Unjo-Waene Ponie Nokoringi Ye Kerimenga Ungu-Ikomoa
12
(Kolomongo-kanga wane. Pulu Yemonga ungumu.)
Walse Yesusini ˻Juda-yembomanga ye-awilimendo˼ ungu-ikoma eno topa simbendo ungu-iko te i-sipe torumu:
“Ye tene unjo-waene ponie tepalie pala terimu. Unjo-waene-mongoma kambilipe ingi tepa waene-no mondombando poniena sukundu loyekolo akupe tepa mimi tepalie nirimumuni, pe ponie nokonge ulke-takaye te polo kulupe ola takorumu. Ye mare kanopa lipelie enondo nimbendo: “Nanga poniemo tápu-tendeko unjo-mongoma inie toko nokondangi! Pe waene-mongo polo tomba kinie unjo-mongoma moke tepo, kongono tendenge méle mare eno liengi, méle mare na liembo!” nimbe kanu poniemo eno sipelie yu kolea paa suluringe pupe molorumu.
2 Kanu-kinie pe waene-mongo polo tomba terimu kinie ponie pulu yemone yunge kendemande-ye te “Nanga waene-mongo siengi puku liku mendeko wani pu!” nimbe ponie nokoringi yema moloringine lipe mundorumu.
3 Nalo kendemande-yemo ˻orumu kinie˼ ponie nokoli yemane yu ambolko likulie yu wale awisili kopene toko waene-mongo mare naa siku yando we liku mundoringi.
4 Altopa ponie pulu yemone kendemande-ye te lipe ˻“Nanga waene-mongo lindi-pou!” nimbe lipe˼ mundorumu. Nalo yu ˻orumu kinie˼ ponie nokoli yemane yu ambolko likulie toko pengemo toko siku yu teko kenjeringi.
5 Altopa ponie pulu yemone kendemande-ye te lipe mundorumu kinie enone yu toko kondoringi. Altopa kendemande-ye mare awisili lipe mundorumumenga mare wale awisili kopene toko, mare toko kondoringi.
6 Kanu-kinie ponie pulu yemo yunge ye telu mindi molorumu, yunge malo, yu konopu mondorumu kangomo. Yuni ˻konopuni pilipelie˼ ‘Nanga kangomo pipili kolko liku awi-siku, yu waene-mongo mare singe.’ konopu lepalie yunge malomo kamu lipe mundorumu.
7 Nalo ponie nokoli yemane ponie pulu yemonga malo ombá orumu kanokolie enone enono ningendo: “Andi okomo yemo pe lapanga monge-mélema limbe yemo okomo. Yu topo kondopo i poniemo olio kamu liemili!” ningulie
8 enone yu ambolko liku toko kondoko ˻yunge ónomo˼ poniena toko ulsu mundoringi.”b ˻nimbe Yesusini nirimu.˼
9 ˻Yesusini ungu-iko akumu topa pora simbendo kanu Juda-yembomanga ye-awilimendo walsipelie nimbendo:˼
“Ponie nokoli yemane aku teringimunge pe ponie pulu yemone eno-kinie nambolka uluri tembaye? Yu omba kanu ye kerime topa kondopalie ‘Ye marene-lupe poniemo nokondangi!’ nimbe lipe simbe.” ˻nirimu.˼c
10 ˻Yesusini Pulu Yemonga Juda-yemboma nokoringi yemane yu toko kondonge mele pilipelied enondo nimbendo:˼ “Pulu Yemonga bokune sukundu ungu te kanoko naa pilimeleye? ˻Aku ungumu i-sipe mele:˼
‘Ulke takoringi yemane
kanoko keri kanoko toko lteringi kou kanumu
kinié kelepa ulke-simu mele
ulke enge-sindeli kou awili peangamo.’e
11 ‘Awilimuni aku ulumu terimu olione
kanopo paa peanga kanolemolo.’f Konana 118:22,23
nimbe molemo kanumu.” nirimu.
