ROMO
Pollone Romo-Yemboma Pepá Topa Mundurumu Bokumu
POLLONE PEPÁ TOPA MUNDORUMUME
(Romo, Ou-Korini, Pe-Korini, Gallesia, Epesasi, Pillipai, Kollosi, Ou-Tesallonaika, Pe-Tesallonaika, Ou-Timoti, Pe-Timoti, Taitasi, Pillimono.)
Pollone Pepá Topa Mundorumumenga Ungu Pulu Mare
‘Pollo molopa terimu mele piliembo!’ ningulie Pillipai 3:3-11, Pe-Korini 11:22-29, 12:1-10, Gallesia 1:13-24, Ou-Timoti 1:12-16, Lipe Mundorumu Yema 22:1-21, 26:1-23 kanani. Yu ‘Pulu Yemonga kongonomo teambo!’ nimbe Kirasinge yemboma ou mindili silipe andorumu (Lipe Mundorumu Yema 7:58, 8:1,3, 9:1-2,13-14). Pe konopu alowa tepa “Yesusi sike Pulu Yemone olio molemolona lipe mundorumu yemo.” nimbe tondolo-mundupe pilipe Kirasinge yemo molopa, yunge kongonomo andopa terimu temanemo Lipe Mundorumu Yema 9:1 pulu polopa molemo. Pe yu Yesusinge ungumu andopa nimbe, “Yesusi yu sike Pulu Yemone “Lipu mundumbo.” nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu. Yu mindi Pulu Yemone olio kanopa peanga kanomba aulkemo. Mosisini sirimu ungu-manemane uluri naa temba.” nirimu kinie yu mindili siringila (akumunge ungu mare Lipe Mundorumu Yema 9:16,22-25,28-30, 14:19-20).
Yesusini lipe mundorumu ye wemane Kirasinge Juda-yemboma mindi nokoko ungume ningu siringi nalo Pollo koleamanga pali andopa Kirasinge ungumu Juda-yembo naa molko lupe moloringi yemboma nimbe sirimu (Boku Lipe Mundorumu Yema 9:13-14, 18:6, 22:21, Gallesia 1:15-17, 2:2,8). Aku terimumunge Juda ye marene yu-kinie mumindili kolkolie toko kondonge teringi kinie Romo ami yemane yu Jerusalleme ka siku panjikulie, pe Sisaria meli puku panjiku, pe kamu Romo meli puku ka siringi (Boku Lipe Mundorumu Yema 21:27-28:16,30). ‘Kolea-awili Romo ponie talo molopalie, altopa ka-ulkena ulsu pupe Romo mundupe siye kolopa kolea marenga ponie mare altopa andopa temane peangamo topa sirimula (Kiriti kepe, Girisi kepe, Sipéne kepe purumu.’ ningu pilimele; Boku Taitasi 1:5, 3:12, Boku Romo 15:24,28).
Ou pupe ungumu nimbe sirimu kinie konopu alowa teko Kirasinge yemboma moloringime pe walse walse pepá topa mundorumu. Mare topa sirimume manie purumunje, kinié naa lemo. Mare manie naa purumume i boku UNGU KONDEMOnga sukundu molemo. Pepá te topa simbendo alieli ou kumbi lepa yunge imbi topa yembo talapemanga imbi torumu, bokumenga yu mele mele kolomongo awili wane, kolomongo kanga wane (1:1) kanani. Bokumenga yu mele mele pulu polopa torumumenga kumbi lepa ungu-pulumu torumulu molemo, akume kananila.
Ya ungu-pulumu pora nikimu.
ROMO
Pollone ROMO Yemboma Pepá Topa Mundorumu Bokumu
I Pepá Topa Mundorumumunge Ungu Pulu Mare
Pollo yuyu kinie yuni pepá topa sirimumenga ungu-pulu mare inie yakondo nondopa gomo 714 molemo. Pollo yuni ibokumu pepá topa Romo yemboma sipe mundorumu akumu Romo 1:1,7 nimbe silimo.
Romo akumu kolea Italli kolea-awilimu, ya Papua Nu Gini sukundu kolea-awili Mosipi mele. Romo yemane andoko yembo talape lupe lupemanga kolea awisili toko kalkolie koleama kinie yemboma kinie tondolo-munduku nokoringi. Pe Yesusi kinie Polloselo moloringili kinie Romo gapomanomone aku-sipe Nomu Mediterenia winjo mendo anjo-yando koleama pali nokorumu. Kanu walemanga kolea-awili Romo kanu koleamanga pali kolea-awilimu.
Pollone pepámo torumumunge ungu-pulu te i-sipe: Yu ou Romo naa pupili yuni ‘Romo paa pambo.’ nimbe molopalie ipepámo topa sirimu (Romo 1:8-15, 15:22-29).
Ungu pulu te: Yesusini “Nanga kongonomo tende-paa!” nimbe lipe mundorumu ye te ou Romo pupe Kirasinge yemboma Kirasi yunge ungumenga pulumu ou naa ningu siringimunge Pollone pepá topa nimbe sirimu, akumunge ibokune sukundu olio Kirasinge yemboma sumbi-sipu molomolo mele ungu tondolo peangama molemo.
Ungu pulu te: Juda-yemboma kinie kepe, Juda-yemboma naa moloringi yemboma kinie kepe, Pulu Yemone ‘Yemboma nokomba ye te lipu mundumbo.’ nimbe mako torumu ye nomi Kirasi akumu Juda-yembomanga mindi nimbe naa lipe tapondorumu. Ulsukundu yembomanga mindi nimbe naa lalipe tapondorumu. Juda-yembomane ou pilku teringi mele kapola naa lipe tapondorumu. Eno pali ulu-pulu-keri konopune peli yemboma. Yesusi Kirasi yu enonga pali Pulu Yemone yemboma sumbi-siku molonge kanomba aulkemo (Romo inie 1:14-17, 3:21-24,27-30, 6:23, 14:1-8,17-18). Pulu Yemone yemboma aku-sipe lipe tapondorumumunge eno teko molonge mele nimbe sirimula (12:1-15:13).
Ungu pulu mare boku ambolkonomonga alsena anjokondo i-siku kanani: “8. bilip”, “45. stretpela man”, “18. katim skin”, “2. arapela lain”.
Ya ungu-pulumu pora nikimu.