemonje. Jono 10:34 mele Konana 82:6 molopa, Jono 12:34 mele Konana 110:4, Aisaya 9:7, Boku Isikiele 37:25, Deniele 7:14 kinie molemo.
Ungu-manemando molo Mosisindu we naa nilimo. Pulu Yemone ungu-umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yemane toringi bokumendo mindi naa lanilimo. Yesusi mana naa omba molopili, yunge temanemo ou naa tangi, Isirele-yembomane Pulu Yemonga Bokumu liku tere leko imbi lengendo “Lo” molo “Lo na Profet” niringi. Kewa-Ungune “Olpela Testamen” akumundu niringi. Akumu pilkulie Boku LLuku 24:27, 44, 45-46 paa mimi-siku kanani. Boku LLuku 24:44 mindi Konana Bokumu pea nimbe molemo. (Boku Romo 3:21 ungu talo pea molemo. Te: Mosisini Pulu Yemonga ungu-manema sirimume; te: Pulu Yemonga Boku Oumunge pali. Akumu kanani.) Boku palinge ungu mare i-sipela: Boku Mateyu 5:17, 7:12, 11:12-13, 22:40, Boku LLuku 16:16, 29, 31, Boku Lipe Mundorumu Yema 24:14, 26:22, 28:23. Wale mare Pisini Baipelena “Lo” mindi molemo Mosisini torumu bokumendo sike nilimo (Jono 8:17 kinie Boku Mateyu 18:16selo Kambu 35:30 kinie Ungu-Manema 17:6 kinie molemo), nalo Jono 10:34 kinie 12:34 kinie ungu niringiselo Mosisini torumu bokumenga naa molemonje. Boku Jono 10:34 mele Boku Konana 82:6 molopa, Boku Jono 12:34 mele Boku Konana 110:4, Boku Aisaya 9:7, Boku Isikiele 37:25, Boku Deniele 7:14 kinie molemo.
27. nem
“Em i gat nem” akumu “yu imbi molemo” molo “yu imbi ola molemo” sumbi-siku nilimele. Nalo wale mare “nem” bokune molemo kanumu aku-sipe mólo! Ungu marenga ungu-pulumu pilipulie torumulu bokune molemo. Imbi lieringi molo imbi walseringi kinie ye imbi molorumumunge tondolomo pilkulie imbimu lieringi. Imbimu yuyu uluri mólo! Yemo yuyu tondolo perimu mele pilkulie yunge imbi lieringi molo walseringi.
Te i-sipe mele: “Mi i kam long nem bilong en.” nimolondo “Yuni na lipe mundomu-ne okoro.” nilimolo (Konana 118:26, Boku Mateyu 21:9, 23:39, Boku LLuku 19:38, Boku Jono 12:13).
Te i-sipe mele: “baptaisim long nem bilong Papa na Pikinini na Holi Spirit” nimolondo yemboma no lindipu, “Lapa kinie Malo kinie Mini Kake Telimu kinie walsipu imbi lepo nu no lindikiru.” nilimolo (Boku Mateyu 28:19, Boku Lipe Mundorumu Yema 2:38, 8:16). Olione oliolio pilipu we naa telemolo. Enonga kongonomo tendepo, “Tendaa!” nilimele mele pilipu, ‘Enonga tondolomo yemboma-kinie pepili.’ nimbulie enonga imbime lepo eno walsipu yemboma no lindilimolo.
Te: “bilip long nem bilong en”; Boku Lipe Mundorumu Yema 3:16, Boku Jono 2:23, 3:18 kinie kanani. (Boku Jono 8:30, 31, Boku Lipe Mundorumu Yema 2:21 telu sipe mele).
Te: “askim long nem bilong en”; Boku Jono 14:13, 15:16 kanani. Boku Jono 15:16 akumu Kewa-Ungune pilipulie i-sipu mele bokune tolemelanje: ‘Nanga imbi leko Tata mawa tenge mele simbe.’ nimbu tolemela nalo ‘Nanga imbi leko’ akumunge pulumu nambolkanje? Ungu pulumu sulu tepo i-sipu mele tolemela: ‘Tata kinie ungu ningendo: “‘Nunge Marena Yesusi nanga nimbe kolondorumumunge nuni na liku tapondoni aulkemo yuni lipe nosinderimu.’ nimbu pilipulie nu mawa tekero.” ningu mawa teayo.’
Te: “sik iken pinis long nem bilong en”; Boku Lipe Mundorumu Yema 3:6, 16 kanani.
Ungu mare i-sipe: Boku Mateyu 7:22, 12:21, 28:19, Boku Mako 9:37-41, 11:9-10, 13:6, 13, 16:17, Jono 1:12, 2:23, 17:6, 11, 12, 26, 20:31, Boku Lipe Mundorumu Yema 5:40, 8:12, Boku Romo 9:17, 10:13, Boku Ou-Korini 1:2, 10, 13, 15, 6:11, Boku Epesasi 5:20, Pillipai 2:9, 10, Kollosi 3:17, Jemisi 5:10, 14, Ou-Pita 4:14, Jono Yepoko-Sipemo 7, Lipe Ora Sirimu 2:3, 13, 3:8.
29. olpela bel
Akumunge pulumu i-sipe mele:
Ou konopu alowa naa tepo, Mini Kake Telimu konopune naa molopili Yesusinge yemboma naa molamili olionga konopu pelemoma paa umbu konopu kerime mindi. Kanu konopumene ‘olio tepo kenjemili.’ mindi niringi mele we walu pilipulie terimulu. Yesusi olionga konopune omba alowa tendelemo kinie olionga ou-we-konopu-kerime kolemo none telemo. Pe olio konopu konde Yesusini alowa tepa silimoma pelemo, akumene nilimo pilimolo mele lupe. Nalo umbu-konopu-kerimu kamu manie naa pulimo. Akumuni ‘Yu paa piliemili!’ nimbe karaye telemo. Akumu bokune imbi lepo “ou-we-konopumu” nimbu torumulu molemo. Akumunge ungu mare Boku Romo 6:1-14, 7:5, 8:1-12, 13:14, Boku Ou-Korini 3:3, Boku Gallesia 5:19-21, 24, Boku Epesasi 2:3, Jemisi 3:15 kinie molemo.
30. Pasova
Ingillisi-Ungune “pass over” akumu Umbu-Ungune “olakondo omba puli” mele. Kera molo ballosi mangopa olionga pengena olakondo mulune omba pulimo akumu “pasova” telemo. Nalo Ipuru ungune ungu-pulu te pelemo, akumu “naa topa mundupe siye kolopa olakondo we omba puli”.
“Pasova” aku walemonga ungu yepoko pelemo.
Te: Pulu Yemone ‘Yemboma kinie kongime kinie mélemanga pali komolayema topo kondambo.’ nirimu kinie yunge angellomo kolea Isipi andopa Isipi yemboma kinie mélemanga komolayema topa kondorumu. Nalo Pulu Yemone “I siku i-siku tenge kinie kanopolie yembo te naa tombo.” nirimu mele pilkulie Isirele-yembomane kongi sipisipi walo tenga meme ulke kere-pulune ape kandoringi yembomanga komolayema naa torumu. Pulu Yemone lipe mundorumu angellomone mememo ulke tenga tenga kerepulune molorumu kinie kanopalie kanu ulkemanga sukundu naa pupe ola we omba purumu. Aku temanemo kinie ungu-manema kinie Wendo Oringi 12 molemo. Pe poniemanga pali oli te kinie wale te kinie nimbe sipe, wale yepoko pakera ‘Pulu Yemonga wale kake telime.’ ningu koro molko “Eno lipu tapondorundu mele pilku molangi!’ nimbe mane sirimu mele Wendo Oringi 12:2-3,14-16 kinie Ungu-Manema 16:1-8 kinie Ipuru 11:28 kinie molemo. Aku ungu-manemo pilkulie yandopa yandopa ponie tenga tenga aku-siku teringi. Paa kinié kepe Isirele-yembo marene aku-siku telemelela. Yesusi mana molopili i walema bokune “Pulu Yemone Isirele-Yembomanga Anda-Kolepalime Naa Topa We Omba Purumu Mele Pilieringi Walemo” nimbe molemo (Boku LLuku 2:41-43, Jono 2:13, 23, Boku Mateyu 26:2, 17).
