YESUSI JERUSALLEME PUPELIE NIRIMUMUNI, YEMBOMA MANE SIRIMU TEMANEMA
Kolomongo-Awili 21–25 pali
Ye-Nomi-Kingi Te Kolea Tenga Suku Purumu Kinie Teringi Mele Yesusi Jerusalleme Suku Pumbe Purumu Kinie Aku-Siku Teringi Temanemoa
21
(Kolomongo-kanga wane. Pulu Yemonga Ungumu.)
˻Yesusi kinie yu lombili andolime kinie˼ eno kolea-awili Jerusalleme nondoko ongo, ma-pangi te ‘Ma-Pangi Unjo-Ollipi Ponie’ nili akune lemo kolea-kanga Betepasi oringi. Kanu-kinie Yesusini yu lombili andoli ye talo lipe mundupelie,
2 elondo nimbendo: “Ne kolea-kanga kanokombelena pukululie kongi-dongi te ka teko panjingemo kinie yunge walomo pea ne sukundu molongele kanongele, kanuselo puku posiku yando mengo wangili pale!
3 Posingele teko molongele kinie yembo tene elondo ungu te nimu liemo elone i-siku niengili: “Awilimu yu ‘Dongimuni mepili!’ nimu-ne ombo likimbulu.” niengili! Aku ningele kinie yuni sumbi-sipe “Kapola, mengo pale!” nimbé.” nirimu.
4 Aku-sipe wendo orumumunge koronga-ou Pulu Yemone ungu-umbu tondorumume pilipe yemboma nimbe sirimu ye tene ulu te pe wendo ombá ou nirimu mele kamu wendo orumu. Akumu i-sipe:
5 “Enone kolea-awili Sayonob-yembomando i-siku niengi:
“Kanayo!
Eno molemelena enonga ye-nomi-kingimu okomo.
Yu ye imbi naa mololi yemo mele
taka lipe molemomo
kongi-dongi bulu-mingine molopa okomo.
Kongi-dongi tenga walomonga bulu-mingine
molopa okomo.” ningu, ningu siee!”c Sekaraya 9:9
nirimu kanumu. ˻Aku nirimu mele Yesusini terimu.˼
6 Kanu-kinie lombili andoliselo pukulu Yesusini “Te-pale!” nirimu mele te-poringili.
7 Elone kongi-dongimu kinie yunge walomo kinie mengo ongololie, enone enonga mulumbalema kulku dongiselonga bulu-mingine ola pauwe toringi kinie Yesusi kanune ola molorumu.
8 Yembo máku toringimenga awisilini enonga mulumbalema kulku yu ombá aulkena pauwe toliku puku, marene kipiyala-gomo langoko liku yu ombá aulkena pauwe toliku puringi.
9 Kumbi-leko puringi yembomane kepe akilku oringi yembomane kepe naka leko unjo ambololiku pukulie ningendo:
“˻Ye-Nomi-Kingi˼ Depisini Kalopa Lsimu Yemod
‘Imbi ola molopili!’ niemili!
Pulu Ye Yawene lipe mundorumu-ne
yunge kongonomo tendemba okomo yemo
molopa kondopili!e
Mulú-koleana ola yu imbi ola molopili!”
niliku puringi.
10 Yesusi Jerusalleme suku purumu kinie kanu kolea-awilimunge sukundu moloringi yemboma pali konopu awisili liku mundukulie “Imu naweye?” niringi.
11 Maku toko moloringi yembomane ningendo: “Imu Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilipe yemboma nimbe silimo ye Yesusi,f kolea Gallilli-Disiriki Nasarete-Taono ye te.” niringi.
Ulke-Tembelena Bisinete Teko Kou Liku Moloringi Yema Yesusini Topa Makororumu Temanemog Kinie
Ulke-Tembelena Ulu Peanga Mare Wendo Orumu Kinie Juda Ye-Awilime Kinie Yesusi Kinie Kerepale Niringi Mele Temanemoh
12 Yesusi ˻Jerusalleme suku pupelie nirimumuni˼ Pulu Yemo popo toko kaloringi ulke-tembelena ˻“Juda-yembo naa molemele yemboma ‘Pulu Yemo popo tamili!’ ningu máku tolemele kolea” niringi akune˼ suku pupe kanopalie akune mélema makete teko moloringi yemboma kinie, mélema topo-toko liku moloringi yemboma kinie akume kanopalie eno pali topa makoropa, kou-mone lupe-lupema alowa teko anjo siringi yembomanga poloma kinie, kera-waembono makete teringi yembomanga manie moloringi poloma kinie, topele topa, topa bulu-balu sipelie,
13 enondo nimbendo: “Pulu Yemonga bokune ungu te i-sipe nilimo:
‘Yembomane nanga ulkemondo
“Pulu Yemo-kinie ungu nilimolo ulkemo.”
ninge.’i Aisaya 56:7
kanumu. Ungu aku-sipe molemo nalo enone i ulkemo
‘wa nolemele yemboma
lopi teko molemele ulkemo’Jeremaya 7:11
melej ningu pilkulie aku-siku telemele.” nirimu.
