Jisas paiyi yeli Pontius Pailat ungklamayen
(Matyu 27.1-2; 27.11-14; Mak 15.1-5; Jon 18.28-38)
23
Nu ilauma empo kotim wu nemei ka numane wu nane painri Pontius Pailat.
2 Nu kotim wu ka nire nanrona,
“Mu namale pu mana namo wu fai yumale uma painri rokoi wongkeni ka fei nupene mi moneni.
Ka wu yiremi mu ese fei mane romaula paiyi Sisar.a
Ka wu yire nanrona wu nro sa Krais wu waiye yukaine king.”
3 Nanrona fane Pailat yaline Jisas nanrona,
“Yene king empo nu Juda wee?”
Ka Jisas yireni wu nanrona,
“Mi namo empo yene nro yire.”
4 Pailat yemei ka yirengkle nu bikpris ka uma pinuma mingklari nanrona,
“Ki fei kapu ompla wongke fafaile ese pone kotim mana mee.”
5 Ka uma mingklari numplewa mi wunini ka nire mi kelo wu nanrona,
“Mana namo paiyi mokoi mingklari empo Judia.
Wu yemei distrik Galili yangke ompla yolowi plele mokoi mee.
Ka wu yukule nu pinuma ka fa yangke fafaile nu uma mi plai fa yereryane wolpuna nunini.”
Nu kotim Jisas empo Herot ungklamyen
6 Empo Pailat yupu mi nunini namo ka wu yalile nu nanrona,
“Mana mee mokoi wunini sa distrik Galili wee?”
7 Empo Pailat namale nanrona Jisas sa yolowi pike rola empo king Herot fa yuluye,
fane wu yawane Jisas paiyi king Herot.
King Herot re empo waiye Jerusalem empo kaire namo.
8 Empo Herot yulu Jisas wu woluporo wamo,
empo fika,
isi ka wi plele mee wu yire ese samo yulu Jisas.
Wu empo yupu mi wunini nanrona fane wu yire wu wone ese konsamo yulu Jisas yangke mirakol wongke se.
9 Herot yuyali Jisas mi mingklari,
ka Jisas fei yireni wu mi wongke.
10 Nu bikpris empo tempol ka nu uma empo namalene lo re naine plau koii namo ka nu kal kelone mi wongkwongkeni ka nu kotim Jisas.
11 Herot yakle nu iimuma woneni nire mi fafaile ka nukainene Jisas.
Nu nem amplapi plola wongke niperini wub ka nawane wu paiyi kore yulu Pailat.
12 Isi Herot yane Pailat fa wolpuna nenine wonyane kore,
ka empoleme,
wuyane nemei foli uporo.
Pailat yirengkle nu ese nona Jisas yapa kruse
(Matyu 27.15-26; Mak 15.6-15; Jon 18.38; 19.16)
13 Pailat mi paiyi nu bikpris empo tempol ka nu uma fa painri risine nu pinuma ka uma mingklari ese noloni nemnoku.
14 Nu noloni nemnoku se wu yirengkle nu nanrona,
“Pone empo pumane mana mee pane polopi ki ka pone pire nanrona wu fa yangke nu uma wolpun nenine gapman.
Pupu!
Ki samo kaline wu ka kupu mi wunini empo pone ungklamyen,
ka ki fei kapu ompla fafaile wongke ese pone kotim wu.
15 Herot re namale ompla namo pu,
nanrona fane wu yawane wu yolowi kore mone.
Pupu.
Mana mee fei yangke ompla wongke fafaile fai ki ese kire wu ese ri.
16-17 Nanrona fane ki ese kirengkle nu iimuma ese nufu wu ka ki ese mew kimane wu paiyi.”c
18 Ka nu nempulu nangkene mi kelo ka nire nanrona,
“Mew yimane Barabas yolo moile ka mana namo,
sa pufu wu ri!”