Te: Pulu Yemone Juda-yembomanga komolayema naa torumu walema pilingendo pulu-pulu walemo wendo orumu kinie kongi-sipisipi walo te toko nongo, “ ‘Pillawa te kalopo namili!’ ningu pillawana mundulimele kinie akolemo mele yísimu naa mundukulie pillawa we kalko nangi!’ nimbe mane sirimu (Boku Wendo Oringi 12:3,5,8,17,18, 23:14-15 kanani). Aku walemo pe kinié bokune “Pillawa Akoli Mele Isimu Naa Munduku Pillawa We Kalko Noringi Walemo” nimbe molemola (Boku Mako 14:1, Boku Mateyu 26:17, Boku LLuku 22:1-2, 7-16, Boku Lipe Mundorumu Yema 12:3, 20:6).
Te: Pulu Yemone we omba pupe olio naa topa kondombamonga kongi sipisipi walomo Yesusi yu. Boku Ou-Korini 5:6-8 kanani! Akumunge, Juda-yemboma Pulu Yemone enonga anda-kolepalimenga komolayema naa torumu mele temanemo pilieringi walemanga Yesusi naa tolemela naa kolkanje paa kapola naa telka. Akumunge, ‘kanu walemonga kolambo.’ nirimu (Boku LLuku 9:51). Pe paa sike sipisipi walo te toko nongo ou Pulu Yemone terimu mele pilieringi walemonga Yesusi toko kondoringi (Boku Wendo Oringi 12:21 mele Boku Mako 14:1-2, 12, 22-25, 63-64, 15:1, 6-15, Boku LLuku 22:7, 14-16, Jono 18:28).
Yesusi yu “Pasova” kongi sipisipi walo paa kake telimu, Wendo Oringi 12:5 mele (Boku Mateyu 27:4, Jono 18:38, Boku LLuku 23:47, Boku Ou-Korini 5:7, Ipuru 4:15, Ou-Pita 1:19). Yesusi sipisipi walomo molorumu mele ungu mare inie anjokondo 44. sipsip, 44.3. Pikinini Sipsip molemo.
31. pikinini
Pulu Yemonga bokune “ambolango” nimbe molemo akumu wale mare sike ambolangomando nilimo. Nalo wale mare Kewa-Ungune “pikinini” molemo kinie kanopolie ungu-pulumu pilipulie torumulu.
(Yesusi yuyu “Pikinini Bilong Devit”,
“Pikinini Bilong God”,
“Pikinini Bilong Man” molorumu mele inie anjokondo nondopa 32. nimbe molemo.)
31.1. pikinini bilong Abraham
Akumu “Eporayamone kalopa lsimu yemboma” nimbu torumulu molemo (Boku Mateyu 3:9, Boku Jono 8:39). Nalo akumunge ungu-iko mare toringi molemola. ‘Yesusi sike.’ ningu naa pilieringi yemboma kurumenga nomi depelemonga ambolangoma molemele; ‘Yesusi sike.’ ningu tondolo-munduku pilimele yemboma Eporayamone sike kalopa lsimu yemboma molemele (Boku LLuku 3:8, 9:9, Jono 8:33-44, Boku Romo 4:pali, Boku Romo 9:6-8, Boku Gallesia 3:5-14).
31.2. Pikinini Bilong Devit
Devit - Yu ou Isirele-yembomanga ye-nomi-kingi awilimu. Yembomane yu konopu siringi. Pulu Yemone yu konopu sirimula (Boku Ou-Samuele 13:14, Boku Ou-Kingime 15:5, Boku Jeremaya 3:15, Boku Lipe Mundorumu Yema 7:45-46, 13:22).
“Pikinini Bilong Devit” - Akumu Yesusindu niringi. Yu “Pikinini Man Bilong Devit”.
Depisini sike Yesusi kalopa lsimu (Boku Mateyu 1:1, 17, Boku LLuku 3:31). Nalo pe walse Boku Mateyu 9:27 ye talone niringili imbimunge pulumu tela, aku ungu-pulumu Boku Mateyu 22:41-44 molemo. ‘Depisini kalopa limbe ye te Pulu Yemone ‘Eno nokomba ye te lipu mundumbo.’ nimbe, nimbe panjipe mako torumu ye-nomi-kingi Mesaya Kirasimu molomba.’ ningu pilku, ‘Yesusi yu aku yemo omba molemo.’ ningu pilkulie Yesusi yundu “Depisini Kalopa Lsimu Yemo.” niringi. Depisini kalopa limbe yemo kamu-kumu ye-nomi-kingimu molopa mindi pumbe. Boku Pe-Samuele 7:11 ekendo-16, Boku Aisaya 9:6-7, 11:1, Boku Jeremaya 23:5-6, Boku Mateyu 12:22-23, 21:9, Boku LLuku 1:32-33, 68-69, Boku Lipe Ora Sirimu 22:16, (Boku Mateyu 1:1, 6, 16, 17, 9:27, 15:21-22, 20:29-31, Boku LLuku 2:11). Inie yakondo “23. Krais” kananila!
32.2. pikinini bilong God
Wale marenga Giriki-Ungune Pulu Yemonga kangoma molo ambolangoma nimbe molemo akumu olio ‘Yesusi sike.’ nimbu yunge yemboma molemolo, sike Pulu Yemonga ambolangoma molemolola (Boku Mateyu 5:9, Jono 1:12-13, 8:41-47, Boku LLuku 8:19-21, 6:35, 20:36, Boku Romo 8:13-17, 23, 9:24-26, Boku Pe-Korini 6:18, Boku Gallesia 3:26, 4:5, Boku Epesasi 1:5, 5:1, Ipuru 2:10-17, 12:5-6, Ou-Pita 1:14, Jono Kumbi-Lepamo 3:1-6, Jono Talo-Sipemo 1). Mare pea telu sipemo ime: Jono 3:3-8, Taitasi 3:5, Ou-Pita 1:23, Jono Kumbi-Lepamo 3:9-10, 4:7, 5:1-2, 4, 18-19. Isirele-yembomanga ungu te Boku Romo 9:4 molemo.
(Yesusi yu “Pikinini Bilong God” molemomonga ungumu inie anjokondo 32.2. molemo.)
31.4 Pikinini Bilong God
(I imbimunge ungu te inie yakondo 31.4. molemola.)
Pisini-Ungune Yesusindu “Pikinini Man Bilong God” nilimelanje papu. Umbu-Ungune “Pulu Yemonga Malo” torumulu molemo. Yesusi yu paa sike Pulu Yemonga Kandi Malo.
Pulu Yemone Yesusindu “Nanga Kangomo” nirimu (Boku Mateyu 3:17, 17:5ungu-pulu, Boku Lipe Mundorumu Yema 13:33, Boku Pe-Pita 1:16-18). Yesusini Pulu Yemondo “Tata” nirimu (Boku Mateyu 11:25-27, Boku Jono 5:19-27, Boku LLuku 22:70-71 kananila).
No-Lindeli Jonone “yu Pulu Yemonga Malo” nirimula (Boku Jono 1:34).