12 ˻Kanu Juda-yembomanga ye-awilime˼ enone Yesusini ungu-iko torumu kanumu pilkulie enone yu toko kondonge teko moloringi mele yuni nirimu pilkulie enone yu ka singe teringi nalo kanu ye-awilimene we-yemboma pipili kolkolie yu liku ka naa siringi. Yu munduku siye kolkolie anjo puringi.
“Gapomano Kou-Takisi Tamili Molo Móloye?” Ningu Yesusi Walsiku Pilieringi Temanemog
13 Pe walse ˻Juda-yembomanga ye-awilimene˼h Parisi-ye mare kiniei ye-nomi-kingi Erotenga talape-ye mare kinie liku, “ ‘Yesusini ungu te nimbe kenjepili!’ ningu i-siku i-siku yundu niengi!” ningu Yesusi molorumune liku mundoringi.
14 Liku mundoringi yemane Yesusi molorumune ongo yundu ningendo:
“Ungu-Mane Silimu, olio pilimolo, ‘nuni ungu-sikema mindi ningu, nu yembo teluringe kepe konopu kimbu naa siku, yemboma pipili naa kolko enondo pali ungu telu-siku ningu siku, Pulu Yemone “Teaa!” nilimo ulume paa sike ungume mane siku, aku-siku teleno.’ konopu lemolo. ˻Aku-siku teko molenomonga nu nambolka konopu lekenoye?˼ Olione Romo-Gapomano Ye Paa Awili Kumbine ‘Sisa’ nilimu kou-takisi tomulu liemo kapola molo móloye? Yu ˻kou-takisi˼ simolone naa simoloye? Pulu Yemone akumundu ungu-mane sirimu ungu-mane nambolkamo pelemoye?j Ningu si!” niringi.
15 Nalo Yesusini eno topele-mapele toli yemak molemele mele pilipelie enondo nimbendo: “ ‘Yuni nimbe kenjepili!’ ningu nambemune na manda manjiku kolo toko walsikimiliye?l ˻Takisi tolemele˼ kou-mongo te kanambo, mengo ongo siee!” nirimu kinie
16 enone yu molorumune te mengo ongo yu siringi.
Kanu-kinie Yesusini enondo nimbendo: “I koune nainge kumbi-keremo kinie imbimu kinie molemoye?” nirimu.
Enone yundu ningendo: “Romo-Gapomano Ye Paa Awili Kumbine Sisamonga kumbi-keremo kinie imbimu kinie molemo.” niringi.
17 Kanu-kinie yuni enondo nimbendo: “˻Kou-monemo Sisamonga˼ kene Sisamonga mélema Sisamo yuyu siku, Pulu Yemonga mélema Pulu Yemo yuyu siee!” nirimu.
Yuni aku-sipe ˻paa sumbi-sipe˼ nirimu mele pilkulie ˻‘Yu paa pilipe konginjeli pelemo yemo lepamo.’ ningu pilkulie˼ konopu awisili liku mundoringi.
“Kolemele Yemboma Lomboroko Ola Molkolie Altoko Nambe-Engenje?” Ningu Yesusi Walsiku Pilieringi Temanemom
18 ˻Kanu yema Yesusi-kinie kou-takisi toli ungumu ningu pora siringi kinie˼ pe Sadusi-ye maren Yesusi molorumune oringi. Sadusi-yema eno ‘Pulu Yemone pe kolemele yemboma topa naa makinjindimbe, lomboroko ola naa molonge.’ ningu pilku moloringi talapemo. Aku Sadusi-yema ongo Yesusi walsiku pilkulie ningendo:
19 “Ungu-Mane Silimu, ˻Pulu Yemonga ungu-manema olio sirimu ye˼ Mosisini ungu-mane sipelie nimbendo:
“Ambo limbe ye te ambolango naa membalie
ambomo we molopili kolomba kinie
kanu yemo yunge angenu molombamone
yunge ambo-wayemo lipe
angenu lipe tapondopa ambolango mendepili!”o
nirimu aku-sipe nimbe bokune torumu molemo Ungu-Manema 25:5
kanumu.
