Nu numane Jisas paiyi Pailat
(Matyu 27.1-2,11-14; Luk 23.1-5; Jon 18.28-38)
15
Empo ningkinamnole,
nu bikpris nakle nu tikse empo lo ka nu ilauma empo kot wamo empo nu Juda ka nu ilauma plai namo ke wolwokera ompla nu ese nangke Jisas.
Nanrona fane nu wampane nro painri nukaneire Jisas ka sen nuka wu ka numane wu nane painri ka nina wu paiyi mew empo Pailat.
Crucifixion and Resurrection of Jesus (Mak 15:1–16:7)
2 Ka Pailat yaline Jisas nanrona,
“Yene king empo nu Juda wee?”
Ka Jisas yimpone mi wunini nanrona,
“Yene wone yire nanrona.”
3 Nu bikpris namo naku mi mingklari wongkwongkeni palo Jisas nanrona wu empo yangke ommo mingklari fafaile wamo.
4 Ka Pailat fai yaline wu kore nanrona,
“Nu wona naku mi mingklari palo yene ese kotim yene,
la yene ese yire mi plai wee onne?”
5 Ka Jisas sa misarulu ka fei yire mi wongke.
Ka ompla namo yangke Pailat wolnipanri wamo.
Pailat yire ese nona Jisas yapa kruse
(Matyu 27.15-26; Luk 23.13-25; Jon 18.39–19.16)
6 Empo kikla wokwokera empo kaire empo Pasowa,
Pailat fai yalile nu pinuma empo nu uma fai naine kalabus namo fina nunini sa wu ese yimane wu paiyi upnale.
7 Empo taim namo,
wongke nunini isi waiye kalabus namo,
noula wunini Barabas.
Mana namo yakle nu uma woneni isi nane gapman nopu ka nuflo uma plai rili.
8 Nanrona fane nu pinuma noloni plele Pailat ka naline wu ompla fika wu ese yangke rongkele ese yukaine isi wu fai yangkeye empo Pasowa plai paiyi pu.
9 Pailat yemei ka yalile nu nanrona,
“Pone pire ki ese kimane king empo nu Juda mee paiyi wee onne?”
10 Pailat namale wolpuna fika fafaile empo yeye nu bikpris fane wona noplo mi mingklari wu ese yangke Jisas.
Empo nomu namo nro,
nu nuka neire wu ka nuna noloni nane wu mew empo Pailat.
11 Ka nu bikpris nerernali wolpuna empo nu pinuma ese noplo mi mingklari Pailat fai wu ese yimane Barabas yolo moile ka paiyi upnale.
12 Nanrona fane Pailat yalile nu kore nanrona,
“Ka pone pire ki ese kangke fika mana naimele pone fai pouw wu nanrona,
‘king empo nu Juda’ namo?”
13 Ka nu nangke mi kelo ka nire nanrona,
“Yona wu yapa kruse.”
14 Ka Pailat yalile nu kore nanrona,
“Wu sa empo yangke ompla fika fafaile pone?”
Ka nu nangke mi kelo wamole ka nireni wu nanrona,
“Yona wu yapa kruse.”
15 Pailat yire yangke nu pinuma ese ainem,
nanrona fane wu yimane Barabas empo waiye kalabus namo yolo moile.
Ka wu yirengkle nu iimuma nufu Jisas kapa wongke nu fai nouw wip.a
Se sema wu yane Jisas paiyi mew empo nu iimuma ese nona wu yapa kruse.
Nu iimuma ouwnire Jisas
(Matyu 27.27-31; Jon 19.2-3)
16 Ka nu iimuma numane Jisas paiyi ka pari monre empo puꞌku empo mow wamo empo gapman ka nu mi paiyi iimuma mingklari noloni nemnoku.
17 Ka nu nana ommo papli kaka wongke Jisas yukaine ommo papli empo nu king.
Se sema nu nuꞌpu kapa rin ka maire rowa yukaine hat empo nu king se nu nana palo Jisas ila.
18 Ka nu nemei nangke mi ka nire nanrona,
“Kaire uporo yene,
king empo nu Juda!”
19 Ka nu nem ilo kukla wongke ka nufu wu ikaklo ka rofo nefu wu ka nekli fufula ka numkali ila wu fai ese nuku nanrona nu ainem wamo wu.
Ka ompla empo nu nangke namo,
sa fai nire ese ouwnire wu.
20 Ka empo nu ouwnire wu pekimo se,
nu ningklame ommo papli kaka namo yukaine empo nu king namo wu.
Ka nu nanani kore ommo papli wu woneni ka numane wu palo moile nona wu yapa kruse.
Nu nona Jisas yapa kruse
(Matyu 27.32-44; Luk 23.26-43; Jon 19.17-27)
21 Mana wongke noula wunini Saimon ka mokoi wunini sa Sairini.
Wu sa Aleksanda yane Rufus nangka.
Wu waraiye yupene rokoi namo yire paiyi taunwamo Jerusalem.
Ka nu iimuma nire mi kelo wu ese mewmew Jisas ka yongkole kruse wunini.
22 Nu numane Jisas painri kei mokoi nu nouw Golgata.
Ka nomu empo noula empo mokoi namo sa:
“Koii rola empo ikaklo rinra.”
23 Ka empo mokoi namo,
nu nane wu wain empo nu nenmaire plau marasin empo nale rerei nu nouw “mur” ka nu nane Jisas fai ese yaikowo.
Ka wu fei yaikowo ompla namo.
24 Se sema nu nona wu yapa kruse.
Nu naklele ommo papli wunini ka raraku satu nire napu fina ese yem ommo papli plola wongke empo wu.