Yu aku-sipe molorumu mele kurumenga nomi Setene kinie kurume kinie enone ningu para siringila (Boku Mateyu 4:3, 6, Boku Mako 3:11, 5:7, Boku LLuku 4:41).
Yesusi lombili andoli yembomane yu aku-sipe molorumu mele ningu para siringila (Boku Mateyu 14:33, 16:16, Jono 11:27, 1:49) nalo we yembo awisilini ‘Yu Pulu Yemonga Malo naa molemo.’ ningu pilieringi (Boku Mateyu 26:63-66, 27:40, 43).
‘Yesusi yu sike Pulu Yemonga Malo.’ ningu tondolo-munduku pilimele yemboma konde molko mindi puli ulu pulumu limele (Boku Jono 20:31).
Yesusi Pulu Yemonga Malo molemo ungu mare pea i-sipe: Boku Mateyu 11:27, 27:54, Boku Mako 1:1, Boku LLuku 1:35, 9:35, Jono 1:14, 49, 3:16, 36, 5:17-26, 6:40, Boku Lipe Mundorumu Yema 9:20, Boku Romo 8:3, 29, 32, Boku Gallesia 2:20, Boku Ou-Tesallonaika 1:10, Boku Ipuru 1:1-8, 3:3, 6, 4:14, 5:5 (Boku Konana 2:7, Boku Lipe Mundorumu Yema 13:33), Ipuru 7:3, Jono Kumbi-Lepamo 1:3, 7, 2:23, 3:8, 4:9, 14, 5:5, 11.
32.3. pikinini bilong Isrel
Akumu “Isirele yemboma” (Boku LLuku 1:16, Boku Lipe Mundorumu Yema 5:21, Boku Romo 9:3-5, Boku Mako 7:27nje). Ungu-pulu te Boku LLuku 22:30ungu-pulu molemola.
31.3. Pikinini Bilong Man
Akumunge Umbu-Ungune “Mana-Ye Tenga Malo” molo “Mana Yembo Tenga Malo” bokune tolemela nalo ‘Yembomane we walu kambu toko, akumu ye tenga imbi tondolo te naa pilingenje.’ nimbu, ‘Kanu yemo we-mana-ye te naa molorumu sumbi-siku ningu piliengi!’ nimbu “Mulú-Koleana Molopa Manie Omba Mana-Ye A Lierimu Yemo” nimbu bokune torumulu. Pe ponjipu “Manie Omba Mana-Ye A Lierimu Yemo” torumulu akumu bokune molemo.
Aku imbimu ou-pulu-pulu niringi mele Boku Deniele 7:13-14 molemo. Akune nimbe molemo kanu yemo yu Isirele-yembomane pilkulie, ‘Yu Pulu Yemone mako topa, “Eno nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.” nimbe, nimbe panjerimu ye-nomi-awili Mesayamo.’ ningu ‘Yu ombá.’ ningu nokoko moloringi nalo Yesusi yu kanu yemo omba molorumu mele Juda-yembomane naa pilieringi. Boku Mako 14:62, Boku Lipe Ora Sirimu 1:7, 13 kanani! “Manie Omba Mana-Ye A Lierimu Yemo” kinie “Pulu Yemonga Malo” kinie “Pulu Yemone mako topa mana lipe mundorumu ye-nomi Kirasi Mesayamo” kinie ye telumu mele ungu talo Boku Mateyu 16:13-17, 26:63-64 molemo (Boku LLuku 22:66-71). Yesusini wale awisili “Pulu Yemone mako topa mana lipe mundorumu yemo na.” nimbendo “Manie Omba Mana-Ye A Lierimu Yemo i-sipe i-sipe temba.” nirimu (Boku Mateyu 12:8, 32, 40, 13:37, 41, 20:18, 28, 24:30, 44, Boku Mako 8:38, Boku LLuku 9:22, 58, 19:10, Jono 3:14, Boku Lipe Mundorumu Yema 7:56).
Inie yakondo 23. Krais kinie 27. Mesaia kinie kananila!
33. pikinini sipsip
(Inie anjokondo 44. sipsip, 44.3. Pikinini Sipsip kanani!)
34. pikinini sipsip Pikinini Sipsip
No-Lindeli Jonone nimbendo: “Yesusi yu Pulu Yemonga sipisipi walomo.” nirimu (Boku Jono 1:29, 36). Boku Aisaya 53:7-8 kinie, Boku Lipe Mundorumu Yema 8:31-35 kinie kananila. Yesusi yu “sipisipi walomo” molorumu mele ungu-pulu talo pelemo.
Te: Yesusi mana naa opili Isirele-yemboma Pulu Yemone mane sirimu mele pilkulie tengendo ‘Ulu-pulu-kerime manie pupili.’ ningu kongi sipisipi molo kao molo meme paa peanga te toko kalko Pulu Yemo popo toko siringi (LLipai 1–7). Kongi peangama mindi, kerime paa molo (Wendo Oringi 12:15, LLipai 22:18-25). Kongimenga mememonga pulumu ungu mare Ou-Pulu-Pulu 9:4-6, LLipai 17:11,14, Boku Mateyu 26:28, Ipuru 9:22 molemo. Yesusini yu yuyu yunge kangimu kinie mememo-selo olionga nimbe Pulu Yemo popo topa sinderimu.
Te: Isirele-yemboma kolea Isipi wendo pungendo ‘Pulu Yemone olionga ambolango komolayema kinie kongimenga komolayema topa naa kondopili!’ ningu sipisipi walo paa peanga te liku toko kondoko mememone ulu te teringi. Kinié Yesusinge meme ondo lenderimumuni aki tolemo yemboma Pulu Yemone naa tolemo. Imunge ungu awisili inie yakondo 30. Pasova molemo kananila.
Sipisipi walo kinie meme kinie aku méleselonga ungu mare niringi molemo akume ulu talo pea pilkulie niringinje. Nuni nunu mimi-siku kanoko pilieni! Jono 1:29, 36, Boku Romo 3:25, 5:9, Boku Epesasi 1:7, 2:13, Kollosi 1:20, Ipuru 9:14, 22, Boku Ou-Pita 1:18-19, Boku Jono Kumbi-Lepamo 1:7, Boku Lipe Ora Sirimu kolomongo-awili Boku Lipe Ora Sirimu 5(:6,9), 6, 7, 12, 13(:8,) 14, 15, 17, 19, 21, 22 molemo.
45. pris
“pris \bd” kinie “\bd profet” kinie ye lupe-lupema.
Kongono teringi mele lupe-lupela. Sike talo pea yemboma-kinie Pulu Yemo-kinie awi-suku-singi yema moloringi nalo “pris” yema yemboma kinie Pulu Yemo kinie awi-suku-singine molko yembomanga ungume kinie umbunema kinie Pulu Yemonga kumbikerena mengo puringi; “profet” yema Pulu Yemo kinie yemboma kinie awi-suku-singine molko Pulu Yemonga ungume yembomanga kumbikerena mengo oringi. “profet” yemanga ungumu inie anjokondo 35. molemo.
34.1. pris yema
enone ‘Pulu Yemone yemboma kanopa keri naa kanopili! Pulu Yemo-kinie kapola-kapola molangi!’ ningu awi-suku-singi yema molko yembomanga ningu mélema kalko Pulu Yemo popo toko sinderingi. Aku teringimunge Umbu-Ungune ou “Pulu Yemonga ála-yema.” nimbu bokune torumulu. Pe i bokumu topele toli tapu yemane ningendo: “Akumu paa kapola naa tekemo. Mólo!” niringi. “Yembomane kurume mindi ningu pilinge.” niringi. Kanu-kinie kongono teringi mele imbi sulu tepo bokune torumulu. Pe ponjipu imbi lepo “Pulu Yemo popo tondoli yema” nimbu bokune torumulu molemo.