20 ˻Aku ungu-manemonga ulu te olionga ye mare-kinie wendo orumu mele nu walsipu piliemili!˼
“Angenupili yepoko-pakera moloringi. Komomo ambo lipe ambolango te naa membalie kolorumu.
21 ˻Ambolango te naa molopili kolorumu kulu˼ yunge bulkundu angenumuni ˻yunge angenu kolorumumunge ambolango ‘Mendambo!’ nimbe˼ ambo-wayemo kelepa lsimu. Yu ambolango te naa mendepalie yu we kolorumula.
Yunge angenu bulkundumuni kanu ambomo lsimula nalo yu kepe we kolorumu.
22 Aku teliku pukulie ye yepoko-pakera pali ambolango telu kepe naa mengolie kolko pora siringi kinie akiliomo we kolorumula.
Pe ambomo yu kolorumula.
23 “Akumunge, kolemele yemboma pe lomboroko ola molonge kinie kanu ambomo ye yepoko-pakera pali ya mana lsingi-kulu ambomo yu ye paa nainge menu molombaye?” niringi.
24 Yesusini enondo topondopa nimbendo: “Eno Pulu Yemonga bokune ungu molemoma kinie, Pulu Yemo-kinie tondolo pelemo mele kinie, naa pilku lou lemelemonga ˻yemboma pe tengemondo nikimili mele pilku sunduku kolo tokomele˼.
25 Lomboroko ola molonge yembomanga yema ambo naa liku, amboma ye naa puku, aku paa naa tenge. Mulú-koleana molemele angelloma molemele mele aku-siku molonge. ˻Angellomane mana-yemboma telemele mele naa telemele kanumu.˼ Aku tengemonga ˻“Eno Pulu Yemonga ungumu pilku sunduku lawa telemele.” nikiru˼.
26 “Nalo ˻eno Sadusimene˼ ‘Kolemele yemboma lomboroko ola naa molonge.’ konopu lemelemonga ungu te niembola! Mosisi unjo kanga tenga ˻tepe nomba perimu tepemone unjomo naa norumu kanopalie nirimumuni˼ akune Pulu Yemonga ungu te wendo omba Mosisindu ungu te nirimu temanemo enone naa kanoko pilimeleye? Pulu Yemone Mosisindu nimbendo:
“Na Eporayamo kinie Aisake kinie Jekopo kinie
enonga Pulu Yemo molio.” nirimu.p
Pulu Yemonga bokune Mosisini torumu aku ungu molemomo naa kanoko pilimeleye? ˻‘Enonga Pulu Yemo molorundu.’ naa nirimu. ‘Enonga Pulu Yemo molio.’ nirimu kanumu.˼
27 Pulu Yemo yu kololi yembomanga Pulu Yemo molo; yu konde mololi yembomanga Pulu Yemo. Aku-siku pilku sundukulie eno lou lemele.” nirimu.q
Pulu Yemone Ungu-Mane Sirimu Ungu-Manemanga Talo Olandopamonga Temanemor
28 ˻Sadusi-yema kinie Yesusi kinie˼ aku-siku kere-pale ningu molangi Pulu Yemonga ungu-manemanga pulume pilipe mane sirimu ye tes omba eno anjo-yando ungu-mele teko kere-pale ningu moloringi omba pilierimu. Enone ungu mare Yesusindu walsiku pilieringi kinie yuni anjo topondopa nimbe kondorumu mele pilipelie ungu-mane sirimu yemone Yesusindu walsipe pilipelie nimbendo: “Pulu Yemone ungu-mane sirimu pelemomanga pali nambolka ungu-manemo yu olandopamoye?” nirimu.