19 Barabas wu sa mana isi nu nina wu waiye kalabus wu isi waraiye yakle gapman nopune taun namo ka wu yufu mana wongke ri.
20 Pailat wola yire wu ese mew yimane Jisas paiyi,
nanrona fane wu yire mi kelo kore nu pinuma.
21 Ka nu nire mi kelo ka nire nanrona,
“Poꞌna wu yapa kruse!
Poꞌna wu yapa kruse!”
22 Ka wu yirengkle nu kore nanrona,
“Wu sa empo isi yangke ompla fika fafaile?
Ki fei kapu ompla wongke fafaile wu yangkeye sa wu ese ri.
Nanrona fane ki ese kufu wu ka mew kimane wu paiyi.”
23 Ka nu nangke mi kelo wamo ka nire nanrona,
Pailat ese yoꞌna Jisas yapa kruse.
Nu nangke mi kelo wamo paiyi paiyi wola mi empo nu yumalo mi empo Pailat.
24 Nanrona fane Pailat yupene wolpuna nunini ka yire wu ese yangke ommo yukaine uma mingklari empo nirene wu ese yangke.
25 Wu mew yimane mana isi nu nina waiye kalabus empo yakle gapman nopune ka yufu mana ri namo yolo moile.
Ka empo Jisas,
Pailat yire pu wu ese yupene wolpuna nunini.
Nu nona Jisas yapa kruse
(Matyu 27.33-44; Mak 15.22-32; Jon 19.17-24)
26 Empo nu numane Jisas nane painrine,
nu nulu mana wongke empo taun Sairini,
noula wunini Saimon yolowi yire ese paiyi Jerusalem.
Nu nuna wu ka nane kruse empo Jisas fai wu ese yongkole ka yupene wu.
27 Uma pinuma mingklari nupene Jisas.
Pinmana mingklari mew nuꞌflo wolpoku noneni ka nili Jisas wamo,
nupenene wu.
28 Jisas yemplemaire ka yirengkle nu nanrona,
“Pone pinmana empo Jerusalem,
pone fa pilipe ki,
pone pili pone kore ka kongkom poneni.
29 Empo fika,
kaire ese yolowi pone ese pire nanrona,
‘God blesim nu pinmana fei fa rengkinine kongkom ka nu pinmana empo fei nuꞌpu kongkom ka nale roro.’
 
30 ‘Ka nu ese nirengkle moul ala wamfafai nanrona:
“Pone pikali polo mu!”
Ka moul alwola pitipitiri:
“Pone puforo mu!” ’d
 
31 Empo fika,
la nu uma fai nangke ompla namo empo ilo fei row,e
sa nu ese nangke rongkele empo ilo namo row?”
32 Mana plainrane isi nangke ommo fafaile namo nu nem wuyane re painri plau ese nufu wuyane rili plau.
33 Empo nu noloni plele koii empo nu nouw Ikak Rinra,
nu nona Jisas yapa kruse plau mana plainre namo isi nangke ommo fafaile.
Mana plainre namo,
wongke nu nona wu yapa mew menrulpo empo Jisas ka wongke sa yapa mew aiyalpo empo wu.
34 Ka Jisas yire nanrona,
“Aina,
yene wolyumalo ommo fafaile empo nu nangkene.
Empo fika,
nu fei namale ompla fika empo none nangkene.”
Ka nu raraku satu ka nepi ommo amplapi empo Jisas paiyi none.
35 Uma mingklari neli nulune nro,
ka nu uma fa painri risine pinuma namo nangke mipingki ka ouwnire Jisas.
Ka nu nire nanrona,
“Wu empo mewmew nu uma plai.
Empo fikami,
ka wu fei mewmew wone.
La wu yire yuku mone wone sa Krais empo God,
mana God wone yem sa wu ese mewmew wone kore.”
36 Nu iimuma re empo noloni ka ouwnire wu,
ka nane wu mii kelo nouw viniga fa wu ese yaikowo.