Pulu Yemo popo tondoli yemanga ungu mare i-sipe molemo: Te: Boku Ou-Pulu-Pulu 14:18 (Yesusi yu mele, Konana 110:4, Ipuru 5:6, 7:1-17). Te: Wendo Oringi 28:1, 29:9. Enone kongono teringi mele Boku LLipai nimbe silimo (1:5, 4:3, 6:24-26, 7:31-36, 21:pali). Kambu 4:46-48, 18:1-7, Josua 3:3,6,14, Boku Mateyu 8:4, 12:5, Boku Mako 2:26, Boku LLuku 10:31, Jono 1:19. Kanu yemane paa taki-teki Pulu Yemo mélema kalko popo tondoringi nalo Yesusini walsikele kamu olionga nimbe yuyu yunge mememo Pulu Yemo popo topa sinderimu (Boku Ipuru 10:8-14). Yu olionga Pulu Yemo popo tondoli yemo (Boku Ipuru 7:11-25).
Olio Kirasinge yemboma pali Pulu Yemo popo tondoli yemboma molemolola (Boku Ou-Pita 2:5, 9).
34.2. profet
“Profet”-yembomanga ungu te inie yakondo nondopa 34. pris molemo. “Pris” yemane yembomanga kongonomo Pulu Yemonga kumbikerena tenderingi. “Profet” yembomane Pulu Yemonga kongonomo yembomanga kumbikerena tenderingi. “Poropetema” ne kongono teringi mele i-sipe: Pulu Yemone Mosisi ungu-umbu tondorumu mele pilipelie Mosisi Erono nimbe sirimu. Mosisini ungu-umbu tondorumu ungume Eronone pilipelie Isipi ye-nomi-kingimu nimbe sirimu. Mosisi Pulu Yemonga keremo, yunge “poropetemo” (Ungu-Manema 18:15). Erono yu Mosisinge keremo, yunge “poropetemo”-la (Wendo Oringi 6:28–7:2). Imbi bokune torumulu molemo akumu i-sipe mele: “Pulu Yemone ungu-umbu tondorumume pilku yando yemboma ningu siringi yemboma”.
Pulu Yemonga keremo moloringi yembomanga kongonomo kinie kolo toli yembomanga ungume kinie pilinge mele ungu mare Boku Ungu-Manema 13:1-5, 18:15-22 (Boku Wendo Oringi 20:18-22) molemo. Boku Jeremaya 1:1-5, 2:1-5, 7:1-3, Boku Jona 1:1-3, 3:1-3, Boku Akai 1:1-13, 2:1-2, Boku Wendo Oringi 15:20, Boku Nokoli Yema 4:4 kananila.
Kanu yemanga ye mare imbime taki-teki pilimolo i-sipema: Illainja, Illaisia, Aisaya, Jeremaya, Boku Isikiele, Deniele, Osia, Joele, Emosi, Opadaya, Jona, Maika, Neyame, Apakake, Sepenaya, Akai, Sekaraya, Mallakai.
Yesusi paa pe wendo omba molopa temba mele Pulu Yemone nirimu ungu-umbu tondorumu awisili ou pilku bokune toringi. Pe Yesusi kamu orumu kinie yunge yemboma kanu ungume pilieringi. Aisaya 7:14 mele Boku Mateyu 1:22-23 molopa, Maika 5:2 mele Boku Mateyu 2:3-6 molopa, Osia 11:1 mele Boku Mateyu 2:14-15 molopa, Jeremaya 31:15 mele Boku Mateyu 2:16-18 molopa, Aisaya 40:3-5 mele Boku LLuku 3:2-6 molopa, Sekaraya 9:9 mele Boku Mateyu 21:1-5 molopa, Konana 22:18 mele Jono 19:23-24 molopa, Konana 22:1 mele Boku Mateyu 27:46 molopa, Wendo Oringi 12:46, Kambu 9:12, Konana 34:20, Sekaraya 12:10 mele Jono 19:33-37 molemo. Ungu talo Boku LLuku 24:25-27, Boku Lipe Mundorumu Yema 8:30-35 molemóla.
Yesusi kamu omba Pulu Yemonga kongono tendembando No-Lindeli Jono kamu Pulu Yemone ungu-umbu tondorumume pilipe yemboma nimbe sirimu yemo wendo omba Yesusi ombá aulkemo akisinderimu (Boku LLuku 1:76, 3:2-3, 7:24-28). Jono yu omba kongono temba mele Mallakaini ou nimbe sirimula (Boku Mallakai 3:1).
Yesusi yu kepe Pulu Yemone ungu-umbu tondorumu ungume pilipe yemboma nimbe sirimu ye te (Boku Mateyu 21:46, Boku LLuku 7:16, 13:33-34, 4:24, Boku Mako 6:4, Jono 4:19, 44, 7:40, 9:17, 15:15). Mosisini Ungu-Manema 18:15,17-19 nirimu yandopa yandopa ye mare yu-mele-mele aku kongono tenge yemando nimbe nirimu nalo Juda-yembomane ‘Ye telu ombá.’ ningu pilku nokoko moloringi. ‘Yu kinie ‘Pulu Yemone mako topa sipe mundumbe.’ ningu nokoko moloringi yemo kinie ye telumu.’ ningu pilieringi (Boku Jono 1:21, 25, 45, 5:46, 6:14, Boku Lipe Mundorumu Yema 3:17-24, 7:37).
Yembo marene kolo toko “Pulu Yemone ungu-umbu tondomu te pilipulie nikiru.” ninge yembomanga ungu mare Boku Mateyu 7:15, 24:11, 24, Boku Lipe Mundorumu Yema 13:6, Pe-Pita 2:1, Lipe Ora Sirimu 16:13, 19:20, 20:10 molemo.
36. Rapai, Raponai
“Rapai” akumunge ungu-pulumu Boku Jono 1:38 kinie 20:16 kinie Boku Mateyu 23:7-8 nimbe molemo. Akumu i-sipe mele:
Yembomane pilkulie ‘Olio mania-kilie, ye kanume kinie enonga ungu-umbu tondolime kinie ola-kilie. Eno pilipe kondoli pelemo yema.’ ningu enonga ungume komu leko pilku limele ungu-umbu tondolimu ye te lingendo “Rapai” niringi. Yu we-imbi te mólo! Giriki-Ungune “Rapai” molopa, “Tisa” molopa; Ingillisi-Ungune “Rapai” kinie “Ye-Awilimu” kinie “Ye-Nomimu” molemo. No-Lindeli Jonondo awilimu niringi mele Boku Jono 3:26 molemo. Yesusindu niringi Boku Jono 1:38, 49, 3:2, 26, 6:25 molemo.
Yi-Parisimene ‘Yembomane olio imbi paka tondongendo “Rapai” niee!’ niringi ungumu Boku Mateyu 23:7 molemo. Nalo Yesusini “Yembomane eno imbi leko ‘aku-siku naa niengi!’ niee!” nirimu ungumu Boku Mateyu 23:8 molemo. Boku Jono 20:16 akune “Raponai” molemo akumunge pulumu “Nanga Rapai” mele, molo “Nanga Ye Paa Awilimu”, molo “Ungu-Umbu Tondoli-Ye Paa Awilimu”. Boku Mako 10:51 Giriki-Ungu telumu.
Ya “46. Tisa” kananiko!
37. redeem
Ingillisi-Ungune “redeem” akumunge pulumu i-sipe:
Te: Opa-puluemane yembo-talape te topa mundupe kolea tepe mundunge molo kolea kamu liku molonge kene kowa punge yembomanga opa-lkerayema-ni ‘Lipu tapondamili!’ ningu ongo opa-pulue yema kíne opa teko toko munduku koleamo ‘kolea pulu yemboma altoko molangi!’ ningu liku singe. Opa-lkerayema-ni kowa punge yemboma “kisim bek” tenge.
