Nu ilauma nuka mi nire nufu Jisas ri
(Matyu 26.1-5; Luk 22.1-2; Jon 11.45-53)
14
Empo kaire namo,
taim sa ekleneye kaire empo Pasowa ka Kola Wamo Empo Bret Empo Yis Onne.
Kaire plainrane nro sa nayeye fai kaire empo Pasowa namo ese yemei.
Nu bikpris ka nu tikse empo lo namo nire napu rokoi wongkwongkeni ese nu peki nro nuna Jisas ka nufu wu ri.
2 Nu nuka mi yeye none nro nanrona,
“Mu ese fei mangke ompla namo kaire empo kola wamo namo.
Mu ese mangke ompla namo kaire wongke.
La empo mu mangke ompla namo empo kaire namo empo Pasowa ka Kola Wamo Empo Bret Empo Yis Onne namo,
uma mingklari ese wolpun neni wamo ka nu ese nopu wamo.”
Pin yaiku sanda ila empo Jisas
(Matyu 26.6-13; Jon 12.1-8)
3 Jisas waiye Betani namo,
wu paiyi mow empo Saimon ka wo.
Mana namo nu fai nouw noula wongke wunini sa Saimon empo Lepro.
Empo Jisas waiye ka woye namo,
pin wongke yungkam botol sanda uporo nu nangke roma sa wolum uporo wamo ka samo namkile wamo yolowi plele nu.
Ka wu yekli botol namo ka yaiku wel namo palo ila empo Jisas.
4 Nu uma plai empo nakle nu naine mow namo ke nulu ka nu wolpun neni ka nu noplo none kore nanrona,
“Empo fikami ka pin namo ke kalyaiku palo kei sanda uporo namo?
5 Mu resuklu mina botol sanda namo fai nu uma ese nem roma aula wamo resuklu 300 silvaa ka mu ese mane romaula namo paiyi nu uma empo ommo onne.”
Nanrona fane nu nemei ka nenre pin namo.
6 Ka Jisas yirengkle nu nanrona,
“Pone pimane wu.
Empo fikami ka pone ke penre wu?
Wu yangke ompla uporo wamo ki.
7 Nu uma yaimalwo namo,
ese nape pone paipe nanrona ka empo kaire rongkele pone pire mewmew nu sa waiye mew poneni.
Ka ki ese fei kape pone maime nanrona.
8 Pin naimele yangke ompla resuklu wu ese yangke.
Wu yaiku sanda nalpapli kinini fai yemplekuru ki fai nu ese niꞌna ki.
9 Naimele ki kire mi alwone pone,
kingke nu uma ese noplo mi alele miuporo paiyi mokoi mingklari empo pike mee.
Ka ompla empo pin mee yangkeye namo,
sa uma mingklari ese noplo mi fai ese yangke nu uma ese wolrufu wu.”
Judas yire wu ese yane Jisas paiyi mew empo nu ilauma
(Matyu 26.14-16; Luk 22.3-6)
10 Empo kaire namo,
wongke empo nu 12pla disaipol fai nupenene Jisas noula wunini Judas Iskariot namo,
paiyi yulu nu bikpris empo tempol ese yane Jisas paiyi mew empo nu.
11 Nu ainem wamo mi wunini ka nu re nukami ese nane romaula wu ese yangke ommo namo.
Nanrona fane Judas paiyi ka yapu kaire rongkele sa ese uporo fai yane Jisas paiyi mew empo nu.
Jisas yakle nu 12pla disaipol woneni naine none ommo empo Pasowa
(Matyu 26.17-25; Luk 22.7-14; 22.21-23; Jon 13.21-30)
12 Kaire emen empo kola Wamo Fai None Bret Empo Yis Onne empo yemei.
Ka empo kaire namo sa kaire fai ese nangke ofa sipsip wongke empo Pasowa.
Ka nu disaipol empo Jisas namo naline wu nanrona,
“Yene wola yire mu ese maimpi koii pei ka memplekuru ommo yene ese yolowi ka wo sipsip empo Pasowa?”
The Last Supper (Mak 14:12-26)
13 Ka Jisas yawane disaipol plainrane painri ka wu yireni wuyane nanrona,
“Yenyane paipi ka empo yenyane pire papli monre empo taunwamo namo,
mana wongke ese yongkole mii mangkam yolowi ka wane yenyane.
Empo yenyane pulu mana namo,
sa yenyane ese pupene wu.
14 Empo yenyane pulu wu pai pari mow monre pei,
sa yenyane ese paline mow ripile nanrona,
‘Tikse yali nanrona,
“Koii rola kinini ese kemkoku nu disaipol kinini ese kakle mo ommo empo Pasowa namo sa waiye pei?” ’
15 Ka wu ese yumane yenyane papli riri koii rola empo yeye mow namo.
Ommo yukaine sia ka tebol namo sa nu nemplekuru naine anro pu.
