Mélema Kake Telemomonga Pulumu Kinie Mélema Kalaro Molemomonga Pulumu-Selonga Ungu Marea
Te: Pulu Yemonga Ungu-Manema Olandopa, Anda-Kolepalimenga Ungu-Manema Maniendopa, Ungu Teb
15
(Kolomongo-kanga wane. Pulu Yemonga Ungumu.)
Kanu-kinie Parisi-ye mare kinie, Pulu Yemonga ungu-manemanga pulume pilku mane siringi ye mare kiniec eno Jerusalleme munduku siye kolko Yesusi molorumune ongo yu walsiku pilkulie ningendo:
2 “Olionga anda-kolepalimene “Teaa!” niringi ungu-manemo nu lombili andolimene nambemune pulue tolemeleye? ˻Anda-kolepalimene “Teaa!” niringi mele mimi-sipu pilipulie olione kíme kulumiye tolemolo mele˼ enonga kíme aku-siku kulumiye naa toko langi we nolemele kanumu.” niringi.
3 Yesusini topondopa nimbendo: “Enone kepe enonga anda-kolepalimene “Teaa!” niringi mele mindi pilku liku tengendo Pulu Yemonga ungu-manema nambemune pulue tolemeleye?
4 Akumunge Pulu Yemone nimbendo:
“Aminieli-lanielinge ungume pilku liku,
liku awi-siku teaa!”d Wendo Oringi 20:12, Ungu-Manema 5:16
nimbe
“Yembo tene yunge anumundu molo lapando
ungu te nimbe kenjipe iri tomu liemo
kanu yembomo toko kondangi!”e Wendo Oringi 21:17, LLipai 20:9
nirimu kanumu.
5 Nalo eno yemane ningendo: “Yembo tene yunge anumu-lapaselondo nimbendo: “Nane elo méle mare lipu tapondopo silkema koronga ‘Pulu Yemo simbo.’ nimbu panjerindu kanumunge elo manda naa lipu tapondopo simbo.” nimbé kinie
6 ˻aku-sipe nimbemonga˼ yunge lapa imbi lipe ola mundundumbe ungu te naa pemba.” nilimele. Aku-siku nilimele ungumuni ‘Anda-kolepalimene mane siringi ungume olandopa.’ ningu ‘Pulu Yemone nirimu ungumu uluri mólo! Manie pupili!’ nilimele.
7 “Eno ˻ungu-manema pilku mane silimele yema kinie Parisi-yema kinie˼ eno topele-mapele toli yema molemele.f Pulu Yemone ungu-umbu tondorumume pilipe yemboma nimbe sirimu ye Aisayane enondo nirimu mele papu nirimu. ˻Enone kinié telemele mele yuni ou nimbe Pulu Yemonga bokune torumu molemo mele i-sipe:˼
8 ‘˻Pulu Yemone nimbendo:˼
“Kanu yemboma enonga keremane na kapi ningu
‘Ye awili olandopamo.
‘Nu lipu awi silimolo.’ ningu
na imbi liku ola mundundulimele nalo
enonga konopume kinie nanga konopumu kinie
telune naa pulimo. Lupe-lupe pelemo.
9 Enone ‘Nanga imbi
lipu ola mundundemili!’ ningu
na we popo toko kapi nilimele.
Mana-yembomane mane-silimele ungume mindi
mane-sikulie
‘I ungu-manema Pulu Yemone
“Teaa!” nilimo ungu-manema.’
ningu pilku liku telemele,
akumunge na sike popo tonge kinie
uluri naa temba.” nirimu.’g Aisaya 29:13
kanumu.” nimba Yesusini nirimu.
Te: Ulu Marene Yemboma Tepa Kalaro Mondondolemomanga Ungu Teh
15:10-20 (1-20 pali)
10 Aku nimbelie Yesusini máku toko moloringi yembomando “Na moliona waa!” nimbelie enondo nimbendo: “Nane ˻aku nikirumungei ungu te˼ nimbo tekero ungumu komu tendeko ungumunge pulumu pilku kondayo!
11 Yembomanga kangine ulsukundu lepalie kerena pupe olona suku pulimo méltene ˻Pulu Yemo manda popo tonge aulkemo pipi silimo˼ kalaro te manda naa mondolemo. Yembomanga konopune sukundu pepalie wendo olemo ulumene mindi yemboma kalaro mondolemo.” nirimu.