Romo-yembomane Juda-yemboma tondolo-munduku nokoringimunge Juda-yemboma eno-enono we kapola naa moloringimunge Juda-yambomane pilku kene, ‘Pulu Yemone makó topa ‘eno molongena lipu mundumbo.’ nimbe, nimbe panjerimu ye-nomi Kirasimuni eno lipe tapondombando Romo-yemboma topa enonga koleana ulsu mundupe eno-enono ‘Kapola molangi!’ nimbé.’ konopu lieringi. ‘Yuni eno “kisim bek” temba.’ konopu lieringi (Boku LLuku 1:68-75, 24:21).
Te: Ya ou nirimulu ungumu kinie i ungumu kinie telu-sipemo. Isirele-yemboma kolea-Isipi moloringi kinie Isipi-yembomane eno ka-kongono siringi, Isirele-yemboma paa mindili awili-teko nongo moloringi kene Pulu Yemone nimbendo: “Eno lipu tapondopo, eno ka-kongono silimele yembomanga kíne wendo lipu, tenga kapola we molangi, membo pupu mondombo.” nimba sike aku-sipe terimu (Boku Wendo Oringi 6:6). Aku-sipe nirimumu “Eno “kisim bek” tembo.” nirimu.
Te: Yembo tene tepa kenjimbemonga yu “LLo tepili!” ninge. Ku-mone mone naa pembamonga yu ka singe. Kanu kene yembo tene yu kondo kolopa kene ‘Wendo omba pupe we molopili!’ nimba kote pilieli yembomo ku-mone ningema sindimbe. Aku-sipe mele, Pulu Yemone olio “Pundu tangi!” nimbe mongo lipe simbe aulkena pulimolo kene Yesusini yuyu yunge kangimu kinie mememo-selo (“baim bek” meleselo) olionga nimba Pulu Yemo sinderimu. Aku-sipe terimu ulumuni olionga pundu tondopa Pulu Yemone olio mongo silke kene mindili nolemela aulkena wendo lierimu. “Kisim bek yumi” terimu (Boku Mako 10:45, Boku Ou-Pita 1:18-19).
Imunge ungu-pulumu kene ungu mare Pulu Yemonga bokune molemo ungume kinie imunge yakondo 3. baim bek molemóla.
21.2. Sabat
Wale talo-pakera Pulu Yemone mulú-ma mélema tepa mimi tepa molopalie wale yepoko-sipemonga we múlu pilipe koro molorumu (Boku Ou-Pulu-Pulu 2:1-3). Pe Mosisini Isirele-yemboma aku-siku pilku teangi nirimu mele Boku Wendo Oringi 16:21-30 molemo. Akune imbi “Sambate” nimbe pulu polopa molemo. Kanu imbimunge ungu-pulumu “múlu pilku koro mololi”. Pe Pulu Yemone Isirele-yemboma kinie ulu mare tenge kinie yuni eno nokopa enonga Pulu Yemo molomba ungumu (Kewa-Ungune “kontrak” nilimolo) nimbe panjipe mi lembando ungu-mane rureponga talo sirimu kanu ungu-manemanga tene nimbendo: “Wale te ‘Sambate’ ningu ‘Pulu Yemonga wale kake telimu’ ningu kongono naa teko koro molangi!” nirimu (Boku Wendo Oringi 20:8-11, 31:12-17).
Boku Mateyu 24:20, Boku Lipe Mundorumu Yema 1:12: Juda-yemboma Sambate-Walemonga aulke sulu tenga manda naa andoko, wane killomita mele mindi kapola pungemonga ungu-mane te perimu, akumunge ungu-pulu mare Boku Wendo Oringi 16:29, Boku Kambu 35:5, Boku Josua 3:4 molemo. Nalo Pulu Yemone aku ungu-manemo sumbi-sipe nirimu ungu te Pulu Yemonga bokune naa molemo. Juda-yembomane eno enono kanu ungu-manemo ningu panjeringinje. Enono pilku teringi mele pilipelie Yesusini Boku Mateyu 24:20 molemo mele nirimunje.
Juda-yemboma Sambate-Walemonga koro moloringi ungu mare Boku Jono 19:31, 41-42, Boku LLuku 23:54-56, 24:1 molemo. Sambate-Walemonga eno máku toko Mosisinge ungu-manema kinie Pulu Yemonga ungumu kinie pilku, Pulu Yemo-kinie ungu niringi. Yesusi eno pea máku toringi ungu te Boku LLuku 4:16 molemo. Pollo pea máku toringi ungu mare Boku Lipe Mundorumu Yema 13:5, 14-15, 14:1, 17:1-3 molemo.
Kinié walemanga imbime nimbu walema kambu tolemolo mele olio tepa embambo silimo. Kinié “Koro-Awili” molo “Sande” nilimolo aku walemo Juda-yembomanga kongono-wale telumu. “Sarere” molo “Koro Kanga” nilimolo wale akumu Juda-yembomane “Sambate Walemo” niringi. Akumunge Umbu-Ungune “namba wan de bilong wik” nimbu bokune tomolondo ungu te sumbi-sipu pilipu nimolo ungu te naa pilierimulu. Yesusi kolopalie, “namba wan de bilong wik” lomboropa ola molorumu (Boku Mateyu 28:1, Boku Mako 16:1-2, Boku LLuku 24:1, Boku Jono 20:1).
Kinié Kirasinge yembo mare kanu ungu-manemo pilkulie Sarere kinie “Koro-Awili” molo “Sambate” ningu kanu walemonga koro molko máku toko Pulu Yemo popo toko imbi liku ola mundunduku yunge ungumu pilimele. Ya Papua Niu Gini sukundu Sepende-yembomane aku-siku pilku telemele nalo kolea marenga Kirasinge yembo mare pea akula pilku telemele.
Nalo Kirasinge yembo awisilini ‘Yesusi lomboropa ola molorumu walemo ‘olionga Sambate-Walemo’ ningu kanu walemonga koro molko máku toko Pulu Yemo popo toko imbi liku ola mundunduku yunge ungumu pilimele. Koro konde tenga pulu-pulu wale, Kewa-Ungune “Sande” nilimele, akumu “Sambate” ningu “Awilimunge Walemo” ningu koro molemelemonga pulumu i-sipe mele: ‘Yesusi Juda-yembomanga koro konde tenga pulu pulu walemo kinie lomboropa ola molorumu kene Sande kinie máku topo yuni terimu mele temanemo pilipu yunge ungumu pilimolo kinie papu.’ nilimele. ‘Kirasinge pulu pulu yembomane aku-sikula teringi.’ nilimele. Boku Lipe Mundorumu Yema 20:7 koro kondemonga pulu pulu walemonga Kirasinge yemboma máku toko Yesusini berete kinie no-waene kinie nangi nirimu mele pilkulie teringi. Boku Ou-Korini 16:2 kinie Boku Lipe Ora Sirimu 1:10-selonga ungu te molemola. Pe yandopa yandopa Sande-kinie koro molko, Pulu Yemo popo toko yunge ungumu pilingendo máku toliku oringi.
Yesusi mana molopa andopa yunge kongonomo terimu kinie wale awisili Juda-yembomanga ye-awilime-kinie kere-pale niringi. Enone ‘Sambate-Walemonga manda temolo.’ ningu pilieringi mele lupe, yuni Sambate-Walemonga pilipelie terimu mele lupe. Walse yu lombili andolime witi-mongoma inie toko noliku puringi kinie (Boku Mateyu 12:1-8) Juda-yembomanga ye awilimene eno iri toringi kinie yuni enondo “Na Sambate-Walemonga nokoli yemo.” nirimu (Boku Mateyu 12:8). Yesusini Sambate-Walemonga yemboma tepa konde lsimu kinie kanoko keri kanoringi mele Boku LLuku 6:6-11 kinie 14:1-6 kinie molemo. Sambate-Walemonga temane mare i-sipe mele manda kanonila: Boku LLuku 6:1-5, 13:10-17, Jono 5:1-15, 16-18, 7:21-24, Boku Jono 9:pali.