Yenyane ese pemplekuru ommo fai mone ese mo empo Pasowa koii rola namo.”
16 Disaipol plainrane namo painri plele taunwamo namo ka wuyane nulu ommo mingklari yukaine Jisas isi yireni wuyane.
Ka wuyane naine ka nemplekuru ommo noneni empo Pasowa.
17 Pise yire namkurela ka Jisas yakle nu 12pla disaipol woneni namo noloni plele koii namo empo wuyane naine ka nemplekurune ommo fai none empo Pasowa namo.
18 Empo nu naine ka none namo,
Jisas yirengkle nu nanrona,
“Ki kire mi alwone pone,
wongke empo pone uma empo mempulu mome ommo naime,
ese yina ki paiyi mew empo nu iim empo ki.”
19 Mi empo Jisas yire namo ke samo yisyoli wolpuna nunini ka nu wokwokera nemei ka naline wu nanrona,
“Anro yene yire ki wee?”
20 Nanrona fane Jisas yimpone mi nunini nanrona,
“Sa ese wongke empo pone 12pla.
Fina empo yanpalo bret woneni plau ki empo dis kinini.
21 Empo fika Auna Empo Mana ese ri yukaine buk empo God yire pu wu ese ri.
Ka fina empo yane wu paiyi mew empo nu iim wunini namo,
wu ese samo wolnipanri wamo empo ommo fafaile wamo ese yemei wu ka wu ese wolpalo ka samo wolyaule wamo wu wone.
Empo fika ka moka yem wu?”
Jisas yali bret ka wain nu 12pla disaipol
(Matyu 26.26-30; Luk 22.15-20; 1 Korin 11.23-25)
22 Empo nu naine ka nonene Jisas yem bret plola wongke ka wu yesapu ka yane tenkyu God.
Wu yekli bret namo ka yepi yali nu disaipol woneni ka yirengkle nu nanrona,
“Pone pem ka po.
Mee sa nale kinini.”
23 Se wu yem kap ka yire tenkyu God.
Wu yali nu ka nu mingklari naikolno.
24 Ka wu yirengkle nu kore nanrona,
“Mee sa oli kinini.
Ka oli naime ki ese kaiku,
sa kontrak keklepe God ese yangke plau nu pinuma woneni.
Ka kontrak keklepe namo fai ese mewmew nu pinuma mingklari.
25 Ki kire mi alwone pone,
ki ese fei kaikoko wain kore ese yeye paiyi la ki kaike monre empo kingdom empo God se sa ki ese kaikoko wain keklepe.”
26 Empo wu yoplongkle nu pekimo se,
nu nei rai wongke rongka nu panro moile ka painri moul alwola Oliv.
Jisas yoploye nu uma ese kuma nane wu
(Matyu 26.31-35; Luk 22.31-34; Jon 13.36-38)
27 Jisas yirengkle nu nanrona,
“Pone mingklari ese pemropu ka pupone ki yukaine mi nu neꞌre niye buk empo God sa yire nanrona,
‘Ki ese kufu mana fai yopaliye sipsip sa nu sipsip woneni namo ese nemropu kenkenra.’b
28 Ka ki ese kemei kore ka kaiki risi pone ka kaike koru pone distrik Galili.”
29 Ka Pita yimpone mi empo Jisas nanrona,
“Nu plai ese nemropu nupone yene.
Ki nro ese kawe yene maime ka ese fei kupone yene.”
30 Ka Jisas yimpone mi empo Pita nanrona,
“Ki kire mi alwone yene,
ewele mee ningki,
empo emen rora unena fei yina mi plainrane,
yene ese yire mi plainrikera nanrona yene fei namale ki.”
31 Ka Pita ikaklo kelo ka yire mi kelo Jisas nanrona,
“Ki ese fei kum ompla wongke ki ese ri plau yene.
Ka ki ese fei kire mi yukaine ewele yene yireye namo.
Sa ese samo onne!”
Ka nu 11pla disaipol plai namo re ke kelnane mi empo Pita.
Jisas paiyi yesapu nengklele Getsemani
(Matyu 26.36-46; Luk 22.39-46)
32 Nu nemei ka painri koii wongke nu nouw Getsemani.
Empo nu painri plele koii namo ka Jisas yirengkle nu disaipol woneni nanrona,
“Pone ese paipe mee ka porupe ki ka ki ese kaiki ka kesapu se.”
Jesus is Arrested and Tried (Mak 14:32-72)
33 Wu yumane Pita yane Jems ka Jon nane wu painri ka ommo ke samo yereryane wolpuna wunini ka wolpuna wunini eni wamo.
34 Ka Jisas yirengkle nu uma plainrikera namo nanrona,
“Wolpuna kinini sa eni wamo ka eni namo yire yufu ki ri.
