11:1-18 Pita Jerusalleme Pupe Kirasinge Juda Yemboma Yuni Konilliasi Kinie Ulu Terimume Nimbe Sirimu Temanemo (10:1-11:18 pali lipe tere lepa temane paa telumu.)
11
Yesusini “Nanga kongonomo tende-paa!” nimbe lipe mundorumu yemaa kinie ˻Yesusi pilku moloringi˼ angenupili kolea Judia-Disiriki pali moloringime kinie enone Juda-yembomanga ulsukundu moloringi yemboma Pulu Yemonga ungumu pilku lsingi mele pilieringi. 2 Akumunge Pita Jerusalleme olando purumu kinie kangomanga kangi te kopisiku lteringi ungu-manemob ‘Paa teamili!’ niringi Kirasi pilieli yemane Pita Romo ye Konilliasinge ulkena purumu kulu yu iri tokolie 3 ningendo: “Nu Juda yemo molko yembo kangi naa kopisilimelemanga ulkena puku, eno kinie pea molko langi noringimu, paa teko kenjerinu.” niringi.4 Nalo Pitane ulu pali wendo orumume eno temane topa sirimu. Yuni nimbendo:
5 “Tena. Na Jopa taonona molorundu kinie na Pulu Yemo kinie ungu nimbu molopolie nirindumuni, kumbu mele tepo kanorundu kinie mulúmu anjo-yando pupe, múlu paa awili te, ekendo ekendo pundu kisenga ambolopalie taka lipe mana manie mundorumu, na molorundune omba lierimu. 6 Akune sukundu kanorundu kinie kongi lopa kera wambiye mele takerama pali akune sukundu moloringi. 7 Kanu-kinie ungu te ombalie nirimu pilierindu. Yuni nando nimbendo: “Pita, ola molko imele takera te toko nou!” nirimu.
8 “Nane topondopo nimbondo: “Awilimu, paa naa nombo. Nuni kanoko keri kanoleno mélema kinie, “Kalaro molemo.” nilino mélema kinie, olio Juda-yembomando ‘Naa nangi!’ ningu ungu-mane sirinu mélema ou walse kepe te paa naa norundu.” nirimu.c
9 “Wale talo sipe kanu ungumu altopa mulúne wendo omba nando nimbendo: “Pulu Yemone kake tendelemo mélemando nuni “Kalaro molemo.” ni naa ni.” nirimu.
10 “Olto aku-sipu wale yepoko kere-pale nirimbulu kinie walsikele mulúmu kelepa múlune olando purumu.
11 “Mulúmu kelepa olando purumu kanu wele kolea-awili Sisaria ye tene “Paa!” nimbe mundorumu ye yepoko na molorundu ulkena oringi. 12 Minimuni nando nimbendo: “Konopu awisili liku naa munduku iyema kinie pangi pu.” nirimu. I Kirasinge ye talo pakera eno na kinie pea tapu topo pupu, kanu Sisaria yemonga ulkena sukundu purumulu.
13 “Ulkena sukundu purumulu kinie kanu yemone oliondo nimbendo: “˻Pulu Yemonga˼ angello te nanga ulkena ombalie nimbendo: “Nuni ye mare Jopa taonondo pangi liku mundukulie, akune ye te molemo, yemonga imbimu Saimono, yunge imbi te Pita, “Yu opili!” niengi! 14 Nu kinie nunge ulkena pelemele yemboma kinie Pulu Yemone ‘Eno mindili nolemela aulkena wendo ongo yu-kinie pea molko kondonge aulkena pangi!’ nimbe lipe tapondomba.” nimbed angellomone nando aku-sipe nirimu.” nimbe kanu yemone nirimu.
15 “Kanu-kinie nane pulu polopo ungu nimbo nirindu kinie ou olio molorumulune Mini Kake Telimu manie orumu mele aku-sipe eno moloringine orumu. 16 Aku terimu kinie nane Awilimuni ungu te ou nirimu mele altopo pilierindu. Yuni nimbendo:
“Jonone yembo no mindi linderimu nalo
Pulu Yemone eno Mini Kake Telimu lindimbe.”e
nirimu mele altopo pilierindu. 17 Aku liemo olio Awilimu Yesusi Kirasi ‘Yu sike.’ nimbu tondolo-mundupu pilierimuluf kinie Pulu Yemone olio ou Mini Kake Telimu sirimu mele pe aku-sipe aku yembo lupema sirimu liemo na nawe molopolie na Pulu Yemondo “Molo.” nilkeye?” nimbe Pitane nirimu.