29 Yesusini topondopa nimbendo: “Ungu-mane olandopamo i-sipe:
‘Isirele-yemboma, pilieme!
Awili Yawe olionga Pulu Yemo
yu mindi Awili telumu molemo,
te lupe mólo!
30 Enone enonga kamelema kinie,
enonga minime kinie,
enonga pilipe konginjelime kinie,
enonga tondolomo kinie,
akumene Awili Yawe enonga Pulu Yemo manjiku
tondolo-munduku konopu mondangi!’t Ungu-Manema 6:4-5
nimbe, ungu-mane paa olandopamo aku-sipe ˻nimbe˼ molemo.
31 Ungu-mane talo-sipemo i-sipe:
‘Enone enono yu-mele-mele konopu mondoko
enonga kangimu enono
kondo kolko nokolemele mele
aku-sikula pulu lemo yemboma
konopu mondoko nokoko molangi!’u LLipai 19:18
nimbe molemo. Aku ungu-maneselonga olandopa te paa naa pelemo, mólo!” nirimu.
32 ˻Yesusini aku nirimu pilipelie˼ yemone yundu nimbendo: “Ungu-Mane Silimu, papu nikinumu. Nuni ninindu: “Pulu Yemo telumu mindi molemo. We-te-lupe naa molemo. Yu-yuyu molemo.” nikinumu paa sike nikinu.
33 ‘Yu konopu mondongendo
enone enonga kamelema kinie,
enonga pilipe konginjelime kinie,
enonga tondolomo kinie,
akumene ˻Awilimu enonga Pulu Yemo˼ manjiku
tondolo-munduku konopu mondangi!’
nimbe pelemo ungu-manemo kinie
‘Eno enonga kangime enono kondo kolemele mele
yembo pulu lemomav aku-siku kondo kolangi!’
nimbe pelemo ungu-manemo kinie, aku ungu-maneselo temolo kinie olandopa; Pulu Yemo kongime kinie mélema popo topo kalopo “Imu nu sikiru.” nilimolo akumu maniendopa.” nirimu.
34 Yuni topondopa nimbe kondorumu pilipelie Yesusini yundu nimbendo: “Nu konopu leko molenomonga Pulu Yemone ye-nomi-kingi molopa nokolemo yembo-talapena sukunduw nondoko puni tekeno lemo.” nirimu.
Kanu-kinie ˻Yesusindu walsiku pilieringi ungume pali yuni topondopa anjo nimbe kondorumu pilkulie˼ altoko yu ungu te walsiku pilingendo pipili kolko naa walseringi.
Yesusini “Ye-Nomi Kirasimu Nainge Maloye?” Nimbe Walserimu Temanemox
35 Yesusi ˻Pulu Yemo popo toko kaloringi˼ ulke-tembelena suku yemboma ungu-mane sipe molorumu. Mane sipe molopalie ungu te nimbendo: “Pulu Yemonga ungu-manemanga pulume pilku mane sili yemane ningendo: “Pulu Yemone “Eno nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.” ou nimbe mako torumu ye-nomi Kirasimu ˻ye-nomi-kingi˼ Depisini kalopa limbe yemo molomba.” nilimele akumu nambemune “Yu Depisini kalopa limbe yemo molomba.” nilimeleye?y
36 ˻Aku nilimele yemane˼ Depisi yuni yuyu ˻kanu yemondo nirimu mele naa pilimelenje.˼ Mini Kake Telimu Depisinge konopune molorumu kinie Depisi yuni ˻ye-nomi Kirasimu molomba mele˼ nimbendo:
“Awili ˻Pulu Ye Yawene˼ nanga Awilimundu nimbendo:
“ ‘Nunge opa-puluema nuni nokani!’ nimbu,
pe eno topo manie mundundumbo kene
isili-ou nu ˻na-kinie pea
tapú-topolo ye-nomiselo molopolo
mélema nokambili˼
nanga ki-umbukundu ongo molani!” nirimu.”z Konana 110:1
nimbe Depisini nirimu kanumu.
