19
(Pulu Yemonga ungumu. Kolomongo-kanga wane.)
˻Jura-yembomane “Aku yemo paa mólo! Barapasi wendo liku si!”˼a niringi kulu pilipelie Paillatene Yesusi lipe Romo ami-yemando “Ka-pulsene taa!” nirimu. 2 Aku tekolie enone yu ungu taka tondoko ˻‘Yu “Ye-nomi-kingimu molio.” nimumunge yu ye-nomi-kingi te none tepili!’ ningu˼ mulumbale kondoli peanga te yunge pakondoko, unjo-ka koko mololi te mulkupiye teko ‘Ye-nomi-kingimunge waniemo.’ ningu pengena mere mundunduku 3 yu angilierimune puku “Juda-yembomanga kingimu, nu akune angilinoye?” ni-pou-pou teko, yu kumbi-kerena larauwe toringi.
4 Paillate altopa penando ombalie Judamando nimbendo: “Kanayo! ‘ ’Yu mongo te limumunge pilipulie yu manda tombo mele mólo!’ ningu piliengi!’ nimbu eno molemelena yu membo okoro.” nirimu. 5 Kanu-kinie Yesusi ka koko mololini teli wanie-kiraono none telimu kinie wale-pakoli kondolimu pakopa wendo orumu kinie Paillatene enondo nimbendo: “Yemo i okomo kanaa!” nirimu.
6 Pulu Yemo popo tondoringi ye-awilime kinieb enonga kendemande ele-yema kinie enone Yesusi penando kokele orumu kanokolie sumbi-siku ningendo: “Kolopili, unjo-perana ola uku toko panjeyo! Kolopili, unjo-perana ola uku toko panjei!” niringi.
Nalo Paillatene nimbendo: “Na mólo! Na yu mongo limumunge topo kondombo mele naa pilkiru kene enone yu mengo puku unjo-perana ola uku toko panjaa!” nirimu.
7 Judamanga ye-awilimene ningendo: “Olionga ungu-mane te pelemomone nimbendo:
‘Yembo tene Pulu Yemonga imbi lepa
ungu-taka tondomba kinie,
kanu yembomo kolopili toko kondangi!’ c nilimo, LLipai 24:16, Wendo Oringi 20:7
aku ungu-manemo pilipulie yuni “Pulu Yemonga Malo molio.” d nimumunge pilipulie ‘Kolopili!’ nimbu pilkimulu.” niringi.
8 Enone “Yu “Pulu Yemonga Malo molio.” nirimu.” niringi kulu Paillatene pilipelie yu paa kamu pipili kolopalie, 9 kelepa ulke-awiline sukundu pupe Yesusindu walsipelie nimbendo: “Nu tena molko orunuye?” nirimu, nalo Yesusini yundu topondopa ungu te naa nirimu.
10 Ungu te naa nirimu kulu Paillatene yundu nimbendo: “Nando ‘Ungu te naa nimbo.’ konopu lekenoye? Nanga tondolo pelemomone “Nu we pani!” manda nimbóla; “Nu kolani, unjo-perana ola uku tangi!” manda nimbóla. Aku nikiru ungumu naa pilkinuye?” nirimu.
11 Yesusini topondopa nimbendo: “Nunge tondolo pelemomone na ulu te manda naa telena. Olandopa Molemo Yemone ‘Nuni na-kinie teani!’ nimbé mele mindi teni. Akumunge nuni na-kinie teni mele ulu-pulu-keri keló mele teni. Ye na ‘Kolopili!’ nimbe memba omba nu simu yemonga ulu-pulu-keri akumu awilimu.” nirimu.
12 Yesusini aku nirimu pilipelie Paillatene Yesusi yu “We pupili!” nimbé aulke te kororumu, nalo Judamane tondolo-munduku ni-pou-pou tekolie ningendo: “ “Na ye-nomi-kingi te molio.” nilimo ye te Romo-Gapomano Ye Paa Awili Kumbine Sisa-kinie opa-puluemo molemo-na nuni aku “Ye-nomi-kingi te molio.” nilimo yemo “We pupili!” ninu liemo aku-siku tenimunge nu Ye-Sisamonga opa-pulue te liku tapondonimunge nu-kinie Sisa-kinie pulu naa lemo.” niringi.e
13 Aku niringi pilipelie Paillatene Yesusi memba penando omba, kolea te akumundu ‘kou-polomo’ niringine pupe kote pilimbe kongono manie molopa terimu polona pupe manie molorumu. (Kou-polomondo Juda-yembomanga ungune ‘Gapata’ niringi.) 14 Aku kote tenderingi walemo yu kinié mele. Opali Pulu Yemone Juda-yembomanga anda-kolepalime Naa Topa We Omba Purumu melef pilku kongi-sipisipi walomo nonge walemo wendo ombá. ˻Aku koro molonge walemo˼ wendo ombá pilkulie kinié-mele Juda-yembomane langi nongema liku undu-undu siringi walemog, kanu walemonga awi-tangoli mele, Paillate-kinie Yesusi kote tenderingi. Paillate kote pilimbe polona omba manie molopalie nirimumuni, Juda-yembomando nimbendo: “Enonga ye-nomi-kingimu kanaa!” nirimu.