18 Pitane aku-sipe nirimu mele pilkulie enone ou yundu niringi mele kamu munduku siye kolkolie, Pulu Yemo kapi ningulie ningendo: “Akumunge Pulu Yemone ‘Yembo lupema konopu alowa tekolie manda molopa mindi puli ulu pulumug liengi!’ nimbe panjerimu lepamo.” niringi.
11:19-30 Kolea Andiyoko Yemboma Kirasinge Temanemo Pulu Polko Pilku Lsingi Mele
19 Ou Sitipene toko kondokolie pe Kirasinge yemboma mindili liku siringi kinie eno bulu balo ningu puringi kinie mare kolea Pinisia puku, mare kolea Saipirasi puku, mare kolea-awili Andiyoko pukulie niringimuni, Juda-yemboma mindi temane peangamo toko siringi. 20 Nalo ye mare, enonga pulu kolea Saipirasi kinie Sairini kinie, eno kolea-awili Andiyoko pukulie pulu polko Awili Yesusinge temane peangamo yembo lupema toko siringila. 21 Pulu Yemone eno lipe tapondorumu kulu yembo awisili “I ungumu sike.” ningu tondolo-munduku pilkulie konopu alowa teko ‘Awilimunge yemboma molamili!’ ningu moloringi.
22 Aku teringi temanemo Kirasinge yembo talape Jerusalleme moloringimeneh pilkulie enone Banapasindui “Kolea awili Andiyoko pu.” niringi. 23-24 Banapasi yu ye peangamo, Pulu Yemo ‘Sike.’ nimbe paa tondolo-mundupe pilierimu yemo; Mini Kake Telimu konopune molopa kapola terimu yemo. Yu kolea-awili Andiyoko pupe kanorumu kinie Pulu Yemo yembo awisili we kondo kolopa tenderimu melej kanopalie yu paa konopu sipe, eno ‘Awilimu mindi tondolo-munduku pilku, mele te lupe alowa teko konopu naa mondangi!’ nimbe ungu mare nimbe sirimu. Yembo awisili Awilimunge talapena sukundu ongo moloringi.
25 Kanu-kinie Banapasi yu kolea-awili Andiyoko mundupe siye kolopa, Sollo korombando Tasisi taono purumu. 26 Pupe yu kanopa lipelie kolea-awili Andiyoko yando meli orumu. Kanu-kinie elo kolea-awili Andiyoko Kirasinge yembo talapemo-kinie pea molkolo yembo paa awisili ungu-mane sikulu molangili ponie telu omba purumu. Kolea awili Andiyokona, Yesusinge lombili andoli yembomandok we yembomane imbi leko pulu polko ‘Kirasinge Yemboma’ niringi.
27 Kanu walemanga Pulu Yemone ungu-umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi ye marel kolea-awili Jerusalleme molkolie kolea-awili Andiyoko maniendo oringi. 28 Kanu ye oringimenga ye te, yunge imbimu Akapasi, yu ola angilipelie, Minimuni yu pe wendo ombá mele nimbe sirimu pilipelie nimbendo: “Romo gapomanone nokolemo koleamanga pali engele pe lemba.” nirimu. (Aku nirimu mele pe ye Lodiasi, Romo koleamanga pali nokorumu ye paa awili kumbinemo molorumu kinie, sike aku engelemo wendo orumu.) 29 Ye Akapasini aku nirimu kinie pilkulie ou wendo naa opili Awilimunge lombili andoli yembomane ‘Olionga angenupili Judia-Disiriki molemelema lipu tapondopo kou-mone i-sipu mako topo siemili.’ ningu panjeringi. 30 Kanu-kinie kou-mone popo sikulie Banapasi kinie Solloselo “Kou mone Jerusalleme mengo puku Awili Yesusinge yembo nokolemele yemam puku si-pele.” niringi kinie mengo puku si-poringili.n