Pone paipe mee ka samo pulupe.”
35 Wu yupone nu ka asa paiyi ka wu yekli fufula palo pike ka wu yesapu ka yaline God la empo wu wone wola yire ese eni namo ese rikepone wu ka kalpaiyi ka wu ese fei yungkam.
36 Wu yesapu nanrona,
“Aba Aina,
yene resuklu ese yangke ommo mingklari wongkwongkeni.
Yuꞌpole eni naimele ki.
Ka,
yene faa yangke ompla yupene mi empo ki kali yene namo,
yene ese yangke ompla yupene wolpuna yeneni.”
37 Ka Jisas yolowi nu disaipol plainrikera ka wu yulu nu nile pu.
Ka wu yireni Saimon Pita nanrona,
“Saimon,
yene ke kilwiye kei nama!
Yene sa fikami ka fei asa waiye nama yapuye resuklu yukaine aua wokera kore se?”
38 Ka wu yirengkle nu plainrikera nanrona,
“Pone ese paipe pesapupe ka samo pulupe ommo fai yengkali pone ese yemei ka ese fei yangke pone firipanro.
Ki namale nanrona ruwil malma poneni sa wolilwi yire yangke ompla,
ka nale sa fei kelo.”
39 Empo wu yoplo pekimo wu fai paiyi kore ka yesapu.
Wu won yesapu mi empo ompla emen wu yesapuye namo,
ka wu fai yesapu kore.
40 Ka empo wu yesapu pekimo wu fai yolowi kore nu ka wu yulu nanrona nu nile nama kore pu.
Empo fika nama nunini sa kile fane nu fei naine nama napune.
Ka empo wu yolole nu,
nu ke wawile ka fei namale mi fika nu ese nireni wu.
41 Ka empo namba tri taim wu yolowi kore ka yirengkle nu nanrona,
“Naimele sa ningki poneni fai kalkalpilepe ka nalaplaipe nro wee?
Faa pile nama sa nenrape!
Taim empo ommo fafaile namo yolowi pu.
Pulu,
nu nane Auna Empo Mana pu paiyi mew empo nu uma fai nangke nale fafaile.
42 Pone pemei ka mone maimpi.
Empo fika mana empo yire yina ki kaiki mew empo nu iim namo,
sa yolowiye.”
Judas yane Jisas paiyi mew empo nu iim
(Matyu 26.47-56; Luk 22.47-53; Jon 18.3-12)
43 Empo Jisas nayoploye mi nu,
Judas,
wongke empo nu 12pla disaipol empo Jisas namo yumale uma mingklari wamo noloni plele nu.
Nu bikpris ka nu tikse empo lo ka nu ilauma plai namo nawale nu uma mingklari namo noloni.
Nu uma mingklari namo nunali ilo ploli ka bainat empo nu noloni Jisas yakle disaipol plainrikera woneni.
44 Empo taim namo,
Judas isi yakle nu nuka mi ompla fika wu ese yangke Jisas ka nu ese namale wu.
Nu nane wu nuka mi nanrona,
“Mana namo pone pire pukapeire wu ka pane paiyi mew empo nu ilauma namo,
mana namo empo pone pulu ki kofkene wu,
mana namo pone ese pukapeire wu.
Empo pone puna wu ka pane paipi,
uma ese samo nopane wu.”
45 Ka taim nu noloni plele Jisas yakle nu disaipol plainrikera woneni namo,
Judas won samo paiyi Jisas ka wu yire “Ningki uporo tikse!”
ka wu yofkene wu.
46 Ka empo nu uma mingklari namo namale Jisas,
nu mew wampane nuna wu ka nuka neire wu.
47 Ka wongke empo nu uma neli eklene namo yingklame bainat woneni ka yaule ripi repo wongke empo wokboi empo hetpris empo tempol namo firpalo waiye pike.
48 Ka Jisas yirengkle nu nanrona,
“Pone punali ilo ploli ka bainat polopi fai pukapeire ki empo kangke fika?
Pone wola pire ki fai kaiki risi nu uma ka kakle gapman mopume wee?
49 Ningki kaire ki isi kape pone maime ka koplo kukuneke pone monre empo tempol ka pone fei pukapeire ki.
Ka ompla namo ese yemei alwone yukaine buk empo God yireye.”
50 Nanrona fane nu disaipol woneni nupone wu ka nemropu painri.
51-52 Mana efapu wongke re empo yupene Jisas yolowi.
Mana efapu namo empo yiperi amplapi wouw wongke.
Ka empo nu nulu wu ka nire nukaneire wu,
wu yempliri paiyi ka nu nengke amplapi wunini ka wu yempliri paiyi wolmape.