37 Ka nu nireni wu nanrona,
“La yene king empo nu Juda,
sa yene mewmew yene kore.”
38 Nu nona mi rola pitiri yapa kruse wu ilayen.
Mi namo yire nanrona:
 
MANA NAMO WU KING EMPO NU JUDA.
 
39 Mana plainrane nu nona wuyane napa rep repo empo Jisas,
wongke ouwyire Jisas ka yire nanrona,
“Yene sa ro Krais wee onne?
Yene mewmew yene ka kikane plau!”
40 Ka wongke empo yapaye repo namo,
yenre wongke empo yireye Jisas ka yireni wu nanrona,
“Yene fei yum God wee?
Eni empo yene yungkamye namo,
sa yukaine wu re yungkamye.
41 Ommo empo nu nangkene monkawe,
sa resuklu ommo fafaile monkawe mangkeme.
Ka mana mee wu fei yangke ompla wongke fafaile.”
42 Ka wu yire kore nanrona,
“Jisas,
wolrufu ki empo yene paiyi waiye yuluye kingdom yeneni.”
43 Ka Jisas yireni wu nanrona,
“Ki kirewi yene mi alwone,
eseme yene ese monkawe maime heven.”
Jisas ri
(Matyu 27.45-56; Mak 15.33-41)
44 Empo kaire wi yeli iplele ka moule wuningki samo yuforo kei pike paiyi plele 3 kilok ningkipopli.
45 Ka empo kaire fei ali ka amplapi wamo fa yapaye tempol monre pepeli plol plainre.
46 Ka Jisas yangke mi kelo wamo ka yire nanrona,
“Aina,
ki kina ruwil malma kinini paiyi mew yeneni.f
Empo wu yire mi namo ka wu yingklam powe.
47 Kepten empo nu iimumag yulu ompla namo yemei ka wu yereri noula empo God ka yire nanrona,
“Alwone la,
mana namo wu sa mana uporo wamo nama empo God.”
48 Empo uma mingklari empo nemnoku neli nulune ommo namo nemeine,
nu wolpuna eni wamo ka mew naliri wolpoku noneni ka nu kenkenra painri kei.
49 Ka nu uma empo namale wu ka nu pinmana empo nupenene wu noloni distrik Galili neli as amone ka nulune nro ommo mingklari empo nemeine namo.
Nu niꞌna Jisas
(Matyu 27.57-61; Mak 15.42-47; Jon 19.38-42)
50 Empo kaire namo mana wongke noula wunini Josep,
wu sa mana wongke empo nu ilauma fa nupune kot empo nu Juda ka wu fa yangke nale uporo nro nama empo God.
51 Isi nu ilauma plai nuka mi nire nufu Jisas,
ka wu sa yum.
Mokoi empo Josepni sa taun Arimatea,
waiye distrik Judia.
Ka wu waiye yoru kingdom empo God ese yolowi.
52 Josep paiyi Pailat ka yaline fa nu ese nongkole puꞌlo empo Jisas painri niꞌna.
53 Nanrona fane wu yemane Jisas empo yapaye kruse yunyolo ka amplapi yukalo wu paiyi yina wiye roma pulale fa niꞌline uma.
Roma pulale namo,
yeye piyowa empo moul alwola wongke.
Ka roma pulale namo,
nu fei niꞌna mana wongke.
54 Kaire namo nu samo kampluno ommo,
empo fika,
kaire empo Sabat sa yolowi eklene pu.
55 Nu pinmana empo nupenene Jisas noloni distrik Galili nupene Josep painri ka nulu roma pulale,
ka koii rongkele empo wu yina Jisas puꞌlo wiyeye.
56 Ka nu noloni kore monre ka kampluno sanda ka wel ommo.
Ka kaire empo Sabat,
nu fei fa nangke ommo wongke.
Empo fika lo empo none yire.