14 Kanu-kinie Yesusi ulke-tembelena molopili yembo mongo keri lepa, kimbu-ki keri lierimu yembo awisili yu molorumune oringi kinie yuni eno tepa konde lsimu.
15 Nalo yuni we-yembo tene manda naa telka ulu-tondolo peangama terimu mele kinie, ulke-tembelena ambolangomane tondolo ru ningulie:
“Ye-Nomi-Kingi Depisini Kalopa Lsimu Yemok
‘Imbi ola molopili!’ niemili!”
niringi mele kinie, kanu uluselo wendo orumu mele kanokolie Pulu Yemo popo tondoringi ye-awilime kinie Pulu Yemonga ungu-manemanga pulume pilku mane siringi yema kiniel enone konopu keri panjikulie
16 Yesusi walsikulie: “Andi ambolangomane ungu nikimili mele nu ˻naa˼ pilkinuye?” niringi.m
˻Nalo˼ Yesusini enondo nimbendo: “Na pilkiru. ˻Andi ambolangomane tekemele mele˼ ungu te bokune molemo mele eno naa kanolemeleye? Kanumu i-sipe molemo:
‘Ambolango-kangama kinie ambolango-pamema kinie
˻Pulu Yemo˼ nu paa kapi ninge mele
mane sirinu.’n Konana 8:2
aku ungumu bokune molemo mele eno naa kanolemeleye?” nirimu.
17 Aku nimbelie yu kanu yema mundupe siye kolopa kolea-awili ˻Jerusalleme˼ ulsukundu pupe kolea-kanga Betani pupe akune perimu.
Yesusini Unjo-Piki Te Iri Torumu Kinie Kolorumu Temanemoo
18 Ipulueli-ou ˻Jerusalleme nondopa lierimu kolea Betani mundupe siye kolopa Yesusi˼ kelepa kolea-awili ˻Jerusalleme˼ pumbe purumu kinie yu engele terimu.
19 Kanu-kinie yu orumu aulke kélona unjo-piki te angilierimu kanopalie nondopa pupe kanorumu kinie unjo-mongo te topa naa perimu, gomo mindi terimu kanorumu. ˻Gomo mindi terimu-ne˼ kanopalie “Nu altoko mongo te naa tani!” nirimu kinie unjo-piki kanumu walsikele kolorumu.
20 Aku ulumu wendo orumu kinie kanokolie yu lombili andolimene paa mini-wale mundukulie ningendo: “I unjo-pikimu nambepalie walsikele kolomuye?” ningu walseringi.
21 Yesusini topondopa nimbendo: “Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: “Eno konopu talo-tepa naa pepili ˻Pulu Yemone nanga ungumu sike pilimbemonga nimbo mele ‘paa sike wendo ombá.’ ningu˼ tondolo-munduku piliengi liemo nane i unjo-pikimu tendu mele manda tenge. Unjoma mindi mólola. Ne ma-pangimundu “Ungú toko nomú-kusana sukundu pu!” ninge kinie pumbela.p
22 ‘Olio ˻Pulu Yemone paa sike lipe tapondombamonga ‘Teamili!’ nimolo mele sike manda aku-sipu temolo.’ molo ‘Nimolo kinie sike aku-sipe wendo ombá.’ ningu˼ tondolo-munduku pilkulie ˻Pulu Yemo-kinie˼ ungu ningu mawa tenge mele pali Pulu Yemone sike tendembamonga kanu ulume sike wendo ombá.” nikiru.” nirimu.q
Yesusi Namba Sirimumunge Kerepale Niringi Temanemor
23 Kanu-kinie Yesusi ˻kamu Jerusalleme omba˼ ulke-tembele kere-pulune omba, yemboma ungu-mane sipe molorumu kinie ye mare, Pulu Yemo popo tondoringi ye-awilime kinie, Juda-yembomanga tapu-yema kinies eno ongo yu walsiku pilkulie ningendo: “Nu namba nambolka nambamo likulie i kongonomo telenoye? Nawene i kongonomo ‘Te-pou!’ nimbe nu nambamo sipe lipe mundorumuye?” niringi.
24 Yesusini enondo topondopa nimbendo: “Nane eno ungu te walsipu piliembola! Pe nane eno walsimbo mele enone na sumbi-siku topondoko níngi liemo ‘Na i kongonomo teambo!’ nimbe namba sirimumunge pulumu eno nimbu simbola.