37 Depisini ˻ye-nomi Kirasimu˼ yundu “Nu nanga Awilimu.” nirimu. Pe enone “Yu Depisini kalopa limbe yemo ˻mindi˼ molomba.” nambeko pilkulie nilimeleye?” nirimu.
We-yembo awisili máku toko moloringime Yesusini nirimu ungume pilkulie konopu awili-teko siku pilku moloringi.
Ungu-Manema Pilku Mane Siringi Yemane Teko Kenjeringi Ulumenga Ungu Tea
38 Yesusini ungu-mane sipe molopalie nirimumuni ˻liepi-liepi topa˼ ungu te nimbendo:
“Enone Pulu Yemonga ungu-manemanga pulume pilku mane sili yemab mimi-siku kanoko kondoko ˻enone telemele mele manda manjiku naa teko˼ molayo!
˻‘Yembomane olio kanoko “Ye peangama” niengi!’ ningu˼ kanu yemane wale-pakoli paa sulu peangama, ˻ye-nomime pakolemele mele,˼ pakoko andolemele. Yemboma máku toko molemele koleamanga mongo kenge teko andonge kinie ‘We-yembomane olio kapi niengi!’ ningu pilkulie konopu siku pilku andoko molemelela.
39 Yemboma máku toko Pulu Yemonga ungumu pilimele ulkemanga sukundu pukulie manie molongendo ye awilime molemele polo peanga akune mendo puku polo akune konopu siku molemelela.c Yembomane langi nongo yembomando “Namili waa!” nilimele kinie kanu yema ongolie ye awilimenga polo kumbikundu ‘olio molamili!’ ningu konopu siku molemelela.
40 “Yema kolemele kinie enone kanu yemanga ambo-wayema toko makoroko mundukulie ulkema ‘Olionga’ ningu we limele. Pulu Yemo-kinie ungu ningendo ningu sulu-munduku we kolo toko nilimele.d Pulu Yemone we-yemboma ulu-pulu-keri telemelemonga eno sike “Mindili nangi!” nimbé nalo ya ye nikirumene aku ulume telemelemonga Pulu Yemone aku yema “Mindili paa awili-tepa nangi!” nimbé.” nirimu.
Ambo-Waye Koropa Tene Ulke-Tembelena Kou-Mone Mundorumu Temanemoe
41 Yesusi ˻Pulu Yemo popo toko kaloringi ulke-tembele˼ kere-pulune ulke-tembelena sukundu kongono tenge kou-monema mundoringi unjo-ketena nondopa manie molopalie yembo awisilini aku unjo-ketena kou-mone ongo mundoringi mele kanopa molorumu. Kanopa molorumu kinie yembo-kamakomane kou-mone awisili ongo mundoringi kanorumu.
The Widow’s offering (Mark 12:41-44)
42 ˻Aku-sipe kanopa molorumu kinie˼ ambo-waye paa koropa te omba yu kou-kololi talo mindi mundorumu. Kanu kou-kololiselo lipe tere lepa kou paa koltalo melef mundorumu.
43 ˻Ambo-wayemone aku terimu kanopalie˼ Yesusini yu lombili andolime walsipe “Waa!” nimbelie enondo nimbendo: “Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: “Andi ambo-waye koropamo yuni kou-mone mundukumumu paa olandopa mele mundukumu, we mundukumilime maniendopa mele.” nikiru.
44 Eno kou-mone awisili nosilimelemanga koltalo mindi ongo mundukumili. Nalo ambo-wayemo kou-mone te paa naa nosilimo. Yunge kou-koltalo nosemuselo pali memba omba mundomu. Langi nombá kepe te naa nosilimo.” nirimu.