Yesusini Ye Engaki-Rurepoa “Kongono Te-Paa!” Nimbe Lipe Mundorumu Temanemob Kinie
Ye-Nomi-Kingi Erotene “Yesusi Yu Nawenje?” Nimbe Pilierimu Temanemoc
9:1-6, 10 kinie 9:7-9
9
(Pulu Yemonga ungumu. Kolomongo-kanga wane.)
Walse Yesusini yu lombili andoli ye engaki-rurepondo “Yando waa!” nimbelie, enone yembomanga konopune kuru molemelema “Ongo wendo paa!” ningu toko makoronge tondolomo sipelie, yembo kuru tolime ‘Konde pangi!’ ninge nambamo sirimu.d
2 Aku-sipe tepalie enondo nimbendo: “Eno puku, Pulu Yemo omba ye-nomi-kingimu molombae temane peangamo yemboma toko siliku andoko, kuru tolime teko konde liliku pangi!
3 “Pungendo, mélema naa mengo we pangi! Apulu-mingi kepe, méle-wale kepe, langi kepe, kou-mone kepe, wale-pakoli talo kepe naa mengo we pangi!f
4 “Pe kolea tenga suku pukulie akune molongendo ulke teluringe suku pukulie akune mindi peko molkolie pe aku koleamo munduku siye kolko pangi! ˻Ulke pinie-pinie naa andoko ulke teluringe mindi langi nongo peangi!˼g
5 Kolea marenga suku punge kinie kolea pulu yembomane “Papu ongi. Pea peamili waa!” ni naa ningu enone ungu ningema pilku naa lingi liemo kanu koleana yembo-kerime munduku siye-kolko pungendo eno liku su-singemonga kanu koleana yemboma ‘Kamu molko kenjengi! Pulu Yemone eno lipe naa tapondomba mele piliengi!’ ningu enonga kimbune kanu koleamanga ma angilimbema kulu tokolie pangi!” nirimu.
6 Aku nirimu kinie kanu yema puku, koleamanga andoko, Pulu Yemonga temane-peangamo toko siliku, kuru torumu yemboma teko konde liliku, teliku andoringi.
7-8 Kolea Gallilli disiriki nokorumu ye-nomi-kingi Erotene Yesusini terimu mele temane toringi pilipelie, ‘I yemo nawenje?’ nimbe pilipe sundorumu.
Yembo marene ningendo: “I yemo ˻No-Lindeli˼ Jono ˻talko kolorumu kanumu˼ lomboropa wendo omunje.” ningu moloringi.
Marene ningendo: “˻Pulu Yemone ou konde molopili olando lsimu ye˼ Illainjah kelepa omba molemo.” ningu moloringi.
Marene ningendo: “Pulu Yemone ungu-umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi ye koro-ou molko koloringimenga ye te lomboropa wendo orumu.” ningu moloringi.
9 ˻Ye-nomi-kingi˼ Erotene ˻Yesusini terimu mele temane toringi˼ pilipelie nimbendo: “˻No-Lindeli˼ Jono ‘yunge pengemo wendo pupili!’ nimbu nomimu karu lierindu yu kolorumui nalo i ulu-tondolo lupe-lupe telemo pilio yemo yu nawenje?” nirimu. Aku-sipe nimbelie “I ye Yesusi kanamboa!” nimbe molorumu.j
10 Yesusini “Nanga kongonomo tende-paa!” nimbe lipe mundorumu yemak yu molorumune kelko yando ongolie niringimuni ulu teringime yu temane toko siringi.
Yesusini Ye Pape-Tausini Langi Sirimu Temanemol
Kanu-kinie kanu yema lipe memba pupe ‘Tenga oliolio molamili!’ nimbe eno Besaida taonona memba purumu.
11 Nalo yembo paa awisili eno akune puringi mele pilkulie yu purumune akiliku lombili puringi. We-yemboma oringi kanopalie Yesusini enondo “Papu ongi.” nimbelie eno Pulu Yemo omba ye-nomi-kingi molomba temane-peangamo topa sipe, enonga yembo kuru torumume ‘Konde pangi!’ nimbe eno tepa konde lsimu.
12 Pe ipupene ena pumbe terimu kinie yu lombili andoli ye engaki-rurepo yu molorumune ongo yundu ningendo: “I koleana yembo te naa pelemele kene ya máku toko molemele yemboma ‘Puku kolea marenga langi topo toko liku nongo pe-pangi!’ ni!” niringi.