25 ˻Nane i-sipu eno walsipu pilkiru:˼ Ou ˻No-Lindeli˼ Jono omba yemboma no linderimu kinie yu mulú-koleana molemo yemonga kongonomo tendembando yemboma no linderimu molo ya mana-yembomanga kongonomo tendembando yemboma no linderimuye? ˻Nawene “Tei!” nirimu-ne terimuye? Ningu siee!˼” nirimu.
˻Yuni aku-sipe walserimu mele pilkulie˼ enone enono kere-pale ningulie ningendo: “Yuni walsikimu mele olione topondopo, ‘˻Jono˼ yu mulú-koleana ˻molemo yemonga kongono tendembando yemboma no linderimu˼.’ nímulu liemo yuni oliondo nimbendo: ‘Aku liemo eno Jonone nirimu ungumu nambemune ‘I ungumu sike.’ ningu naa pilku lsingiye?’ nimbé.
26 Molo olione nimolondo: ‘Yu mana yembomanga ˻kongono tendembando yemboma no linderimu˼.’ nímulu liemo we-yembomane ‘olio tongenje’ nimbu pipili kolkomolo. We-yembomane ‘˻No-Lindeli Jono˼ yu paa sike Pulu Yemone ungu-umbu tondorumume pilipe yemboma nimbe sirimu ye tet molorumu.’ ningu pilimele kene olio nambe-emolonje?” ningu enono aku-siku kere-pale niringi.
27 ˻Enono aku-siku anjo-yando kere-pale ningulie˼, Yesusindu topondoko ningendo: “˻Nuni walsikinu mele˼ olio naa pilkimulu.” niringi.
Aku-siku niringi kinie pilipelie Yesusini enondo nimbendo: “Kapola. ˻Nane eno walsikiru ungumunge ungu te topondoko naa nikimilimunge˼ enone na walsikimili ungumunge ungu te topondopo nando i kongonomo ‘Te-pou!’ nimbe na lipe mundupe namba sirimu yemonga imbimu eno naa nimbu simbola.” ˻nirimu.˼
Juda-Ye-Awilimene ‘Pulu Yemone Yesusi Naa Lipe Mundorumu-ne Orumu.’ Ningu Yu Bulu-Siku Ungumu Naa Pilku Lsingimunge Yesusini Eno-Kinie Ungu-Iko Yepoko Torumu Ungu-Ikomau
Ungu-Iko Telu-Sipemo: Ye Tenga Kango Talonga Ungu-Ikomo
28 ˻Yesusini kelepa kanu Juda-yembomanga ye-awilimendov nimbendo:˼
“Eno nambolka konopu lekemeleye?
Ye te yunge kango talo moloringili. Yu pupe kango-komomondo nimbendo: “Kangomo, kinié nu unjo-waene poniena puku kongono te-pou!” nirimu.
29 “Yuni topondopa lapando “Mólo, na naa pumbo!” nirimu, nalo pe yu konopu alowa tepalie purumu.
30 “Lapa pupe komomondo nirimu mele aku-sipe akiliomondo nirimu ˻kinie˼ yuni topondopa “Te-pumbo.” nirimu, nalo naa purumu.
31 “Kanu kangoselonga nawene lapanga ungumu pilipe lipe terimuye?” nirimu.
Enone topondoko “Komomo.” niringi.
Yesusini enondo nimbendo: “Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: “Eno ˻Juda-yembomanga ye-awilime˼ Pulu Yemo ye-nomi-kingimu molopa nokolemo talapena sukunduw ˻kumbi-leko naa punge˼. Kou-takisi lili yema kinie wapora toli amboma kinie ˻kanu yemboma, eno Juda-yembomanga ye-awilimene kanoko keri kanolemelema˼ kumbi-leko punge.” nikiru.
32 ˻No-Lindeli˼ Jono omba eno sumbi-siku molonge aulkemo lipe ora sirimu kinie enone yu nirimumu ‘Kolo tokomo.’ konopu leko yunge ungumu pilku naa lsingi nalo kou-takisi lili yema kinie wapora toli amboma kinie yuni nirimu ungumu ‘Sike.’ ningu tondolo-munduku pilieringi. Nalo kanu ambo-ye kerimene aku teringi kinie kepe kanokolie ‘Konopu alowa tepo ‘Yuni sike nikimu.’ nimbu tondolo-mundupu piliemili!’ naa niringila. Akumunge, ˻kanu ambo-ye “Tepo kenjilimolo.” ningu konopu alowa telemelema Pulu Yemo molemona kumbi-leko punge˼.” ˻nirimu.˼x
Ungu-Iko Talo-Sipemo: Unjo-Waene Ponie Nokoringi Ye Kerimenga Ungu-Ikomoy
21:33-46 (21:28–22:14 pali kanani)
33 ˻Aku nimbelie Yesusini kanu ye-awilimendoz altopa nimbendo:˼ “Ungu-iko te pea tambo pilieyo!
