Kolomongo Awili 7 POLLONE YEMA AMBO LIKU AMBOMA YE PULIMELEMONGA UNGU TE MANE SIRIMU UNGUMU
7:1-16 Yema Ambo Liku Amboma Ye Pulimelemonga Ungu Te Pollone Nirimu Ungu Te
7
Kinié enone na pepá toko sikulie walsiku pilieringi ungumenga pundu topo niembo:a ˻Ungu te walseringimunge inikiru:˼ Ye te ambo naa limo akumu papu. 2 Nalo ˻ye ambo naa lili marene˼ amboma kinie wapora toko andolemele kene yema yu mele mele ambo liku, amboma yu mele mele ye pangi! 3-4 Ambo tene yunge yemondo “Pea peambili.” nimbé kinie yemone “Kapola. Pea peambili.” nipili. Aku-sipela, ye tene yunge ambomondo “Pea peambili.” nimbé kinie ambomone “Kapola. Pea peambili.” nipili.b Akumu ambo yeselonga ulu pulu te kanumu. Ye puli ambomone yunge kangimu yuyu mindi naa nokolemo; yunge kangimu menu yemongala. Aku-sipela ambo lili yemone yunge kangimu yuyu mindi naa nokolemo; yunge kangimu menu ambomongala. ˻Akumunge ambomone molo yemone “Pea peambili.” nimbé kinie “Molo.” ningele aulke te naa lemo.˼ 5 Ambo yeselo we molembele kinie yemone molo ambomone menundu “Telune peambili.” nimbé kinie menuni “Molo.” nimbé kapola naa temba nalo elone konopu telune pupili molkololie “Wale mare telune naa pepolo, kanu walemanga Pulu Yemo kinie ungu nimbu mawa tepo molambili!” ningu, ningu panjikululie kanu walemanga telune naa pengele kinie uluri mólo! Pe “Telune naa peambili.” ningu, ningu panjingele walema pora nimbé kinie ‘Wale awisili “Molo.” nimbulu telune naa pembolo kinie Setenenec olto omba kondi tomba kinie kangimu nokopo naa kondombolonje.’ ningulu altoko telune peangili. 6 Nane aku nikirumu ‘Eno lipu tapondambo.’ nimbu nikiru. ‘Enone ˻ye puku ambo liku˼ teangi!’ nimbe ungu-mane aku-sipe te naa pelemo. 7 Nalo nane ‘Peanga.’ konopu lekero mele i-sipe: ‘Na ˻ambo naa lipu˼ we angilio mele yemboma aku-siku yema ambo naa liku, amboma ye naa puku, telemelanje papu.’ konopu lekero. Nalo Pulu Yemone ˻yuyu konopuni pilipelie˼ yemboma tondoloma yu mele mele moke tepa silimo. ‘Yembo te ulu te tepili!’ nimbe tondolo te sipe, ‘Yembo te ulu te tepili!’ nimbe tondolo te sipe, aku-sipe tondoloma yu mele mele moke tepa silimo limele.d
8 Ambo ye naa pulime kinie, ye ambo naa lilime kinie, ambo wayema kinie, nane enondo i-sipu nikiru: ‘Na ambo naa lipu we angilio mele eno aku-siku we angiliengi liemo papu. 9 Nalo ye mare ‘Ambo te pea pelembelanje paa papu.’ konopu lemele yema ambo lingi liemo papu. Ambo mare ‘Ye te pea pelembelanje paa papu.’ konopu lemele amboma ye pungi liemo papu. Kangimuni aku-siku wakane kolko aku-siku tengendo mindi konopu kimbu siku molonge kinie paa kapola mólo! Aku tenge yemboma yema ambo liku amboma ye puku tenge kinie papu.’ nikiru.
10 Ambo yemando nane ‘Ulu te teangi!’ nimbu ungu-mane te sikiru. Akumu sike na nanu naa nimbu sikiru. Nimbo tekero akumu Awilimunge ungu-mane te. ˻Akumu i-sipe:˼ ‘Ambomane enonga yema munduku siye naa kolangi! 11 Molo ambo te yunge menu yemo sike mundupe siye kolomu liemo ye te naa pupe kamu we molopili! Molo ‘Altopo ye pambo.’ konopu liemu liemo yunge yemo molombana kelepa pupili, konopu telune pupili molangili. Yema enonga amboma “Paa!” ningu naa makorangi!’ nikiru.