13 Aku niringi kinie Yesusini lombili andolimendo nimbendo: “Enone enono yemboma langi mare liku siengi!” nirimu.
Enone yundu ningendo: “Ya langi te mólo! Pillawa kaloli kanga kise-pakera kinie oma kaloli talo kinie, aku langi pokore mindi lemó. Molo nuni ‘Olio kolea tenga puku i yembomanga langi topo toko lindi-pengi!’ ningu nikinuye?” ningu walseringi.
14 (Kanu yemboma koltalo mólo! Ye pape-tausini mele akune moloringi.)m
Kanu-kinie Yesusini enondo nimbendo: “Yembomando ‘eno tokapu talo-talon ningu manie molangi!’ niengi!” nirimu kinie
15 enone aku-siku yembomando niringi kinie yemboma pilku liku aku-siku manie moloringi.
16 Kanu-kinie Yesusini pillawa kaloli kise-pakera kinie oma talo kinie kanume lipelie mulú-koleana olando-sipe kanopa ˻Pulu Yemo-kinie˼ “Ange.” nimbe langi akume ambolopa pike lepa lombili andolime moke tepa sipelie “Anjo yemboma siee!” nirimu, ˻enone yemboma moke teko siringi˼.
17 Eno pali kanu langime noringi kinie olo terimu. Pe lombili andolimene langi goli lierimume liku máku toko wale-basikete engaki-rurepo toko peke siringi.o
Pitane Yesusindu “Pulu Yemone ‘Olio Nokopa Kondomba Ye Te Lipu Mundumbo.’ Nimbe Mako Torumu Ye-Nomi Akumu Nu.” Nirimup Kinie
Yesusini Yu-Yuyu Toko Kondonge Kinie Kolopalie, Lomboropa Ola Molomba Mele Ou-Pulu-Pulu Nimba Para Sipa, Yemboma Yu Lombili Pungendo Tenge Mele Nirimu Temanemoq
9:18-22 kinie 9:22-27
18 Walse, Yesusi yuyu Pulu Yemo-kinie ungu nimbe molorumu kinie yu lombili andoli ye pea moloringimendo walsipelie nimbendo: “Yembomane na imbi leko nawe nilimeleye?” nirimu.r
19 Enone yundu topondoko ningendo: “Marene “Nu No-Lindeli Jono ˻kolorumu kanumu kelepa lomboropa ola molemomo˼.” ningu pilimele;
marene “Nu, ˻Pulu Yemone ou konde molopili olando lsimu ye˼ Illainja kelepa omba molemo.” ningu pilimele;
marene “Nu Pulu Yemone ungu-umbu tondorumume pilipe yemboma nimbe sirimu ye te ou kolorumu kanumu kinié lomboropa ola molemo.” ningu pilimele.” niringi.
20 ˻Aku niringi kinie˼ yuni enondo walsipe pilipelie nimbendo: “˻We-yembomane aku-siku nilimele˼ nalo enone enono na nawe nilimeleye?” nimbe walserimu.
Pitane topondopa nimbendo: “Nu ˻Pulu Yemone ‘Olio nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.’ ou nimbe mako torumu ye-nomi˼ Kirasimu.” nirimu.
21 Pitane aku nirimu pilipelie Yesusini enondo tondolo-mundupe nimbendo: “Na molio mele ˻Pitane kinié nikimumu˼ enone anjo yembo telurindu kepe ˻isili-ou˼ paa naa ningu siee!” nirimu.s
22 ˻Nimbelie˼ yuni ˻yu-kinie wendo ombá mele˼ eno nimbe sipelie nimbendo: “Manie Omba Mana-Ye A Lierimu Yemot sike mindili awisili nombá. Juda-yemboma nokolemele tápu-yema kinie, Pulu Yemo popo tondoli ye awilime kinie, Pulu Yemonga ungu-manemanga pulume pilku mane sili yema kinie,u enone ˻ningendo: “Yu Pulu Yemone naa mundorumu. Yu Pulu Yemonga Malo naa molemo.” ningu˼ yu liku bulu siku yu toko kondonge. Yu toko kondonge kolomba kinie wale talo omba pumbe kinie yepoko-sipemonga Pulu Yemone yundu ‘Lomboroko ola molou!’ nimbé.” nirimu.v
23 Kanu-kinie Yesusini akune máku toko moloringimendo paliw nimbendo: “Yembo tene ‘Yu lombili pambo!’ nimbelie yuni alieli yunge konopumuni pilimo mélemanga ‘Topo manie mundembo!’ nimbe, yemboma unjo-perana angilku mindili nongo kolemele mele yuni unjo-pera mele gomo lembando ‘Na yu lombili pumbondo mindili nondu liemo papula; kolondu liemo papula.’ nimbelie na lombili opili! We naa opili!
