Yemboma Ambolango Mele Molongemonga Ungu Marea
Te: Pulu Yemone Ye-Nomi-Kingimu Molopa Nokolemo Yembomanga Yembo Paa Imbi Olandopa Molemomonga Ungu Te
18:1-14: Te 1-4,Te 5-11,Te 12-14
18
(Kolomongo-kanga wane. Pulu Yemonga Ungumu.)
Aku walemonga Yesusi lombili andolimene yu molorumune ongo yu walsiku pilkulie ningendo: “Pulu Yemo ye-nomi-kingimu molopa nokolemob yembomanga nawe paa olandopa molemoye?” niringi.
2 Enone walseringi mele Yesusini pilipelie yu ambolango kanga te “Na moliona ou!” nimbe eno moloringine mondopalie
3 enondo nimbendo: “Nane eno paa sike nimbu sikirumu: “Eno konopu alowa teko ambolango kangama mele naa molongi liemo Pulu Yemo ye-nomi-kingimu molopa yemboma nokolemo koleanac suku paa manda naa punge.” nikiru.
4 Akumunge, yembo tene ‘Na we-yembomo molambo! Nanga imbi te olandopa naa molopili!’ nimbe i ambolango kangamo mele molemo yembomo yu Pulu Yemo ye-nomi-kingimu molopa nokolemo koleana yembo imbi paa mololimu molemo.”d ˻nirimu.˼
Ungu-Iko Te: Olio Kirasinge Yemboma Kondi Tolemele Ulumenga Kinie Olio Ulu-Pulu-Keri Telemolo Ulume Kinie Aku Ulumenga Yesusini Ungu-Mane Sipe Ungu-Iko Torumu Temanemoe
18:5-11 (1-4,5-11,12-14 pea pali)
5 “˻I ambolangomondo ungu te pea niembo:˼ Yembo tene ‘Na Awilimunge yembomo molio.’ nimbe i ambolangomo mele lipe tapondomba kinie kanu yembomone aku tembamonga na lipe tapondombala.
6 Nalo yembo tene i ˻ambolango˼ kangamonga ˻mele yembo˼ te ˻na ‘Sike’ nimbe˼ tondolo-mundupe pilimo ˻ambolango˼ kanga tef ‘Ulu-kerime tepili!’ nimbe kondi tombamonga kanu ˻ambolango˼ kangamo tondolo-mundupe pilimo mele mundupe siye kolopa bulu simu liemo ˻ambolango˼ kangamo ou kondi naa topili kanu yembomo kou paa awili teg moko toko nomine lendeko ‘Yu kamu kolo-popili!’ ningu paka toko nomúne paa maniekondo mundulimelanje paa papu.h
7 “˻Na˼ ‘Sike’ ningu tondolo-munduku pilimele yemboma kelko bulu-siku munduku siye kolonge ulume ya mana lemomonga na eno kondo tekemo. Sike aku-sipe ulume wendo ombá nalo yembo tene nanga yembo te kondi tombamonga kanu yembomo na bulu-sipe anjo pumu liemo kanu kondi tomba yembomo mindili nomba paa molopa kenjimbe.
8 “Nunge kiselone molo kimbuselone ulu-pulu-keri te temu liemo aku kiselo molo kimbuselo kari leko lteani! Nu konde mololiku mindi puni koleanai kiselo molo kimbuselo naa angiliepili puni kinie peangamo. Nunge kimbu-ki pali we angiliepili tepe naa kumbulupe nomba pepa mindi pumbe koleana suku liku toko mundunge kinie kerimu.
9 Molo nunge mongoselone mélte kanokolie konopuni ‘liemboa!’ ningu pilku ulu-pulu-keri te tenu liemo aku mongoselo akuku lteani! Nu konde mololiku mindi puni koleana mongoselo naa angiliepili puni kinie peangamo. Mongo talo we angiliepili nu tepe-koleana suku liku toko mundunge kinie kerimu.”j ˻nirimu.˼
10 “I ˻ambolango˼ kangama ˻mele yemboma˼nga tek kanoko keri kanoko ‘Yu koropamo.’ ningu paa naa teangi! Enonga nokolemele mulú-koleana angellomal alieli Tata mulú-koleana molemona pea molemele kene ˻aku naa teaa˼!