38. Sadyusi
“Sadusi-yema” eno Juda-yembomanga ye-awilimenga ye talape te. Enone “Pulu Yemonga ye sumbi nilime molemolo.’ ningu pilieringi nalo Yesusi mana andopa molorumu kinie Sadusime kinie Parisime kinie yuni terimu mele paa kanoko keri kanoringi. Enone pali pilku teringi mele ungu mare inie yakondo 11. Farisi kanani!
Sadusi-yema i-siku ningu pilieringi: “Yemboma kolkolie lomboroko ola naa molonge.” ningu pilieringi (Boku Mateyu 22:23, (29-32), Boku Lipe Mundorumu Yema 23:8, (Boku Ou-Korini 15:12-20). “Angelloma kinie kurume kinie naa molemele.” ningu pilieringila. Parisi-yemane “Kolopolie sike lomboropo ola molomolo. Angelloma kinie kurume kinie sike molemele.” ningu tondolo-munduku pilieringi.
39. Sameria
Yesusi manie naa opili paa koronga-ou, Isirele-yemboma kolea Isipi ka-kongono teringi kinie Pulu Yemone eno lipe tapondopa kolea Kenane memba pupe kanu koleamo sirimu, akune peringi. Pe Isirele-yembomanga talapemo pulue tokolie ekendo yembo talape te molko ye-nomi-kingi te mondoko, ekendo yembo talape te molko ye-nomi-kingi te mondoringi. Yembo talape te imbi Isirele ningu, te Juda niringi. Ekendonga kolea-awili, Mosipi mele, kingimu molorumu kolea-awili Jerusalleme, ekendonga kolea-awili Sameria. Pe yembo talape te, Asiria nili, kolea-awili Sameria ongo Sameria yemboma-kinie opa teko yembo awisili ka siku mengo pukulie yembo lupe mare yando siku munduku “Kolo wangoko Sameria akune peangi!” niringi. Kanu temanemo Boku Pe-Kingime 17:24-34 molemo. Kolea pulu yembo koltalo moloringime kinie ongo peringi yemboma kinie anjo-yando ambo liku ye puku, Pulu Yemo kinie we-melema kinie ‘pulu-yema’ ningu liku tere leko popo toringi. Kanu yembomane ambolango meringime paa sike Juda-yemboma naa molko meme kangi lupe-lupe moloringimunge Juda-yembo sikemane eno paa kanoko keri kanoringi. Kanu yembomando “Sameria-yemboma” niringi.
Sameria-yembomane Pulu Yemo popo tongendo enonga ma-pangi tenga aku teringi. Pulu Yemone ‘kolea-awili Jerusalleme mindi ongo na popo taa!’ nirimu nalo Jerusalleme puku naa teringi. Pe Yesusi mana manie omba andopa molorumu kinie Juda-yembomane Sameria yemboma lakoko konopu keri panjiku telune paa naa moloringi. Sameria yemboma kolea Sameria disiriki peringi, disirikinge kolea-awili akumu Sameria niringila. Juda-yemboma winjo-mendo pungendo Sameria disiriki makaye teko puringi. Boku Jono 4:1-42, Boku LLuku 9:51-55, 10:25-37, 17:11-19, Boku Mateyu 10:5-6 molemo temanemanga ungu-pulumu akumu mindi.
40. Satan
(Akumu inie anjokondo nondopa 42. Seten kanani!)
41. Satan
Pisini-Ungune ou nomi-ka lemolo mele pilkulie “Seten” toringi nalo kinié Ingillisi-Ungune boku tolemele mele manda manjiku “Satan” tolemele.
Yu molorumu mele ungu awisili bokune naa molemo. Angellonje? Boku Mateyu 25:41, Boku Pe-Korini 11:14, Boku Lipe Ora Sirimu 12:9. 42.1. Seten
42.1. Seten, Satan
Kanu imbimunge pulumu “opa-puluemo” kinie “kote kolo topa tendelimu” kinie. Yu kurumenga nomimu (Boku Mateyu 4:10, 12:26, 16:23, Boku LLuku 10:18, 22:3, Boku Romo 16:20, Boku Pe-Korini 11:14, Ou-Tesallonaika 2:18, Boku Lipe Ora Sirimu 12:9, 20:2, 7).
“Setene” yunge tondolomo kinie kurumenga tondolomo kinie manie, Yesusinge tondolomo olandopa mele ungu mare inie yakondo 9. devil nimbe molemona molemo. Akumunge ungu mare ya niemilila:
Te: Boku Mateyu 4:11, Boku LLuku 4:13, Boku Ipuru 4:15 Setenene Yesusi kondi torumu kinie yunge ungumu naa pilipe lsimu.
Te: Kurume yembomanga konopumenga moloringime Yesusini topa makororumu temane awisili molemo. Mare i-sipe molemola: Boku Mako 1:23-27, 3:11-12, 14-15, 5:1-20, Boku Mateyu 12:22-23, Boku LLuku 4:41.
Te: Setenenga imbi te Giriki-Ungune “Belliele” molemo (Boku Pe-Korini 6:15), Pisini-Unguna “Seten” nimba molopa, Ingillisi-Ungu Baipele marenga “devil” molopa, marenga “Belliele” molopa, marenga “mélema anjiku “pulu yemo” ningu popo tolemele mélema” nimba molemo.
42.2. devil
Akumu Setenenga kongono ungu-pulu peli imbi te, akumunge pulumu inie yakondo 9. devil paa kananila!
42.3. Belsebul
Akumu Setenenga imbi tela, akumunge pulumu inie yakondo 4. Belsebul kananila!
42.4 save
Ingillisi-Ungune “save” akumunge pulumu i-sipe:
Te: Yembo te no wangolemo kene ‘Yu no naa wangopa kolopili!’ ningu liku tapondoko nona puku yu ambolko wendo limele (Boku Lipe Mundorumu Yema 27:20).
Te: Yemboma ulke-suluminiana uru peangi ulkemo tepene nombá kene ‘Eno tepene naa nopili, naa kolangi!’ ningu liku tapondoko ulkena suku puku yemboma toko makinjiku wendo limele (Boku Ou-Korini 3:15).
Te: Ambolango te aulke-baretena andopa molopili karo te ombá kene kanoko kene ‘Tomba.’ ningu liku tapondoko lkisiku puku yu liku aulke alsena mengo pulimele.
Kanu ungumunge Umbu-Ungune ungu ponjili naa pelemomonga Pulu Yemonga bokune Ingillisi-Ungune “save” kanopo, ungu-pulumu pilipu topo, Yesusi ye “Saviour” kanopolie ungu-pulumu pilipu torumulu. Pisini-Ungune “Helpim” molo Umbu-Ungune “Lipe tapondomba” molo “Lipe Tapondólimu” manjipu tomolo kapola mólo! Aku ungumu pange telemo. Yembomane yemboma we liku tapondolemelela. Ulke takolemele kinie liku tapondolemele. Ponie kepe liku tapondoko telemele. Ku-mone tene liku tapondolemele. Akumu we-ulume.
