Ambo-Waye Koropa Tene Ulke-Tembelena Kou-Mone Mundorumu Temanemoa
21
(Pulu Yemonga ungumu. Kolomongo-kanga wane.)
Yesusi ˻Pulu Yemo popo toko kaloringi ulke-tembele kere-pulune molopa˼ ulke-tembelena sukundu kongono tenge kou-mone mundoringi unjo-ketena nondopa molorumu. Akune molopalie yu olando-sipe kanopalie ye-kamakomane kanu ketena kou-mone ongo mundoringi kanorumu.
2 ˻Aku-sipe kanopa molorumu kinie˼ ambo-waye paa koropa te omba yu kou kololi talo mindi mundorumu kanopalie
3 nimbendo: “Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: “Andi ambo-waye koropamo yuni kou-mone mundukumumu paa olandopa-mele mundukumu, we mundukumilime maniendopa mele.” nikiru.
4 Eno kou-mone awisili nosilimelemanga koltalo mindi ongo mundukumili. Nalo ambo-wayemo kou-mone te paa naa nosilimo. Yunge koltalo nosemuselo pali memba omba mundomu. Langi nombá te kepe naa nosilimo.” nirimu.
Ulu Umbune Telime Pe Wendo Ombámonga Yesusini Nimbe Sirimu Temanemob
Akumunge ungu te: Ulke-Tembelemo Toko Kalongemonga Yesusini Ungu Te Nirimu Temanemoc
5 Kanu-kinie Yesusi kinie yu lombili andoli yema kinie eno ˻Pulu Yemo popo toko kaloringi˼ ulke-tembelemo kolea akune molkolie ulke-tembele paa peanga angilierimu mele kinied ulke-tembelemo takoringi kou paa peanga lupe-lupema kinie aku koumenga a siringi mele kinie kanoko, marene ungu anjo-yando ningu moloringi kinie Yesusini enondo nimbendo:
6 “Ya ˻ulke-tembele peanga angilimo˼ kanokomele mélema ˻pe walse ya kolea-awili Jerusalleme-yemboma mindili nonge walemo wendo ombá kinie˼ i ulke-tembelemo tekisikulie koume pali toko manie mundunge.”e nirimu.
Umbune Awisili Wendo Ombámanga Yesusini Nirimu Temanemof
7 Yesusini aku nirimu pilkulie enone yundu walsiku pilkulie ningendo: “Ungu Mane Silimu, nuni nikinu mele te-wale wendo ombáye? Pe nuni i nikinu ulume nondopa wendo ombándo ou nambolka uluri temba kinie olione kanopolie ‘Sike i wendo ombá tepamo.’ nimbu pilimoloye?” ningu walseringi kinieg
8 yuni enondo nimbendo: “˻Kanu ulume wendo ombámonga ungu mare˼ yembomane eno kolo toko singe kene kanoko kondoko molangi! Ye awisili nanga imbi lekoh ongolie yu-mele-mele kolo toko ningendo: “˻Pulu Yemone ‘Nanga yemboma nokopa kondopili lipu mundumbo.’ ou nimbe mako torumu ye-nomi Kirasi˼ akumu na.” ningulie, “˻Ma pora nimbé˼ wale nirimumu wendo ombá tekemo.” ningela. Eno lombili naa pangi!
9 Kolea marenga opa awili-teko tenge mele pilku, yembomane enonga ye-nomime tonge pilkulie mini-wale naa mundengi! Opa tengema kinie aku ulume Pulu Yemone ‘Ou wendo opili! Laye pe-mele ya ma-koleamo pora nimbé.’ nimbe, nimbe panjerimumunge aku ulume sike wendo ombá nalo aku-kinie mulú-maselo ou naa pora nimbé.” nirimu.
10 Kanu-kinie Yesusini yu lombili andolimendo kelepa nimbendo: “˻Mulú-ma pora nimbé walemo ou wendo naa opili˼ yembo talape awili te kinie talape awili te kinie opa tekolo, ye-nomi-kingi marenga talapema kinie marenga talapema kinie opa tengela.
11 Ya mana kolea tenga-tenga ma-jimi-jimi awili-tepa tepa, engele lepa, kuru awili-tepa topa, aku-sipe temba. Yemboma pipili awili-tepa tepa kondoli ulu-tondoloma mulúne wendo ombá kanongela.