11 (Manie Omba Mana-Ye A Lierimu Yemone ‘Yembo aulke lou leko molko kenjilimele yemboma koropo lipu tapondambo!’ nimbe orumu kanumu.)”m ˻nirimu.˼
Ungu-Iko Te: Kongi-Sipisipi Talopa Lierimumunge Ungu-Ikomon
18:12-14 (1-4,5-11,12-14 pea pali)
12 “Eno nambolka ningu pilkimiliye?
‘Ye tene kongi-sipisipi pape-paono mondolka kinie, te talopa lelkanje, yuni sipisipi po paono tene kelepa nani wema ma-pangine molangi mundupe siye kolopa pupe, talopa lelka sipisipimu kanopa limbendo korolipe naa pulke.’ konopu lekemeleye?
13 Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: “Sipisipi talopa lelka kanumu kanopa lipelie kanu sipisipimu-kinie paa olandopa konopu silke. Talopa naa lemelama we konopu silke.” nikiru.
14 Aku-sipela enonga Lapa mulú-koleana molemomone i ambolango kangama ˻mele molemele yemboma˼o ‘aulke lou leko molko kenjinge kinie paa keri.’ nimbe molemóla.” ˻nirimu.˼
Olio Teko Kenjinge Yemboma Kinie Temolo Mele Ungu Talo
Te: Kirasinge Yembo Tene Nu Tepa Kenjimbe Kinie Nuni Yu-Kinie Teni Mele Ungu-Mane Tep
Te: Kongono Tendeli Ye Tene Kongono Tapu Toko Teringi Ye Te Kondo Naa Kolorumu Ungu-Ikomo
18:15-35; 15-20,21-35
15 “˻Na lombili andolimenga˼ angenu tene nuq tepa kenjemu liemo nu puku tepa kenjimbe yembomo pea elolo molangili kanu ulu-pulu-kerimu yuni nu temba mele ningu sieni! Nuni nini ungumu tepa kenjimbe angena piliemu liemo angena kinie elo altoko kapola-kapola molongele.
16 Nalo nuni nini ungumu yu naa piliemu liemo pe nuni ‘I ungumu pora nipili kene tembo mele yembo mare kanoko molangi altopo niembo!’ ningulie, kanonge yembo talo molo yepoko liku angena molombana mengo ongo eno kanoko molangi angenando ‘Telune molambili!’ altoko nieni!r Kanu-kinie nuni teni kinie angenane temba mele kanu yembomane kanokolie yembo lupemando manda temane toko singe.
17 Kanu-kinie yuni enonga ungumu kepe naa piliemu liemo Kirasinge yembo talapemondos puku ningu sieni! Pe Kirasinge yembo-talapemo kepe angenane naa piliemu liemo ‘Yu olionga angenu mólo! Yu ulsukundu molko konopu alowa naa teli yemboma melet molemo lémo.’ ningu kanayo!u
18 v “Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: “Ya mana enone ˻ulume kinie yemboma kinie˼ “Mólo!” ninge kinie Pulu Yemone mulú-koleana sukundu “Mólo!” nimbéla; enone mana “Kapola.” ningema Pulu Yemone mulú-koleana sukundu “Kapola.” nimbéla.w” nikiru.
19 “˻Akumunge˼ nane enondo ungu te pea nimbu sikirumu: “Enonga yembo talone ya mana “I-sipu mawa teambili!” ningu panjengili liemo elone mawa tengele mele mulú-koleana molemo Tatane elonga mawa tengele mele aku-sipe tendemba.x” nikiru.
20 Yembo ˻koltalo,˼ talo molo yepoko, na enonga Awilimu imbi leko walsiku, ‘Pea tapu topo molemolo.’ konopu leko máku toko molemelemanga na eno-kinie molemolo-na ˻mawa tenge mele Tata yuni aku-sipe tendembamo˼.” nirimu.
21 ˻Yesusini yembo teko kenjilimelemando ungu-mane aku-sipe sirimu˼ kinie yu molorumune Pita nondopa omba yu walsipe pilipelie nimbendo: “Awilimu, nanga angenu tene na wale nambepa tepa kenjimbe kinie na we ‘Manie pupili!’ nimbu siye kolomboye? Wale sepeney yuni temba mele siye kolopo we molopolie engaki-sipemonga ‘Pundu topili!’ nimbo kinie papuye?” nirimu.z
22 Yesusini topondopa nimbendo: “Nane “Wale sepene mindi yuni nu tepa kenjimbe kinie yuni tembama siye kolko altoko pilku naa molou!” ni naa nikiru. “Wale sepene anderete sependi sepene yuni nu tepa kenjimbe walema pali yu tepili, siye kolko we molou!” nikiru.