Wale mare we-mana-umbunemando Ingillisi-Ungune “save” nimba molemo. Juda-yembomane piliku kene, ‘Pulu Yemone ye te sipe mundumbe, yuni olio lipe tapondopa Romo-yembomane tondolo-munduku nokolemelemanga kíne wendo limbe, molo wendo lindimbe.’ ningu pilieringi. Giriki-Ungune kene Ingillisi-Ungune kene ungu talo nimba molemo, te “redeem”, te “save”, nalo ungu-pulumu paa telu-sipe mele pelemáliinga Pisini-Ungune kene Umbu-Ungune kene ungu telu-sipe mele torumulu molemo. Boku LLuku 1:68 akumu imunge nondopa ungu-pulu 21.1. “redeem” akumunge ungu te, nalo Boku LLuku 1:69, 71 akumu ya ungu-pulu 21.2. “save” akumunge ungu te.
Boku LLuku 1:71 “kisim bek” kene LLuku 1:74 “tekewe” kene sike Giriki-Ungune ungu lupe-lupe, nalo ungu-pulumu paa telumu. Akune ‘opa-puluema Romo-yemboma.’ ningu pilieringinje, nalo kinié ‘Opa-pulue kurumenga nomi Setene.’ nimbu pilimolo kene mandala.
Wale awisili olio Pulu Yemo kene kapola-kapola naa molemolomondo nilimo. Olione Pulu Yemonga ungu pilipu naa lipu, yu bulu sipu, ulu-pulu-keri aku-sipu mele telemolomonga mindili nomolo aulkena pulimolo. Nalo Yesusini olio “save” molo “kisim bek” tembando ulu mare terimu. Boku Mateyu 1:21, Boku LLuku 1:47 (Pisini-Ungune ya “Helpim” molo “Lipe Tapondolimu” mindi molemo), 2:11,30, Jono 10:9, Boku LLuku 19:10, Boku Romo 10:1, 9, Boku Epesasi 2:5, 8, Boku Ou-Timoti 1:15, 2:4, Boku Taitasi 2:13, Boku Ou-Pita 1:9. Yembo-talape talo molemelemonga ungu tondolo te Boku Mako 16:16, Boku Ou-Pita 3:18 akune “kisim bek” nimba naa molemo nalo “kisim bek” akumunge ungu-pulu te sike molemo.
I-siku piliengila:
Yesusini olio “kisim bek” telemomonga ungu-pulu talo mele.
Te: Yemboma lipe tapondopa mindili nolemela aulkena wendo limo.
Te: Molopo kondopo mindi pumolo aulkena lipe mondolemo. Aku pilipulie Umbu-Ungune aku-sipu bokune torumulu molemo. Boku Jono 3:17 “kisim bek” akumunge ungu-pulumu 3:16 kene 3:18 ekendo kene molemo (Boku Jono 3:16-18 ungu mare molemola). Ungu mare i-siku kananila: Boku Lipe Mundorumu Yema 2:21, 4:12, Boku Ipuru 9:12, 15.
21.3. saveman, saveman bilong lo
Pisini-Ungune ungu telumu mindi bokune toringi molemo, nalo Giriki-Ungune ungu talo molemomonga Umbu-Ungune ungu talola bokune torumulu molemo. Kanu yemane ‘Ye paa sumbi nilime molemolo.’ ningu pilieringi. Aku-siku ningu pilieringimunge Yesusini Parisi yema iri torumu mele eno kepe iri torumula. Parisi yemane Yesusi kanoko keri kanoko, iri toringi mele kanu “saveman bilong lo” yemane kepe aku-siku teringila (Boku LLuku 5:30, 9:22, 19:47, 20:19, 22:2, 23:10). “Yesusini Pulu Yemonga ungu-manema pulue tolemo.” niringi. Moloringi ungu-pulu mare inie yakondo 11. Farisi kinie 38. Sadyusi kinie molemo.
“Saveman bilong lo” akumunge ungu-pulu talo i-sipe:
Te: Wale paa awisili “Pulu Yemonga ungu-manemanga pulume pilku mane siringi yema” nimbe molemo. Kanu yema Juda ye awili Parisime pea Yesusi molorumune ongo ungu niringi (Boku Mateyu 2:4, 5:20, 7:29, 9:3, 12:38, 15:1, 16:21, 17:10, 20:18, 21:15, 23:2, 13, 14, 15, 23, 25, 27, 29, 26:57, 27:41, Boku Mako 2:6-7, 12:28, 32, 35, 38, 14:1, Boku LLuku 9:22, 20:46). Mare sike Parisi-yema moloringi (Boku LLuku 5:30, Boku Lipe Mundorumu Yema 23:9).
Te: Wale koltalo mele Pulu Yemonga ungu-manema pilku kondoringi yemanga ungume molemo. Eno Ingillisi-Ungune “lloya” nilimele (Boku Mateyu 22:35, Boku LLuku 7:30, 10:25, 11:45, 46, 52, 14:3, Boku Lipe Mundorumu Yema 24:1, 2-3).
42. Seten, sios
Kinié Kirasinge yemboma máku tolemele ulkema “sios” nilimolo nalo Pulu Yemonga bokune “sios” nimbe molemo akumu ulkemando naa nirimu, yembomando nirimu. Giriki-Ungumunge ungu-pulumu i-sipenje:
“Yemboma ungu te pelemo kinie pilkulie ningendo máku tolemele.” Umbu-Ungune “yembo-talape” nilimolo. Kirasinge yembo-talapemando pali liku tere leko ningendo “yunge sios” niringi (Boku Mateyu 16:18, Boku Lipe Mundorumu Yema 2:47, Boku Epesasi 5:23-32, Boku Pillipai 3:6, Boku Kollosi 1:18, 24). Akumu Pulu Yemongala (Boku Ou-Timoti 3:15). Kirasinge yemboma kolea yu-mele-mele máku toringi yembo talapemando yu-mele-mele “sios” niringila (Boku Lipe Mundorumu Yema 9:31, 20:17, Boku Romo 16:5, 16, Boku Ou-Korini 1:2, Boku Pillipai 4:15, Boku Kollosi 4:15, 16, Boku Lipe Ora Sirimu kolomongo-awili 1–3).
Olio Yesusi Kirasinge yembo-talapemo olio yunge ambomo molemolo mele Boku Pe-Korini 11:2, Boku Epesasi 5:25-32 molemo. Olio kangi telumu, yu olionga pengemo, molemolo mele ungu mare Boku Epesasi 1:22-23, 4:12, 15-16, Boku Kollosi 1:18, 24, 3:15, Boku Ou-Korini 6:13-20 molemo.
44. sipsip, stretpela man, stretpela man o meri, stretpela meri
Ungu-pulu mare i-sipe:
Te: Yembomane yembo te molemo mele kanokolie “yembo sumbi-nílimu” molo “yembo peangamo” nilimele (Boku Mateyu 1:19, Boku Mako 6:20, Boku LLuku 2:25, 23:50, Boku Lipe Mundorumu Yema 10:22).
Te: Pulu Yemone yemboma aku-sipe naa kanopa nilimo. Yuni olio ‘yembo sumbi nilime’ nimbe kanomba ulu te oliolio manda naa temolo. Kangikundu kanopa naa nilimo. Konopune sukundu kanopa nilimo. Akumunge ungu awisili Boku Romo molemo: Boku Romo 2:13, 3:5, 9-10, 4:3, 9:30-32 kanani!.
Te: Ungu te Giriki-Ungune telu-sipe mele molemo nalo ungu-pulumu laye lupe mele perimu kinie laye lupe mele imbi torumulu molemo. Akumu Tok-Pisin Baipelena telu sipemo toringi nalo Umbu-Ungune ungu-pulumu mimi-sipu pilipulie torumulu (mare Boku Romo 3:30, 4:25, 5:1). Pulu Yemone yembo konopu sumbi nimbe pelime nimbe kanombando enonga ulu-pulu-kerime mundupe siye kolemola. Nalo we naa telemo. ‘Kirasi sike.’ ningu tondolo-munduku pilimele yemboma-kinie aku-sipe telemo (Boku Gallesia 2:16 paa kanani). Imunge ungu mare inie yakondo 26.1. lo molemola.