25 9 kilok ningkinama nole,
nu nona wu yapa kruse.
26 Mi rola empo mi wongkwongkeni won empo nu neline namo ka noplo mi mingklari namo,
nu neꞌre yapa riri empo kruse namo.
Ka mi rola namo sa nanrona:
 
“NAIMELE SA KING EMPO NU JUDA.”
 
27-28 Empo kaire namo re nu nona mana plainrane fai pekinuꞌpu ommo napa kruse.
Wongke sa nu nona wu yapa mew menrulpo empo Jisas ka wongke sa nu nona wu yapa mew aiyalpo.b
29 Nu uma empo painri nolonine rokoi ka empo nu noloni plele mokoi namo ka nu nulu Jisas,
nu nukaka ila ka nire mi wongkwongkeni fai ouwnire wu.
Nu nire mi nanrona,
“Aaa,
yene isi yire nanrona yene ese yisyoli tempol munini ka yere keklepe ese yem koii wunini empo kaire plainrikera nro wee!
30 Yolo ka mewmew yene kore.”
31 Nu bikpris ka nu tikse empo lo re ouwnire Jisas.
Nu nuka mi nanrona,
“Wu empo mewmew uma mingklari,
ka wu fei resuklu ese mewmew wu wone!
32 Wu fai yire nanrona wu sa Krais ka king empo nu Israel.
La,
empo mone mulu wu yolo ka yeli pike mee,
sa mu ese bilipim wu.”
Mana plainrane empo nu nona wuyane napa kruse eklene wu namo re ouwnire wu.
Jisas ri
(Matyu 27.45-56; Luk 23.44-49; Jon 19.28-30)
33 Empo kaire yeli iplele koii namo samo kurela wamo yukaine ningki rona ka yeye paiyi plele 3 kilok ningkipopli se mokoi fai walrale kore.
34 Ka empo 3 kilok ningkipopli,
Jisas yangklom mi faki ka yire nanrona,
“Eloi,
Eloi,
lama sabaktani?”
Ka nomu empo mi namo sa nanrona,
“God kinini,
God kinini,
fikami ka yene yupone ki?”
35 Ka uma plai empo naine mokoi namo fei samo nupu wu fane nu nire nanrona,
“Pupu,
wu youw Elaija.”
36 Ka wongke empo nu uma namo yempliri paiyi ka yem ompla nu fai nouw “spans” ka yanpalo wain fei kile namo ka yuka plau ilo kukla angklen wongke ka yina pari Jisas reꞌfa fai wu ese yaikowo.
Ka empo wu yangke ompla namo fai ese yereri spans namo pari Jisas namo,
wu yirengkle nu plai namo nanrona,
“Yeye lese mone mulu se,
Elaija ese yolo ka mewmew wu ese yolo ka yeli pike wee onne?”
37 Se sema Jisas yangklom mi faki wamo ka wu ri yapa kruse riri.
38 Empo Jisas riye namo,
amplapi wamo fai yapaye monre empo tempol namo ke nengkei rep plainrane,
riri yolpalo kei ruwe wunini.
39 Kepten empo nu iimuma namo sa yeli eklene kruse empo Jisas ungklamyen.
Ka empo wu yeliye namo,
wu yupu Jisas yangklom mi faki ka wu re yulu ommo mingklari nemei se sema wu ri.
Ka ilamana empo nu iimuma namo yire nanrona,
“Mana namo wu sa won alwone God Auna fane.”
40 Pinmana plai re empo naine taim namo.
Ka nu naine as amone ka nu re empo nulu ommo mingklari namo.
Sa Maria empo taun Makdala ka Salome ka Maria moka empo Jems wongke yane Josep empo naine ka nulu Josep yina Jisas pike pulale.
41 Nu pinmana namo empo isi nupene Jisas ka mewmew wu empo distrik Galili ka yolowi.
Ka nu pinmana plai re nakle nu pinmana namo nupene Jisas painri kei taunwamo Jerusalem.
Nanrona fane nu pinmana namo empo neli ka nulu ommo mingklari namo.
Nu nina Jisas monre empo roma pulale
(Matyu 27.57-61; Luk 23.50-55; Jon 19.38-42)
42-43 Ka empo ningkipopli ekleneye yire kurela,
Josep empo Arimatea yolowi.
Wu sa wongke empo nu ilauma empo kot empo nu Juda ka wu sa yuna noula wamo.
Wu sa mana fina empo waiye ka yoruye kingdom empo God ese yolowi.
Ningkinama sa kaire empo Sabat ese yolowi fane.
Nanrona fane Josep pai pari monre fei yumyum koii empo Pailat fai ese yaline wu ese yimane wu ese yem puꞌlo empo Jisas ka paiyi yiꞌna pike pulale.
44 Pailat ke wolnipanri empo wu yupu nanrona Jisas ri pu.
Nanrona fane wu youw kepten empo nu iimuma namo ke yolowi ka wu yaline wu nanrona,
“Jisas ri pu wee?”
45 Empo wu yupu mi empo kepten empo nu iimuma pekimo rongka wu yireni Josep yem puꞌlo empo Jisas ka paiyi yiꞌna.
46 Josep paiyi yuꞌpu amplapi wouw plai ka paiyi yemane Jisas ka yukalo wu amplapi namo.
Wu yongkole wu paiyi yina wu monre empo roma pulale nu fai niꞌli uma riline.
Ka wu yine roma wamo wongke yolowi yeli fai yaklewau reꞌfa empo roma pulale namo yukaine rama.
47 Maria empo taun Makdala yane Josep moka Maria namo sa neli ka samo nulune koii empo Josep yina Jisas wiyeye namo.