12 “Aku-sipe mele ˻pe wendo ombá nalo˼ ou naa wendo opili eno nanga yemboma molongemongai eno ˻mare˼ liku ambolko, teko kenjinge. Eno ˻mare˼ Juda-yemboma máku toko Pulu Yemonga ungumu pilimele ulkemanga liku mengo puku ˻akune kote tendeko pilku˼, eno ˻mare˼ ka-ulkena mengo puku panjiku, eno ˻mare ka siku˼ ye-nomi-kingime kinie gapomano ye-awilime kinie molongena ˻kote tendengendo˼ mengo pungela.
13 ˻Ka siku kote tendenge kinie kotena angilkulie kanu yema kinie kanu yema nokonge ye-nomime kinie˼ enone ‘Nanga ungumu piliengi!’ ningu, eno ningu singe.
14-15 Eno ka siku kote tendenge kinie ‘Enonga kere kinie konopu kinie tondolo pupili!’ nimbo kinie enone ninge ungume eno teko kenjinge tenge yembomane enone ungu ninge mele ungu ningu pundu tongendo perenge. Akumunge eno ou ongo ka naa siengi ‘Kotena nambolka unguri nimolonje? Olio ungu te walsiku pilinge kinie nambolka unguri topondopo nimolonje?’ ningu mini-wale naa mundengi!
16 “Enonga kandi aminieli-lanieli kinie angenali kinie, pulu lemba yemboma kinie, enone kepe liku ka siku kote tendekolie eno mare toko kondongela.
17 Nanga yemboma molongemonga yembomane pali eno-kinie konopu keri panjinge.
18 Nalo enonga kangine uluri naa tepa penge-indi kepe telu omba manie naa pumbe.
19 ˻Nanga yemboma molongemonga enone eno aku-siku teko kenjinge kinie˼ na munduku siye naa kolko tondolo-munduku molonge yemboma konde molko kondoko mindi puli ulu-pulumu linge.” ˻nirimu.˼
Jerusalleme Toko Kalonge Walemonga Yesusini Ungu Te Nirimu Temanemoj
20 “Pe walse, ami-yema i kolea-awili Jerusalleme-yemboma tongendo ongo liku makaye teko molonge kanokolie i kolea Jerusalleme-yemboma toko mundunge walemo nondopa wendo ombá mele pilinge.k
21 ˻Aku-siku mele wendo ombá kanokolie ‘Umbune awilime wendo ombá tekemo.’ ningu pilku˼ kolea Judia-Disiriki lierimu koleamanga molonge yemboma ˻enonga koleama munduku siye kolko˼ ma-pangi lembamanga kowa puku, Jerusalleme suku molonge yemboma wendo ongo kowa puku, Jerusalleme ulsu molonge yemboma altoko suku naa pangi!l
22 Aku walemanga Jerusalleme-yembomane ou taki-teki Pulu Yemo teko kenjeringimunge yuni “Eno mindili nangi!” nimbé. Koronga-ou yuni ‘Walse aku-sipu tembo.’ nimbe, nimbe panjerimu kanu ungumu yunge ye marene yunge bokune toringi molemo kanumu.m
23 ˻Pulu Yemone˼ Jerusalleme-yemboma mumindili kolopalie ‘Ami-yema eno-kinie mumindili kolko ongo tangi!’ nimbé kinie ulu umbune teli awisili eno molongena wendo ombá.
“Aku-sipe wendo ombá kinie ambo ambolango mondongema kinie, ambo ambolango ame singema kinie, ˻eno manda lkisiku kowa naa pungemonga˼n eno-kinie paa umbune wendo ombámonga eno kondo tekemo.
24 Jerusalleme-yemboma tonge walemanga yembo toli lou-pulsemane yembo mare toko kondonge, mare ka siku kolea sulu lupe-lupemanga mengo punge. Juda-yembomanga talapena ulsu mololi yembomao ya Juda-yembomanga kolea-awili Jerusalleme suku ongo toko munduku kolea liku kolo-wangoko molonge. Kanu-kinie pe Pulu Yemone ‘Enonga walema pora nipili.’ nimbé kinie Juda-yemboma Jerusalleme kelko ongo molonge.” ˻nirimu.˼
Manie Omba Mana-Ye A Lierimu Ye Yesusi Kelepa Wale Talo-Sipe Ombámonga Ungu Tep
25 “˻Aku mindili nonge nikiru ulume wendo ombá kinie˼ ena kinie óli kinie kombukandipime kinie ˻pali˼ ulume temba yembomane kanokolie pilinge. Ma-koleana nomú-kusane ungu paa awili-tepa nimbe, paa awili-tepa topa piki-maka lepa no tomba kanongela. Ulume aku-sipe wendo ombá kinie yembo-talapema mini-wale mundunge.