“Kolea pulu ye tene unjo-waene ponie tepalie pala terimu. Poniena sukundu loyekolo akupe waene-no ingi tepa mondombando tepa mimi tepalie nirimumuni, pe ponie nokonge ulke-takaye te polo kulupe ola takorumu. Ye mare kanopa lipelie enondo nimbendo: “Nanga poniemo tapu tendeko unjo-mongoma inie toko nokondangi! Pe waene-mongo polo tomba kinie unjo-mongoma moke tepo, kongono tendenge méle-mare eno liengi, mare na liembo!” nimbe kanu poniemo eno sipelie yu kolea paa suluringe pupe molorumu.
34 Kanu-kinie pe waene-mongo polo tomba terimu kinie ponie pulu yemone yunge kendemande-ye mare “Nanga waene-mongo siengi puku liku mendeko wangi paa!” nimbe ponie nokoringi yema moloringine lipe mundorumu.
35 Nalo kendemande-yema ˻oringi kinie˼ ponie nokoli yemane eno ambolko likulie te kopene toko, te toko kondoko, te kouni toringi.
36 Altopa ponie pulu yemone kendemande-ye mare awisili-mele lipe “Nanga waene-mongo lindi-pee!” nimbe lipe mundorumu, ou kendemande-ye koltalo-mele lipe mundorumu. Nalo ponie nokoli yemane ou-pulu-pulu oringi kendemande-yema-kinie teringi mele pe kendemande oringi yema-kinie akula teringi.
37 Kanu-kinie ponie pulu yemo yuni ˻konopuni pilipelie˼ ‘Nanga kangomo pipili kolko yunge ungume pilku liku, yu waene-mongoma singe.’ konopu lepalie yunge malomo lipe mundorumu.
38 Nalo ponie nokoli yemane ponie pulu yemonga malo ombá orumu kanokolie enone enono ningendo: “Andi okomo yemo pe lapanga monge-mélema limbe yemo okomo. Yu topo kondopo i poniemo olio kamu liemili!” ningulie
39 enone yu ambolko liku poniena ulsu mundukulie yu toko kondoringi.”a ˻nimbe Yesusini nirimu.˼
40 ˻Yesusini ungu-iko akumu topa pora simbendo kanu Juda-yembomanga ye-awilimendo walsipelie nimbendo:˼
“Ponie nokoli yemane aku teringimunge ponie pulu yemo ombalie kanu ponie nokoli yema-kinie yuni nambolka uluri temba konopu lekemeleye?” nirimu.
41 Enone yundu topondoko ningendo: “Yuni kanu ye kerime ‘kamu molko kenjengi!’ nimbe tepa kenjipelie ponie nokonge ye lupe mare lipe waene-mongo polo tomba kinie waene-mongoma moke teko, mare ponie pulu yemo singe yema poniemo simbe.” niringi.b
42 Yesusini ˻Pulu Yemonga Juda-yemboma nokoringi yemane yu toko kondonge mele pilipelie˼c enondo nimbendo: “Pulu Yemonga bokune sukundu molemo ungu te kanoko naa pilimeleye? ˻Aku ungumu i-sipe mele:˼
“Ulke takoringi yemane kanoko keri kanoko
toko lteringi kou kanumu
kinié kelepa ulke-simu mele
ulke enge-sindeli kou awili peangamo.
Awilimuni aku ulumu terimumu olione
kanopo paa peanga kanolemolo.”d Konana 118:22-23
nimbe molemo kanumu.
43 Aku ˻nirimu˼munge nane eno ˻Pulu Yemonga Juda-yemboma˼ nimbu sikirumu: Pulu Yemo enonga ye-nomi-kingi molopa eno nokolemo mele mundupe siye kolopalie nimbémone, yembo talape-lupe tene yunge ungumu pilku liku teko molongema lipe nokomba.” e nikiru.
44 (I kou ˻nikiru˼munge ola yembo te a topa topalie ombele-mélema elke tomba. Nalo yembo te molombana ola koumu omba yu topalie kanu yembomo topa nurupulu tomba.)” nirimu.f
45 Kanu-kinie Pulu Yemo popo tondoringi ye-awilime kinie Parisi-yema kinieg Yesusini ungu-iko torumume pilkulie enone yu toko kondonge teko moloringi mele yuni nirimu pilkulie
46 enone yu ka singe teringi nalo yembomane ‘Yu Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilipe yando nimbe silimo ye te.h’ konopu lieringi kulu yemboma pipili kolkolie yu isili-ou ambolko ka naa siringi.