12 Aku nirimu pilkulie niringimuni, yu lombili andolime yu molorumune ongolie ningendo: “Nu aku-siku nikinu mele pilkulie Parisi-yemane paa pilku keri piliengi mele nu pilkinuye?” niringi.
13 Nalo Yesusini topondopa ˻ungu-iko topa Parisime moloringi mele nimbelie˼ nimbendo: “Nanga mulú-koleana molemo Lapamone umbu naa panjerimume pali pulu akumbe.j
14 I yemane nilimele mele konopu kimbu siku naa pilku molangi! Eno mongo keri lielimene ˻mongo keri lielime˼ aulke liku ora silimele yema molemele. Mongo keri lieli ye tene mongo keri lieli ye te aulke te lipe ora sipe ki ambolopa memba pumbe kinie elo peaselo murune topa manie mundumbe.”k nirimu.
15 ˻Kalaro molemomonga ungu-ikomo aku-sipe torumu kinie pilipelie˼ Pitane yundu nimbendo: “Aku ungu-ikomonga pulumu nambolkanje? Ningu para si!” nirimu kinie
16 Yesusini enondo nimbendo: “Kinié kepe naa pilkimiliye?
17 Yembo tenga kangine ulsu lepalie kerena pulimo mélte olona suku pupe ulsu omba le-murune kamu pulimo mele naa pilkimiliye?
18-19 Kerena sukundu pulimo mélemane uluri naa telemo kanumu. Ulu-kerime ou konopuni pilkulie pe kamu wendo olemomonga konopune pepalie kerena wendo olemo kanu mélemane mindi ˻Pulu Yemo popo tomba aulkemo pipi silimo˼ kalaro te mondolemo. Kanu mélema i-sipe:
Konopuni ulu-kerime pilimele,
yemboma toko kondolemele,
ambo ye pulime molo ye ambo lilime yembo lupema kinie ulu-kerinele telemele,
wa-ulu-kerinele lupe-lupema andoko telemele,
wa nolemele,
kolo toko yemboma kote tendelemele,
‘Yemboma pipili kolko molko kenjengi!’ ningu ungu-bulkundu nindilimele,
ulu-pulu akume pilku telemele.l
20 Aku telemele ulu akumene yemboma ˻Pulu Yemonga kumbikerena punge aulkemo pipi silimo˼ kalaro te mondolemo. Nalo ki ou naa kulumiye toko langi we sumbi-siku nolemele ulu-pulumuni ˻yembo tenga konopune suku˼ kalaro te naa mondolemo.” nirimu.m
Kenane Ambo Tene ‘Yesusini Ulu-Tondolo Te Manda Temba.’ Nimbe Tondolo Mundupe Pilierimu Temanemon
21 Kanu-kinie Yesusi molorumu kolea ˻Geneserete˼o mundupe siye kolopa ˻Juda-yemboma moloringi kolea Gallilli disiriki ulsukundu˼ kolea-awili Taya kinie Saidono-selo lierimu koleana sukundu purumu.
22 Akune purumu kinie kolea Kenane ambo tep molorumu, yu wendo omba tondolo ru nimbelie nimbendo: “Awilimu, Ye-Nomi-Kingi Depisini Kalopa Lsimu Yemo,q nanga ambolamo kuru te konopune sukundu molopa yu tondolo ambolemo kene nuni na kondo kolou!” nirimu.
23 Nalo Yesusini yundu ungu te topondopa naa nirimu.
Kanu-kinie yu lombili andolimene ongo yundu ningendo: “Ambomone nu walsilipe olio lombili okomomo ˻siye tekemo˼ kene ‘Anjo pupili!’ ni!” niringi.
24 ˻Ambomo yu ambo-lupe, Juda-ambo te mólo, nimbe kanopalie˼ Yesusini ˻yundu˼ nimbendo: “Pulu Yemone na Isirele-yembo talapemonga kongi-sipisipi talopa lemele mele molemele yemboma molemelena mindi lipe mundorumu kanumu. Yembo talape lupema molemelena lipe naa mundorumu.” nirimu.r
25 Aku-sipe nirimu kinie pilipelie ambomo omba yunge kumbikerena koporongo langopa ma kanopalie nimbendo: “Awilimu, na liku tapondou!” nirimu.