12-13 Ambo ye marendo nane i-sipu pilipulie nikiru: ‘Kirasinge ye te yunge ambo limomo ‘Kirasinge ungumu sike.’ nimbe naa pilimo ambomo molemo nalo ‘Telune molambili!’ nilimo liemo kanu yemone yunge ambomondo “Pu.” nimbe naa makoropili! Kirasinge ambo te ye pulimo yemo ‘Kirasinge ungumu sike.’ nimbe naa pilimo yemo molemo nalo ‘Ambomo kinie tapu topo molombolo kinie peanga.’ konopu lemo liemo ambomo yunge yemo mundupe siye kolopa naa pupili.’ nikiru. (Aku nikirumu nanu konopuni pilipulie nikiru. Awilimuni ungu te nimu-ne pilipulie naa nikiru.) 14 ˻Nane aku nikirumunge pulumu i-sipe:˼ ˻Kirasinge˼ ambo tenga yemo ‘Kirasi sike.’ nimbe naa pilimo yemo Pulu Yemone kanopalie ambomo kinie telune molembelemonga yemo kepe kanopa sewe anjimbela. ˻Kirasinge˼ ye tenga ambomo ‘Kirasi sike.’ nimbe naa pilimo ambomo Pulu Yemone kanopalie yemo kinie telune molembelemonga ambomo kepe kanopa sewe anjimbela. Aku-sipe naa kanolkanje elonga ambolangoma kepe kanopalie ‘Eno kalaro mololi ambolangoma. Nanga mólo!’ nimbe kanolka. Nalo ˻Kirasinge ambomanga yema kinie Kirasinge yemanga amboma kinie kanopa ‘Nanga yembo kake telime.’ nimbe kanolemomonga˼ enonga ambolangoma kepe kanopalie ‘Nanga ambolango kake telime.’ nimbe kanolemola.
15 Nalo ‘Kirasi sike.’ ningu naa pilimele amboma kinie yema kinie yu mele mele konopuni pilkulie “Pu.” ningu makoronge kinie molo enono ulsu pulimele liemo pipi siku “Molo.” naa niengi! Aku tengi liemo ‘Kirasi sike.’ ningu pilimele yema kinie amboma kinie enonga menupili kinie ‘ka ulkena mele peangi!’ nimbe ungu-mane te naa pelemo kene pangi we siye kolangi! Pulu Yemone “Taka liku molangi!” nilimomonga ˻“Telune naa molamili!” ningi liemo karaye teko “Telune tapu topo molamili!” naa niengi!˼ 16 Kirasinge ambo tene ‘Nanga yemo konopu alowa tepa Kirasinge yemo molombanje.’ nimbe yemo-kinie taka lipe molopili! Kirasinge ye tene ‘Nanga ambomo konopu alowa tepa Kirasinge ambomo molombanje.’ nimbe ambomo-kinie taka lipe molopili! ˻Taka liku molonge kinie ulu te wendo ombá mele eno naa pilimele kene ungu te naa ningu taka liku molangi!˼
7:17-24 Olio Pulu Yemone “Molaa!” Nirimu Mele Aku Sipu Molamili Ungu Te
17 ˻Ungu pulu te pilipulie nikiru akumu i-sipe:˼ Pulu Yemonga yemboma naa moloringi kinie ou Awilimuni mako topa ‘Aku-siku molangi!’ nirimu-ne enone yu mele mele aku-siku molangi Pulu Yemone ‘Eno nanga yemboma molangi waa!’ nirimu mele kinié kepe Pulu Yemonga yemboma molkolie aku-sikula molangi! Aku ungu-manemo Kirasinge yembo talapemae pali nimbu silio.f
18 ˻I-sipu mele nikiru:˼ ˻Pulu Yemone˼ ‘Nanga yemo molani ou!’ ou naa nipili kanu yemo ˻Juda yemo molemomonga yu˼ kangi te kopiseli ye teg molomu liemo kapola Pulu Yemone ‘Nanga yemo molani ou!’ nimbé kinie yuni ‘Kangi kopiseli yemo molio mele naa molambo kene kangimu tepo mimi teambo!’ naa nipili. Molo ye te kangi te naa kopiseli ye te molopili Pulu Yemone ‘Nanga yemo molani ou!’ nimu liemo yu altopa ‘Kangi kopiseli ye te molambo kene kangi te kopisiembo!’ naa nipili. 19 Kangi kopisilimele ulumuni uluri naa telemo; kangi naa kopisilimele ulumuni uluri naa latelemo. Pulu Yemone “Teaa!” nilimo ungume pilku liku telemele aku ulumu mindi tondolo te pelemo. Akumu mindi Pulu Yemone kanopa yemboma apurulimo.