15 Nalo enone tondolo-munduku ningendo: “ “Kolopili!” niyo! “Kolopili!” niyo! Unjo-perana ola uku toko panjei!” niringi.h
Paillatene walsipelie nimbendo: “ ‘ ’Enonga ye-nomi-kingimu kolopili!’ nimbu unjo-perana ola uku topo panjembo!’ konopu lekolie nikimiliye?” nirimu.
Pulu Yemo popo tondoringi ye-awilimene topondoko ningendo: “Olionga ye-nomi-kingi te lupe naa molemo. Romo-Gapomano Ye Paa Awili Kumbine Sisamo mindi.” i niringi.
16 Kanu-kinie Paillatene kamu nimbendo: “Kapola, ‘Unjo-perana kolopili!’ ningu mengo puku unjo-perana uku toko panji-pee!” nirimu.
Paillatene aku-sipe nirimu kinie Romo ami-yemane yu ambolko liku mengo pukulie 17 yu unjo-pera te siringi, akumu yu-yuyu memba Jerusalleme ulsu purumu.
Yesusi Unjo-Perana Ola Uku Toko Panjeringi Temanemoj
19:17ekendo-27
Yesusi unjo-pera siringimu memba pupili eno Jerusalleme munduku siye kolko ‘Kolea Penge-Ombele’ níline mengo puringi. (‘Kolea Penge-Ombele’ kanumundu Juda-yembomanga ungune ‘Golkota’ niringi.) 18 Aku koleana Yesusi unjo-perana ola uku toko panjeringi. Ye talo pea unjo-pera talonga uku toko panjikulie, te ekendonga anjiku, te ekendonga anjiku, Yesusi suku-singine anjeringi.
19 Paillatene “Yesusinge unjo-perana ola imbi toko mondaa!” nirimu mele toko mondoringila. Akumu i-sipe:
KOLEA NASARETE YE YESUSI,
JUDA-YEMBOMANGA YE-NOMI-KINGIMU
ningu toko mondoringi. 20 Yesusi unjo-perana ola uku toko panjeringi koleamo Jerusalleme nondopa lepa, imbi unjo-perana ola toringime Juda-yembomanga ungu kinie ˻Romo-yembomanga˼ LLatini-ungu kinie Giriki-Ungu kinie, ungu-lupe yepoko akumenga ningu toko mondoringi molorumu kulu aku imbime Juda-yembo awisilini kanoringi. 21 Juda-yembomanga Pulu Yemo popo tondoli ye-awilimenek kanu imbime kanoko keri kanokolie Paillatendo pukulie ningendo: “Nuni “Judamanga ye-nomi-kingimu” ningu “Akumu imbi taa!” ninu kanumu kapola naa tekemo. ˻Yu olionga kingimu mólo kene˼ ‘Aku yemone “Na Judamanga kingimu molio.” yu-yuyu nimu.’ “Aku-siku imbi taa!” ni!” niringi.
22 Paillatene topondopa nimbendo: “Nane imbi “Toko mondaa!” nindu aku ungumu papu tongi. Altopo ungu te naa nimbo. Ou tongi aku ungumu molopili!” nirimu.
23 Ami-yemane Yesusi unjo-perana ola uku toko panjiku pora sikulie, yunge mulumbale ˻kulku noseringime˼ liku, eno ye kise linge mele moke teko lsingi. Aku tekolie wale telu mindi, sukundu pakorumumu, goli lierimu. Akumu suku-singi tenga tambulou naa tambulku we sulumu teringi kulu 24 ami-yemane ningendo: “Imu olá naa tamili kene ye telu manjipe lipili kene ou kou-kate teamili!” niringi. Aku teringi mele Pulu Yemonga bokune ungu te molemomone pe aku-siku tenge ou nirimu mele wendo orumu. ˻Konana torumu yemone yu-yuyu-kinie kepe teringi mele kanopalie torumu mele˼ bokune molemomone nimbendo:
“Nanga mulumbalema moke teko liku,
nanga manie pakolio walemo
“Ye telu mindi lipili!”
ningu kou-kate tengi.” l Konana 22:18
nirimu, aku-mele teringi.
25 Yesusi unjo-perana ola perimu akune nondopa yunge anumu kinie, anumu-papamo kinie, Killiopasinge ambo menu Maria kinie, kolea Makatalla ambo Maria kinie, aku amboma angilieringi.m 26 Anumu kinie anumu nondopa angilierimu ye Yesusini konopu mondorumu yemo kinien Yesusini kanopalie anumundu “Andi yemo nunge malo molopili!” nimbe, 27 kanu lombili andoli yemondoo “Andi ambomo nunge aminie molopili!” nirimu. Aku nirimu pilipelie kanu lombili andolimuni Yesusi anumu lipe yunge ulkendo memba pupe nokopa molorumu.