26 Aku nirimu kinie Yesusini topondopa ˻ungu-iko te topalie˼ nimbendo: “Ambolangomanga langime lipu owama simolo kinie kapola naa temba.” nirimu.s
27 Ambomone nimbendo: “Awilimu, sike nikinu nalo owamane kepe enonga pulu-yembomanga langi pundu manie pulimoma liku nolemele kanumu.” nirimu.
28 Kanu-kinie Yesusini yundu nimbendo: “Ambomo, nu manda tembo mele paa awili-tepa tondolo-munduku pilino kene mawa tekeno mele aku-sipe wendo opili!” nirimu kinie yuni aku-sipe nirimu mele aku enamonga ambomonga lemenu konde pupe kapola molorumu.
Langi Naa Lepa Kolea Ku Lieli Tenga Yesusini Yembo Kuru Torumume Tepa Konde Lipeliet
Ye Po-Tausini Kinie Ambo-Ambolangoma Kinie Langi Sirimu Temaneu-selo
29 Kanu-kinie Yesusi kanu koleamo mundupe siye kolopa Nomú-Gallilli kélona ˻aulke te lierimune˼ omba pupelie ma-pangi tenga ola pupe manie molorumu.
30 Kanu-kinie yu molorumune yembo paa awisili oringi.
Kimbu keri lierimu-ne aulke mimi-siku naa andoringi yemboma kinie,
mongo keri lierimu yemboma kinie,
kimbu-ki karaye terimu yemboma kinie,
ungu manda naa niringi yemboma kinie,
aku-sipe kuru lupe-lupe torumu yembo awisili mengo ongo yu molorumune nondoko noseringi kinie yuni eno tepa konde lsimu.
31 Ungu naa niringi yemboma ungu niringi;
kimbu-ki karaye terimu yembomanga kimbu-kime kelepa sumbi-sipe angilierimu;
kimbu keri lierimu-ne aulke mimi-siku naa andoringi yemboma kapola andoringi;
mongo keri lierimu yemboma mongone mélema kanoringi;
aku-sipe ulu-tondoloma wendo orumu kinie kanokolie we máku toko moloringi yembomane paa konopu awisili liku munduku, Pulu Yemo eno Isirele-yemboma nokorumu popo toringi Pulu Yemo kapi ningu imbi liku ola mundundoringi.
32 Kanu-kinie Yesusini yu lombili andolimendo “Na moliona waa!” nimbelie enondo nimbendo: “I yembo máku toko molemelema na kondo tekemo. Wale yepoko na-kinie molongi, pe kinié ga nonge te naa lemo. Eno langi naa nongo we punge kinie aulkena kimbu-ki pange-mange tepa, topa ne-munde ya-munde temba kene ‘Eno engele tepa pepili ulkendo paa!’ naa nimbo.” nirimu.
33 Aku nirimu kinie pilkulie yu lombili andolimene ningendo: “˻Sike nikinu nalo˼ i kolea ku lieline molemolo. I yembo paa awisili manda nonge mele pillawa-kaloli tena lembana lipu simoloye?” niringi.
34 Yesusini enondo “Pillawa-kaloli nambeko nosikimiliye?” nimbe walserimu kinie
enone “Pillawa-kaloli yepoko-pakera kinie oma koltalo kinie nosikimulu.” niringi.
35 Kanu-kinie yuni máku toko moloringi yembomando “Manie molaa!” nimbelie,
36 pillawa-kaloli yepoko-pakera kinie omama kinie lipe Pulu Yemo-kinie “Ange.” nimbe, langi akume pike lepa yu lombili andolime sirimu kinie enone yemboma moke teko siringi.
37 Yemboma pali nongo keri pilieringi. Pe langi kakena lierimume lombili andolimene liku wale-basiketemanga lakilieringi, wale awili yepoko-pakera peke lierimu.
38 Ye mindi po-tausinini aku langime noringi. We ambo-ambolangoma kinie pea langi noringi.
39 Kanu-kinie Yesusini máku toko moloringi yembomando “Ulkendo paa!” nimbelie nirimumuni, nona andoli sipi tenga suku pupe, ˻nomúne nekendo˼ kolea Makatanev purumu.