24 Yembo tene yunge mana konde molopa naa kololi ulu-pulumu ambolomba temba kinie yu kolopalie sike molopa kenjipe mindi pumbe. Nalo yembo tene na konopu mondopalie nanga kongonomo “Tendambo!” nimbe temba kinie yu kolopalie yu konde molopa kondopa mindi puli ulu-pulumu sike kanopa limbe.
25 ˻Akumu nambemune nikiruye?˼ Yembo tene ma-koleana mélema pali yuyu lipe nosipelie yu mini-pali Pulu Yemo naa molomba koleana pupe mindili nomba molopa kenjilkenje kanu mélemane kanu yembomo nambepa lipe tapondolkanje? Lipe naa tapondolkamo.
26 “Nanga yembo mare we-yemboma-kinie molkolie ningendo: “Olio Yesusinge ungume pilipu lipu, yu lombili andopo molemolo mele we-yembomane naa piliengi!” ningulie, na kiyengo ningu lombili andolemele yemboma eno-kinie ulu te pe wendo ombá mele nimbu siembo: Manie Omba Mana-Ye A Lierimu Yemo pe Lapanga tondolo pa telimu-kinie ˻mulú-koleana˼ angello kake telime-kinie ˻manie˼ ombá temba kinie, kanu we-yemboma molongena yunge yemboma mona molongendo we-yemboma molongena kanokolie yu ou naa opili ‘Olio yunge yemboma molemolo mele we-yembomane naa piliengi!’ ningu pipili kolko lopi teko molonge yemboma yuni lipe wekendo kanopa, “Na moliona naa waa!” nimbéla.” ˻nirimu.˼
27 “Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: “Eno ya angilkimilimenga mare ou kolou naa kolangi Pulu Yemo ye-nomi-kingimu omba molopa kolea nokombandox ombá kanonge.” nikiru.” nirimu.y
Yesusinge Kalumu Te Lupe A Lierimu Temanemoz
28 Yesusini ˻yu lombili andolimendo aku-sipe nimbe sirimu kinie˼a pe koro te omba purumu kinie Pita keme, Jemisi keme, Jono keme, eno lipe meli pupe, “Pulu Yemo-kinie popo topo ungu niembo, pea pamili waa!” nimbelie ma-pangineb ola eno lipe memba purumu.
29 Yuni akune Pulu Yemo-kinie popo topa ungu nimbe molopili yunge kumbikeremo alowa tepa, yu pakorumu mulumbalema ena tondolo-topa yembomanga mongo takele telemo mele aku-sipe kake terimu.
30-31 Yu aku-sipe molopili, ˻Juda-yembomanga koronga-ou moloringili ye-awili talo,˼ Mosisi kinie Illainja-selo, ongolo pa terimune ongo angilkululie, elo kinie Yesusi kinie enone Yesusi yu kolea-awili Jerusalleme akune Pulu Yemone yundu ‘Tei!’ nirimu mele tepa kolomba mele ningu moloringi.
32 ˻Ou Yesusi Pulu Yemo-kinie popo topa ungu nimbe molorumu kinie˼ Pita kinie, yu pea akune moloringi yeselo kinie, eno siye tepa uru ombá terimu nalo pe eno makiliku umbu-konopu pepili molkolie Yesusi yunge kangi alowa tepa molorumu mele kinie, yunge tondolo pa terimu mele kinie, yu-kinie angilieringili yeselo pea kanoringi.
33 Kanu-kinie aku yeselo pungele puringili kinie Pitane Yesusindu nimbendo: “Ye-Nomimu,c olio ya molopamolo peanga lepamo. Olione ulke-takaye yepoko takondamili! Te nunge, te Mosisinge, te Illainjanga takondamili!” nirimu. (Nalo aku nirimumu ˻pipili paa kolopalie˼ yuni nimbé mele naa pilipe ungu te walu nirimu.)
34 Pitane aku-sipe nimbe molopili kupe te omba eno aki torumu. Kupena sukundu puringi kinie eno pipili terimu.
35 Kupe torumune sukundu ungu te wendo ombalie nimbéndo: “I yemo nanga Malomo. Nane ˻‘Enonga’ nimbu˼ yu mako topo lipu mundorundu. Yuni ungu nimbéma pilku liengi!” nirimu.