20 Aku kene Pulu Yemone ‘Eno nanga yemboma molangi waa!’ ou naa nipili moloringi mele kinié yunge yemboma molkolie aku-siku molangi!
21 ˻Aku-sipu nikirumunge ungu-pulumu i-sipe:˼ Nu kongono we tendeli kendemande yembo te molani Awilimuni ‘Nanga yembomo molani ou!’ nirimuye? Aku-siku molorunumunge nunge konopune umbune te naa pepili. ˻Aku-siku we teko molonu liemo uluri mólo!˼ Molo nu kendemande kongono naa teko we moloni aulke te wendo omu liemo kapola nu aku-siku wendo puku we molani! 22 Yembo te kongono we tendeli kendemande te molopili Awilimuni ‘Nanga yembomo molani ou!’ nimu liemo kinié yu Awilimunge we mololi yembomo molemo;h kendemande kongonomo naa tendepa we molopili Pulu Yemone walserimu yembomo kinié yu Kirasinge kendemande kongono tendeli yembomo molemo kene ˻kendemande molemele yemboma konopune umbune te naa pepili molangi˼. 23 Pulu Yemone eno ˻pali˼ mele paa awili tene topo topa lsimui kene eno yembo tenga kendemande kongonomo naa tendangi!j 24 Angokeme, Pulu Yemone ou olio naa walsepili molorumulu mele kinié aku-sipu Pulu Yemone olio lipe tapondopa nokopili aku-sipu molamilila.
7:25-40 Ambo Ye Naa Pulime Kinie Ye Ambo Naa Lilime Kinie Kanu Yembomando Pollone Ungu Te Nirimu Ungumu
25 ˻Eno pepá toko na sikulie, ambo ye naa pulimelema kinie ye ambo naa limelema kinie tenge mele walsiku pilieringi mele kinié ungu te niembo:˼ Aku walsikimilimunge ungu te Awilimuni olio mane naa sirimu. Nalo nanu konopuni pilipulie ‘Teangi!’ konopu lekero mele niembo! Nimbo kinie Pulu Yemone na kondo kolopalie ‘Ungu sikema mindi andoko mane si.’ nimbe na tondolo sirimumunge kinié nimbo mele pilkulie ‘Sike nikimu.’ ningu piliengi liemo manda. 26 ˻Na konopu lekero mele kanu yemboma enondo niembo:˼ ‘Kinié walemonga umbune awisili wendo olemomonga ˻ambo ye naa puku ye ambo naa lili˼ yemboma ou molemele mele pe aku-siku we molongi liemo papu.’ konopu lekero. 27 Nu ambo lsinu liemo ‘Ambomo pupili.’ nini aulke te naa koroyo. Molo nu ambo naa lili ye te molonu liemo ‘Ambo te liembo!’ ningu konopu liku naa mundeni. 28 Molo nu ambo linu liemo ulu-pulu-keri te naa teleno. Ambo wenepoma ye pungi liemo akumu ulu-pulu-keri te naa latelemele. Nalo ‘Amboma ye puku yema ambo linge kinie eno kinie umbune awisili wendo ombá.’ nimbu pilipulie ‘Aku ulu umbunema eno kinie wendo naa opili kene aku-siku naa tengi liemo papu.’ nimbu nikiru.