Nu kotim Jisas
(Matyu 26.57-68; Luk 22.45-55, 63-71; Jon 18.13-14,19-24)
53 Nu numane Jisas nane wu painri mow empo hetpris empo tempol.
Ka empo taim namo,
nu bikpris ka nu ilauma plai ka nu tikse empo lo namo,
sa nemnoku naine.
54 Pita re yupene nu kumalpo as amone ka paiyi ka paiyi pali kei puꞌku monre empo mamane mow empo hetpris namo.
Ka wu paiyi yakle nu uma fai nopane mow namo ka waiye eklene niꞌpi ka yengki nalpapli woneni.
55 Nu bikpris empo tempol ka nu ilauma empo kot empo nu Juda namo nemnoku ka napu nomu uporo fai nu ese nufu Jisas ri.
Ka nu napu napu paiyi ka nu fei napu nomu wongke uporo.
56 Uma mingklari ke nengkali fai napu mi wongkwongkeni ese kotim Jisas.
Ka nu weike noplo mi fane nu fei napu mi nomu wongke.
Onne.
57 Ka plai nunini nemei ka kalnemple mi ese kotim Jisas ka nu nire nanrona,
58 “Mu mupu wu yire mireꞌfa woneni nanrona,
‘Ki ese kiskoli tempol empo nu uma nere namo ka kaire plainrikera se ki ese keꞌre keklepe empo uma fei resuklu ese neꞌre namo,
ese yem koii wunini.’ ”
59 Ka mi nunini fei resuklu.
60 Ka bikpris empo tempol yeli ka yaline Jisas nanrona,
“Yene yuna mi plai ese yimpone mi fika empo nu uma kotim yene namo,
wee onne?”
61 Ka Jisas sa misarulu fei yimpone mi wongke wunini.
Se bikpris empo tempol namo yaline wu kore nanrona,
“Yene Krais,
Auna empo God namo mu fai mosimaneme ka mererime noula wunini namo wee onne?”
62 Ka Jisas yimpone mi empo nu nanrona,
“Yei,
ki Krais.
Ka pone mingklari ese pulu Auna empo Mana ese waiye sia yeli mew menrulpo empo God yuna kelo wamo ka wu ese yolowi plau kupu empo heven.”
63 Bikpris empo tempol namo yaklele ommo papli woneni ka wu yire nanrona,
“Mone mapu wu pu.
Nanrona fane pone pire papu fina kore ese yolmane mi wunini?
Wu kotim wone pu.
64 Pone pupu wu ouwyire God pu ka mone ese moru ompla fika kore?”
Uma mingklari nire nanrona Jisas empo yangke ompla fafaile wamo nanrona fane wu ese ri.
65 Plai empo nu rofo nefu wu ka nukalo nama wunini amplapi plola ka nu nufu wu ka naline wu nanrona,
“Yene yire mi profet se!”
Ka nu uma empo nopane koii namo nuna wu ka nufu wu fafaile wamo.
Pita yire nanrona wu fei namale Jisas
(Matyu 26.69-75; Luk 22.56-62; Jon 18.15-18,25-27)
66 Empo Pita waiye koii fai nemnokune empo yeye puku monrele empo mow namo,
ka pin mangklama wongke fai yangke ommo empo bikpris namo empo yolowi.
67 Ka empo pin namo yulu Pita waiye ka yengki nalpapli niꞌpi namo ka wu kilyulu wu ka yireni wu nanrona,
“Yene wongke empo nu uma fai pane Jisas paraipe empo taun Nasaret.”
68 Ka Pita kalyanili pin namo nanrona,
“Ki fei namale mi fika empo yene yireye namo.”
Ka empo Pita yire mi namo ka yolo moile empo puku rama namo yire ese yolo moile ka empo taim namo rora unena yina.
69 Empo pin mangklama fai yangke ommo namo yulu Pita nayeliye ka wu yemei ka yirengkle nu uma nane wu neline namo nanrona,
“Mana namo sa wongke empo nu uma fai nane Jisas naraine taun Nasaret namo.”
70 Ka Pita ke kalyanili nu kore.
Nu as neli paiyi se uma plai neli koii namo nireni wu nanrona,
“Sa won alwone,
yene faa kalyanili ka peki yuma mi nanrona yene fei wongke nunini.
Empo fika distrik Galili sa mokoi yeneni.”
71 Ka Pita ke kelyane mi woneni yemei ka yirengkle nu nanrona,
“Ki kire mi alwone pone empo noula empo Manawamo nanrona ki fei namale mana namo pone pirepe namo.
La empo ki kalkireke sa,
God ese yangke fafaile ki empo fika ki fai kalkireke.”
72 Ka empo taim namo,
rora unena yina kore ka Pita wolrufu kore mi Jisas isi yire nanrona,
“Empo rora unena fei yina mi plainrane ka yene ese kalyire plainrikera nanrona yene fei namale ki.”
Ka ompla namo yangke Pita angklen palo pike ka samo wili wamo.