26 Mulúne angilimo méle-tondoloma lope-lope tepa anjo-yando pumbe kinie yemboma pipili paa awili-teko kolko ‘Ma-koleana nambolka uluri wendo ombá tekemonje?’ ningu pilku konopu paa awisili liku mundunge.
27 Aku ulume wendo ombá kinie Manie Omba Mana-Ye A Lierimu Yemo tondolo púlimu-kinie, tondolo pa awili-tepa telimu-kinie, kupe tenga suku molopa, kamu manie ombá,q yembomane kanonge.
28 “Aku ulume pulu polopa temba kinie Pulu Yemone eno ulu-pulu-kerimene ka sipe nokolemomonga mindili siku molemele koleana wendo lipe,r yu-kinie kamu tapú-toko kapola molonge kolea peangana sukundu limbe walemo nondopa wendo ombá kene aku ulume wendo ombá kinie eno ola angilku olando-siku kanangi!” nirimu.
Unjo-Píkime Telemo Mele Kanopolie Ungu-Pulu Te Pilimolo Mele Ungu Tes
29-30 ˻Yesusini aku-sipe nimbelie nirimumuni, yu ombá walemo ‘Piliengi!’ nimbe˼ ungu-iko te topalie nimbendo: “Unjo-píki kinie we-unjoma pali kinie kuku topa gomo tolemo kinie kanokolie ‘Kinié ena temba walemo wendo ombá tekemo lemo.’ ningu pilimele.
31 Aku-sipela i ulume “Wendo ombá.” nikirume sike wendo ombá kinie kanokolie ningemone, “Pulu Yemo ye-nomi-kingimu molomba walemot nondopa wendo ombá tekemo.” ningu pilinge.
32 “Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: “Kinié molemele yemboma ou naa kolangi ˻i “Wendo ombá.” nikiru˼ ulume pali wendo ombá.
33 Mulúmu kinie mamo kinie pora nimbé nalo nanga ungu nilioma paa pora naa nimbé. ˻Nilio mele pali paa sike wendo ombá.˼”u nikiru.”˻nirimu.˼
Yesusi Kelepa Ombá Walemo “Naa Pilimele Kene Kanoko Kondoko Molangi!” Nirimu Temanemov
34 “Akumunge, naa kanoko molangi kanu walemo ombá paa piliee! Lopa te yunge tápu andolemona ‘Pumbo.’ nimbe olemo kinie melu leko panjilimelemo naa kanopa ‘Yu tomba.’ konopu naa lepa walu olemo kinie pe melune walsikele tolemo, aku-siku eno no-tondolo nongo kekelepa toko, ma-koleana mélemane umbune sipili konopu kimbú-siku molko, konopu naa makiliepili molongi liemo ˻Manie Omba Mana-Ye A Lierimu Yemo˼ yu ombá kanu walemo eno naa kanangi lipe sinjipe wendo ombá kene kanoko kondoko pilku molayo!
35 Aku walemo ma-koleana pali yemboma molongena wendo ombá kene
36 enone Pulu Yemo-kinie mawa tekolie ningendo: “ ‘Na pe Manie Omba Mana-Ye A Lierimu Yemonga kumbikerena pupu ola angiliembo kene na enge nipili, i ulu wendo ombámane na topa manie naa mundopili!’ ni!” ningu alieli kanoko kondoko pilku molaa!” nirimu.
Yembo Awisili Yesusinge Ungumu Pilieringi Temanemo
37 Yesusini enamanga taki-teki ulke-tembelena yemboma ungu-mane si-pou-pou tepa, ipulueli taki-teki Jerusalleme ulsukundunge pupe ma-pangi te ‘Unjo-Ollipi Ponie Lieli Ma-Pangimu’ nili akune ola pupe pe-pou-pou terimu.
38 Yemboma pali paa ipulueli-ou ‘Yu ungu-mane simbema piliemili!’ ningu ulke-tembelena ongo máku to-pou-pou teringi.