29 Angokeme, nane nikiru mele i-sipe: Walema nondopa pora nimbé tekemo kene wale laye-koltalo pekemo aku walemanga ye ambo lilimene ambo naa lili yema mele molangi! 30 Yembo kola telemelema kola naa teli yemboma mele molko, konopu siku molemele yemboma konopu naa siku molemele yemboma mele molko, mélema topo toko limele yemboma yembo mélema naa nosiku we molemele yemboma mele molko, 31 ma koleana mélemane ulume telemele yemboma aku mélema konopu kimbu siku naa molangi! Ya ma koleamo kinie mélema kinie, kinié lemo kanolemolo mélema, pora nimbé tekemo, ˻altopa konde te wendo ombá tekemo kene aku sili yemboma mele molangi˼.
32 ‘Mele awisilini enonga konopume kundupe memba naa andopili!’ konopu lepolie ˻aku-sipu nikiru˼. Ye ambo naa limomone Awilimuni kanopa peanga kanolemo ulume mindi tembando konopu kimbu silimo. ‘Awilimuni konopu sipili.’ nimbelie aku ulume mindi tepa molemo. 33 Nalo ambo limo yemone ya ma koleamonga mélema konopu kimbu sipe, ‘Ambomo konopu sipili.’ nimbe yu kanopa peanga kanomba ulume pilipe tepa molemo. 34 Aku telemomonga yu konopu talo tepa lipe mundulimo. Ambo ye naa puli molemelema kinie ambo wenepoma kinie enone Awilimunge ulume mindi konopu kimbu siku molemele. Enonga kalkundu kepe minikundu kepe ‘Awilimunge mele kake telimu liepili.’ ningu molemele. Nalo ambo ye pulimene ya ma koleamonga mélema konopu kimbu siku, ‘Yema konopu siengi!’ ningu enonga yema kanoko peanga kanonge ulume teko molemele. 35 Nane ‘Eno molko kondoko, umbune te naa pepili molangi lipu tapondambo.’ nimbu “Aku-siku teangi!” nimbu nikiru. Enonga ulu tenge aulkemo pipi simbondo naa nikiru. ‘Alieli Awilimunge ulume mindi konopu kimbu siku teko, ulu sumbi nilime mindi teangi!’ nimbu aku-sipu nikiru.
36 ˻Aku-sipe nalo˼ ye te ambo wenepo te kanopalie ‘Aku ambo wenepomo limbo.’ nimbe ou nimbe panjipelie pe ˻Kirasinge yemo molopalie˼ konopu alowa tepalie ‘Naa liembo mangali aku tembo kinie ambomo tepo kenjimbonje.’ nimbe pilipelie ambomo limu liemo uluri mólo! Molo yunge konopumuni ‘Ambomo paa lilke.’ konopu liemu liemo yu ambomo paa kamu lipili.k Ambo kanumu kamu limu liemo aku tembamo ulu te tepa naa kenjimbe. 37 Molo ye tene ‘Ambo wenepomo paa naa limbo.’ nimbe yunge konopumuni tondolo-mundupe piliemu liemo, ‘Ambomo paa lipili.’ ninge aulke te naa liemu liemo, yuni yunge kangimuni waka lembamo yuyu manda mimi-sipe nokomu liemo, kapola, yuni ambomo naa limbe kinie yu kepe ulu akumu tepa kondombala.l 38 Aku liemo ye tene ‘Ambo wenepo te lipili.’ ningu ou ningu panjingemo kamu limu liemo akumu tepa kondolemola. Nalo ye tene ‘Ambo wenepo te lipili.’ ningu ou ningu panjingemo naa limu liemo ˻Awilimu manjipe pilipe lipe molombamonga˼m akumu paa ulu olandopa peangamo.n
39 ˻Ungu mane te i-sipe mele pelemo:˼ Ambo tenga yemo ou naa kolomba kinie yu yemonga menu molemo, pe ye te lupe manda naa pumbe. Nalo menu yemo kolomba kinie ‘Ye te lupe pambo.’ konopu liemu liemo yu manda pumbe.o ‘Ye te lupe naa pupili.’ ningu pipi singe aulke te molo, nalo yu ye pumbemo ‘Awilimu sike.’ nimbe tondolo-mundupe pilimbe ye te pupili.p 40 Nalo na nanu i-sipu pilkiru: ‘Yu kelepa ye te naa pumu liemo yu paa olandopa konopu sipe molomba.’ konopu lekero. Aku nikirumu ‘Pulu Yemonga Minimuni na “aku-siku ni!” nikimu-ne pilipulie i ungumu eno nimbu sikiru.’ konopu lekero.