36 Aku ungumu nimbe kelierimu kinie Yesusi yu-mindi molorumu kanoringi.
Enone aku-siku kanoringi mele anjo naa ningu para siku, yembo teluri kepe ou naa ningu siringi.
Yesusini Kuru Te Makororumu Temanemod Kinie
Yesusini Yu Toko Kondonge Kinie Kolopa Lomboropa Ola Molomba Mele Wale Talo-Sipe Nimbe Sirimu Temanemoe
9:37-43 kinie 9:43-45
37 Opali, ipulueli-ou ˻Yesusi kinie yu lombili andoli ye yepoko kinie˼ eno ma-pangine maniendo onge oringi kinie yembo awisili yu linge oringi.
38 Oringi yembomanga ye tene Yesusindu nimbendo: “Ungu Mane Silimu, ‘Nanga kango-nanamo, yu nanga kango telumu mindi, kondo kolko liku tapondani!’ nimbu mawa tekero.
39 Yunge konopune kuru te pelemomone yu lipe mindili-sipe tolemo kinie kangomone kalle nimbe, yu kuru-kopalli topalie apoupu memba molemo. Yu aku-sipe taki-teki telemo-na kangomo yu kangime pange-mange telemóla.
40 Nu lombili andolimendo aku temanemo topo sipu enone kanu kurumu ‘Makorangi!’ nimbu mawa tendu nalo eno manda naa tengi.” nirimu.
41 ˻Aku nirimu kinie˼ pilipelie Yesusini ˻yemboma iri topalie˼ nimbendo: “Kinié molemele yemboma eno ˻‘Pulu Yemone ulume sike manda temba.’ ningu˼ tondolo-munduku naa pilimele. Eno konopu karaye tepa pepili molemele yemboma, na eno-kinie molopo, wale nambepo molopo mane sipu ulu mare lipu ora simbo kinie mimi-siku pilingeye? ˻Na eno-kinie siye tekemo.˼” nimbelie pe kanu yemondo nimbendo: “Nunge kangomo na moliona mengo ou!” nirimu.
42 Memba ombá orumu kinie kanu kurumuni kango kanumu topa lipe manie mundupelie yu torumu kinie Yesusini kurumu iri topa kangomo tepa konde lipelie, yu konde molorumu kinie lapa sirimu.
43 Aku-sipe terimu kanokolie yemboma Pulu Yemonga tondolomo konopuni pilkulie mini-wale mundoringi.
Yuni terimu mele eno suru ningu mini-wale munduku molangi Yesusini yu lombili andolimendo nimbendo:
44 “I nikiru mele pilku kondayo! Manie Omba Mana-Ye A Lierimu Yemo ˻ka sikulie yu toko kondonge˼ yema anjo singe.” nirimu.f
45 Nalo yuni nirimu ungumu pilku sundukulie ‘I ungumunge pulumu nambolkarenje, naa pilkimulu.’ niringi nalo “Nambolka ningu nikinuye?” ningu walsiku pilingendo pipili kolko naa walseringi. Pulu Yemone ‘Eno kanu ungumunge pulumu isili-ou naa piliengi!’ nimbe terimu kanumu.
Pulu Yemo Ye-Nomi-Kingi Molopa Nokolemo Yembomanga Yembo Paa Imbi Olandopa Molemomonga Ungu Teg
46 ˻Walse Yesusi lombili andolimene˼ eno-enono anjo-yando ungu-mele tekolie ningendo: “Olionga ye nawe paa olandopa molemoye?” niringi.h
47 Enone konopu lieringi mele pilipelie, Yesusi ambolango kanga te lipe yu molorumune nondopa mondopalie
48 enondo nimbendo: “Yembo tene ‘Na Awilimunge yembomo molio.’ nimbe i ambolangomoi lipe tapondomba kinie kanu yembomone aku tembamonga na lipe tapondombala. Kanu-kinie na lipe tapondomba yembomone na lipe mundorumu yemo lipe tapondombala. Enonga ye tene ‘Nanga imbi ola naa molopili!’ nimbe, ‘Ye tenga-lupe imbi ola molopili!’ nilimo yemo yu enonga paa olandopa molombamonga ˻aku-sipe ulumu pemba˼.” nirimu.