46. tisa
(Akumunge imbi talo inie yakondo kanani.
Te 36. Rapai, te 41. saveman bilong lo kananila!)
Te: Yesusi yu-yuyu wale marenga “Ungu-Umbu Tondolimu” niringila.
Nalo ulke tenga máku tangi ungu-umbu naa tondorumu. We walu-siku andoringi kinie terimu. Akumunge, bokune wale mare yuni “mane sirimu” nimba molemola; wale mare “ungu-umbu tondorumu” molo “ungu-umbu tondopa mane sirimu” nimbe molemóla. Nambemu-ne, yuni we ungu-umbu naa tondorumu. Yemboma Pulu Yemonga ungumu pilku yunge yemboma molongendo sumbi-siku molonge mele kepe ulume tenge mele kepe Yesusi-yuni ungu-umbu tondopa mane sirimu, Boku Mateyu 4:23, 9:35, 11:1, 5, 23:7, 8, Boku Mako 6:2, 6, Boku LLuku 7:22, 20:21, 23:5, Boku Jono 1:38, 49, 3:2, 26, 6:25, 7:14, 28, 35, 20:16.
47. tok bokis bilong pikinini
Yesusini ungu-iko topalie, ambolango kangamane anupili-lapalimenga ungume taka liku pilku liku karaye naa telemele mele yembo aku-siku Pulu Yemonga ungumu taka liku pilku telemelema mindi yu ye-nomi-kingi molemo mulú-koleana manda punge (Boku Mateyu 18:1-6, 10-14, Boku Mako 9:33-37, 10:13-16). Imu pílie: Boku Mateyu 18:2, 3, 4, 5 Giriki-Ungu te molemo, akumunge ungu-pulumu sumbi-sipe “ambolango kanga”. Nalo Boku Mateyu 18:6, 10, 14, 10:42 Giriki-Ungu tela molemo, akumunge pulumu sumbi-sipe “ambolangoma” mólo! Ungu pulumu lipe tere lepa “nanama” kepe, “kangama” kepe, “imbi naa mololime” kepe aku-sipe mele. Imbi naa mololimenga ungu talo Boku LLuku 22:24-27 kinie Jono 13:12-17 kinie molemo.
Giriki-Ungune imbi tela molemo. Akumu “ambolango kiki” molo “ambolango pame, ungu naa nili”. Sike ungu te Boku Mateyu 21:16 molemo. Ungu-iko topa, “konopu tondolo naa puli yemboma” molo “umbu konopu naa peli yemboma” ndo nilimo ungu mare Boku Mateyu 11:16, Boku LLuku 10:21, Boku Romo 2:20, Boku Ou-Korini 3:1, Boku Epesasi 4:14, Ipuru 5:13 kinie molemo.
Boku Ou-Korini 14:20 akumunge ungu-pulumu i-sipenje: Ambolango pamemanga konopu tondolo te naa pepili molkolie ulu kerime walu teko mimi-siku naa pilimele akumu ya naa nikimunje. Ambolango pamemane ‘Ulu-pulu-kerime teamili!’ ningu konopu kimbu siku naa molko, ‘Ambolango pamemane ‘Yemboma mindili nongo, molko kenjengi!’ ningu naa pilku walu molemele mele eno yembo yume aku-siku molangi!’ nimbe nirimunje?
32. Pikinini
Yesusi, yunge imbi te “Kirasi” nili kanumunge imbi mare “Pikinini Bilong Devit”, “Pikinini Bilong God”, “Pikinini Bilong Man” ningu lieringila.
(Pikinini wemando inie yakondo nondopa 31. kanani!)
32.1. tupela maus, wanpela samting nogut
Akumu Setenenga imbi tela. “wanpela samting nogut” yu “Setene” kinie “depelemo” kinie molemo mele Boku Mateyu 13:19 kinie Boku Mako 4:15 kinie Boku LLuku 8:12 kinie molemo. Aku ungume temane telumu.
Giriki-Ungune “kerimu” mele mindi molemo. Pisini-Ungune “Satan” toko, “man nogut” toko, “man nogut Satan” toko, “ol samting nogut” toko, “Man bilong mekim ol pasin nogut” ningu toringi molemo. Umbu-Ungune topele topo bokune torumulu molemo mele i-sipe: “ulu kerimenga pali ulu pulumu pelemo ˻kuru nomimu˼” nimbu torumulu (Boku Mateyu 5:37, 6:13, 13:19, 38, Boku Jono 17:15, Boku Epesasi 6:16, Boku Pe-Tesallonaika 3:3, Boku Jono Kumbi-Lepamo 2:13, 14, 3:12, 5:18, 19).
43. wasman
Kirasinge yembo-talape lupe-lupema nokoringi yema (Boku Lipe Mundorumu Yema 14:23, 20:17, Boku Ou-Timoti 5:17). Boku Ou-Timoti 3:1, 2 Pisini-Ungune “wasman” molemo, Ingillisi-Ungune aku-sipela, nalo Umbu-Ungune ungu talo naa pelemomonga ‘Ungu-pulumu telumu. Kongono telumu.’ nimbu Umbu-Ungune “tapu-yema”la torumulu molemo. Boku Taitasi 1:5-7 kinie Boku Ou-Timoti 3:1,2 kinie paa ungu telumu mele nalo Giriki-Ungune Boku Taitasi 1:5 “hetman” mele molopa, Boku Taitasi 1:7 “wasman” mele molemo. Kirasinge yembo-talapema nokonge tápu-yema mako toko ‘Tápu-yema molangi!’ ningendo kanoko apurunge mele ungu mare Boku Lipe Mundorumu Yema 20:28-31, Boku Ou-Timoti 3:1-7, Boku Taitasi 1:5-9 molemo.
(Kirasinge yembo-talapemanga kongono tendenge yema, Kewa-Ungune “diken” nilimolo, kanu yema aku-sikula molonge mele ungu mare Boku Lipe Mundorumu Yema 6:1-6, Boku Ou-Timoti 3:8-13 molemo.)
17. hetpris
(Inie anjokondo 34. pris, 34.3. hetpris kanani!)
18. yis
Pillawa-sikono molo berete ‘kalamili!’ ningu pillawa awisiline yísi paa koltalo mundulimele kinie pillawa akolemo, akumunge ungu-iko mare Pulu Yemonga bokune molemo. Ungu-iko peanga te Boku Mateyu 13:33 molemo. Yísi akumu mele peangamo, nalo ungu-mane sikulie ungu-iko awisili tongendo Yísi’ niringi akumu ulu-pulu-keri molo ungu-mane kerimendo niringi. Ungu keri molo ulu keri koltalo anjo-anjo pulimo kinie ulu keri awisili wendo wendo olemo molo yembo awisili ambolopa tepa kenjilimo. Akumunge ungu talo Boku Ou-Korini 5:6-8 kinie Boku Gallesia 5:7-10 kinie molemo. Pollone kanu yisimu “wendo-wendo liku toko lteaa!” nirimu akumu Boku Wendo Oringi 12:8,15,17-20 akune Pulu Yemone Isirele-yembomando “teangi” nirimu mele pilipelie aku-sipe ungu-iko topa nirimu. Parisi-yema kinie Sadusi-yema kinie enonga yisimunge ungu talo Boku Mateyu 16:6, 11-12, Boku LLuku 12:1-3, Boku Mako 8:15 molemo. (Kanu yemanga ungu-pulu mare inie yakondo 11. Farisi kinie 38. Sadyusi kinie molemo.)
Pora.