23 “Akumunge Pulu Yemo ye-nomi-kingimu molopa mélema nokolemoa akumu i-sipe mele:
“Walse ye-nomi-kingi tene yunge kongono nokondoringi kendemandema-kinie pundu angilierimume ‘Kinié mimi-sipu kanopolie “Pundu tangi!” niembo!’ nirimu.
24 Aku-sipe nirimu kinie kingimuni kou tene-milliene kína meleb ou pundu angilierimu ye te kumbi-leko yu molorumune mengo oringi.
25 Nalo yu manda aku kou-pundumu tomba aulke te paa naa lierimu kulu awilimuni nimbendo: “Kapola, i yemo kinie yunge ambo ambolangoma kinie yunge mélema pali kinie makete teko kou-mone likuliec koumu mengo ongo pundu tondangi!” nirimu.
26 Aku nirimu kulu pilipelie kendemandemo ye-nomimunge kumbikerena koporongo langopa tamalu pepa mawa tepalie nimbendo: “Nuni na kondo kolko we nokoko moloyo! Nane pundu pali tombo.” nirimu.
27 ˻Kanu-kinie˼ ye-nomimuni yunge kendemandemo paa kondo kolopa yu kendemandemo-kinie pundu angilierimume pali “Yu tepili! Altoko pundu naa tani!” nimbe kamu siye kolopa yemo ka naa sipe “We pu!” nirimu.
28 Nalo ˻ka singe teringi˼ kendemande kanumu yu pena pupe kendemande te yunge kou wane anderete kina mele sirimumu kanopalie, yu pupe yunge nomine ambolopa ‘Yu kolopili!’ nimbe ambolopa elkele lakurupelie “Nanga kou sirindumu pundu tou!” nirimu.
29 Aku terimu kinie yuni tomba terimu yemo yunge kumbikerena koporongo langopa tamalu pepa mawa tepalie nimbendo: “Nuni na kondo kolko we nokoko moloyo! Nane pundu pali tombo.” nirimu.
30 Nalo kendemande lupemone “Mólo! Paa i-sili pundu tani!” nimbelie “Nu ka-ulkena pekolie pundu toko pora siku wendo wani!” nimbe yu ka sipe ka-ulkena panjerimu.
31 Yuni aku terimu mele kendemande wemane kanokolie eno konopu keri panjiku puku enonga ye-nomimundu kendemandeselo teringili kanoringi mele kondi toringi.
32 Kanu-kinie ye-nomimuni aku niringi pilipelie kendemande yunge pundu “Naa toko we pu!” nirimu kendemande kanumu “Yando ou!” nimbelie yundu nimbendo: “Kendemande kerimu, nuni na tondolo-munduku mawa tenu-ne nu na-kinie pundu paa awili-tepa angilierimumu “Yu tepili, naa tou!” nimbulie we siye kolondu kanumu.
33 Pe nane nu we kondo kolondu mele nuni aku-siku kendemande te nambemune kondo naa kolonuye?” nirimu.
34 Ye-nomimuni yu mumindili kolopalie ka-ulke nokoko ka-ulkena peringi yemboma teko mindili kondoringi yema yu lipe sirimu. Yuni nimbendo: “Nu mindili nongolie pundu tani! Ou pundu pali toko pora sikulie pe mindi wendo wani! Ou mólo!” nirimu.” ˻nimbe Yesusini nirimu.˼d
35 ˻Yesusi yuni aku nimbelie ungu-ikomonga pulumu kamu nimbendo:˼ “Aku-sipela, angenalini eno aku-siku teko kenjinge kinie eno kerena mindi “Manie pupili! Siye kolkoro.” we ningu, sike munduku siye naa kolko, we konopuni pilku molongi liemo, ˻kendemandemonga ye-nomimuni kendemandemo tepa kenjerimu mele˼ mulú-koleana molemo Tatane siye naa kolko we konopuni pilku molonge yembo kanume enonga ulu-pulu-kerime ‘Manie naa pupili!’ nimbe, we siye naa kolopa kanu ulu-pulu-kerimenga “Mindili nangi!” nimbe aku tembala.” nirimu.e