Yesusini Nimbendo: “Olio-Kinie Opa-Pulue Naa Molemele Yemboma ‘Olionga Opa-Lkerayema.’ Niemili!” Nirimu Temanemoj
49 Yesusi lombili andoli ye Jonone Yesusindu nimbendo: “Ye Nomimu,k olio kanomulu, ye tene nunge imbimu lepal kuru mare yembomanga konopune molongime “Ongo wendo paa!” nimbe topa makoropa molomu kanomulu. Kanopolie yu olio pea tapu topo naa molemolo kene yundu “Nu aku-siku naa tei!” nímulu.” nirimu.
50 Aku nirimu kinie pilipelie Yesusini yundu ˻kanu yemone terimu ulumundu˼ nimbendo: “Yembo te olio-kinie opa-pulue naa molemo yembomo olionga opa-lkerayemo molemom kene enone yundu “Mólo!” naa niengi!” nirimu.
YESUSI YU LOMBILI ANDOLIME-KINIE JERUSALLEME PUMBE PURUMU TEMANEMO, Akumunge
Yesusi “Jerusalleme Pambo!” Nimbelie Pumbe Purumu Kinie Yuni “Peamili!” Nirimu Kolea Te Sameria Yembomane “Mólo!” Niringi Temanemo
51 Kanu-kinie Yesusi kolea-awili Jerusalleme yu kolopalie pe mulú-koleana olando pumbe walemo nondopa wendo orumu pilipelie konopu tondolo-mundupe ‘Jerusallemendo pambo!’ nimbelie pumbe purumu.
52 Yu lombili andoli ye mare lipe mundupelie nimbendo: “Kinié ipulueli kolea Sameria lierimu taono te nondopa lembana peamili kene eno akune puku olio manda pemolo ulke te koroko liengi!” nirimu kinie puku kororingi.
53 Nalo kanu Sameria-yemboma ˻eno kinie Isirele-yemboma kinie anjo-yando konopu keri panjiku moloringimunge˼n yu Jerusallemendo pumbe purumu kanokolie enone “Mólo, ya manda naa penge.” niringi.
54 Aku-siku niringi kanokolie yu lombili andoli ye Jemisi kinie Jonoselone yundu ningelendo: “Awilimu, ‘oltone ‘Mulú-koleana tepe wendo omba i Sameria-yemboma nomba kondopili!’ niembili!’ konopu lekenoye?” ningu walseringili.
55 Nalo yu topele topa elo kanopa iri topa “Aku ningu kenjikimbili.” nirimu kinie
56 yu kinie eno kinie kolea tenga puku pe-poringi.
Yesusi Lombili Andolemolomonga Ungu Teo
57 Eno aulkena punge puringi kinie ye te omba Yesusindu nimbendo: “Nu puni koleamanga pali nu lombili ombó.” nirimu kinie
58 Yesusini yundu nimbendo: “Pílie! Owa-takeramap ulke pelemelemanga pelemele; kerama enonga mi takolemelemanga pelemele; nalo Manie Omba Mana-Ye A Lierimu Yemongaq pelemo kolea te naa lemo ˻kene, nu ‘Yu lombili pupulie kapola naa molombo.’ ningu pilkulie na lombili wani! We naa wani!˼” nirimu.
59 Kanu-kinie yuni ye tendo nimbendo: “Nu na-kinie pea pambili lombili ou!” nirimu kinie kanu yemone yundu topondopa nimbendo: “Awilimu, ˻nu kamu lombili wambo mangali˼ ou pupu nanga lapamo-kinie pea molambo! Pe yu kolomba kinie óno tepolie nu lombili ombó.” nirimu.r
60 Nalo Yesusini yundu ungu-iko topa altopa nimbendo: “˻Nanga ungumu naa pilku˼ yembo kololimene yembo kolongema óno teangi!s Nu ‘Pulu Yemo omba ye-nomi-kingimu molopa yemboma nokombat temane-peangamo yemboma piliengi!’ ningu toko siliku andani!” nirimu.
61 Kanu-kinie ye tene yundu nimbendo: “Awilimu, nu lombili ombó nalo ou pupu nanga yemboma kondo kolopo ‘Molaa!’ nimbulie pe nu lombili ombó.” nirimu kinie
62 Yesusini yundu nimbendo: “Na ‘Lombili ombó.’ nimbe ombalie nondopa siye kolomba yembo te yu Pulu Yemo ye-nomi-kingimu molopa nokomba koleamonga kongonomo manda naa temba.” nirimu.