Yesusi Unjo-Perana Kolopa Pora Sirimu Kinie
Yu Óno Teringi Temanemop
28 Pe Yesusini yunge kongonoma pali tepa pora sirimu pilipelie, “Na no waka lekemo.” nirimu. Aku ungu nirimumu ungu te ou niringi Pulu Yemonga bokune molemomone ulu te pe wendo ombá mele pilipelie ‘Wendo opili!’ nimbe aku-sipe nirimu. 29 No-waene kombili teli mingi te akune lierimu kanokolie ulú-pinje melte liku no-waene akune suku mundukulie, pinje melemo no pepili unjo-isopi kola tene unjo toko olando-siku Yesusinge kerena kopondoringi.q
30 Yuni nomo nombalie “Nanga kongonomo pora nikimu.” nirimu. Aku nimbelie ma kanopa yunge pengemo maniendo-sipe mundupe ‘Kinié kolambo!’ nimbe yunge minimu “Pu!” nimbelie yu kolorumu.
31 Yu kolorumu walemo akumu kinié mele, opali mele enonga koro molonge Wale-Sambate olandopa te wendo ombá terimu. Sambate-Walemo wendo ombá kinie koro molongendo kinié mele, mélema liku undu-undu siringi walemo.r Akumu pilkulie Juda-yembomanga ye-awilimene ‘Opali Sambate-Walemo kinie yema unjo-perana ola we penge kapola naa temba.’ ningulie enone Paillatendo puku mawa tekolie ningendo: “Yema kinié manie liemili kene ˻‘Eno kinié mindi walsikele kolangi!’˼ ningu “Enonga kimbume elke tondaa!” ni!” niringi.
32 Kanu-kinie ami-yema ongolie kumbi leko Yesusi-kinie wikindunge perimu yemonga kimbuselo elke tondoko, pe merekendonga perimu yemonga kimbuselo elke tondoringi. 33-34 Nalo Yesusi perimune ongo yu kanoringi kinie yu koronga kolorumu kanokolie siye koloringi. Yunge kimbuselo elke naa tondoringi nalo ami-ye tene Yesusinge wangune tolone torumu, akune meme kinie no kinie waka-maka orumu.
35 Aku teringi mele ye mongone kanorumu yemone teringi mele temanemo topa sikimu. Aku yemonga ungumu sike. Yu ‘Sike nikiru.’ nimbe pilipelie ‘Eno i temanemo pilinge yembomane pilkulie ‘Yesusi yu molopa terimu mele akumu sike!’ s ningu tondolo-munduku piliengi!’ nimbe i temanemo topa sikimu.t 36 Ulu pe wendo ombá Pulu Yemonga bokumuni ou nirimu ulu pokore sike wendo ombando enone aku-siku Yesusi-kinie teringi. Pulu Yemonga bokune molemo ungu te i-sipe:
‘Yunge ombelemanga telu kepe elke naa tondonge.’ u
nimbe molemo. Wendo Oringi 12:46, Kambu Toringi 9:12, Konana 34:20 37 Pulu Yemonga bokune molemo ungu te pea i-sipe:
‘Tolone tonge yemo neme-neme ningu kanonge.’ v
nimbe molemo. Sekaraya 12:10
38 Yesusi kolopa pora sirimu kinie pe kolea Arimatia-ye Josepo pupe Paillatendo “Yesusinge ónomo na si!” nirimu. Josepo yu Yesusinge ungumu pilipe lipe molorumu ye te, nalo Juda ˻ye-awili lupe˼maw pipili kolopalie mona lombili naa andopa kiyengo nimbe Yesusinge ungume pilipe molorumu.
“Ónomo si!” nirimu kinie
Paillatene “Kapola, li!” nirimu kinie Josepo yu omba ónomo manie lsimu. 39 Ye te, ou walse ipuluelikundu Yesusi molorumune purumu pea ungu ningulu moloringili ye te, yunge imbi Nikodimasi,x kanu yemo yu Josepo pea oringili. Yu unjo talonga unjo-to liku akumuni kopongo mune toli te telemele akumu awisili, yunge umbune teti-pape (35) killokereme mele púlimu, memba orumu.
40 Elo pukulu Yesusinge ónomo manie likululie niringilimuni, ˻Juda-yembomane óno tengendo teringi mele pilkululie tengelendo˼ múlu te liku olo-mala toko, unjo-toselone teringi kopongomo ónomonga kandokololie ónomo kulupi toringili. 41 Yesusi unjo-perana ola toringi koleana unjo-ponie te lepa, akune kou-kande te lierimu. Kanu kou-kandena óno te ou naa noseringi, yu mindi pulu-pulu noseringili. 42 Yesusi óno teringili walemo yu kinié-mele, opali-mele ˻Juda-yembomanga koro moloringi˼ Wale-Sambatemoy nondopa wendo ombá terimu. Sambate-Walemo wendo ombá kinie koro molongendo kinié-mele mélema liku undu-undu siringi walemo.z Sambate-Walemo nondopa wendo ombá terimu pilkululie aku óno teringi kou-kandemo nondopa lierimu kulu Yesusi akune óno teringili.