Judas yire ese yina Jisas paiyi mew empo nu iimuma
(Matyu 26.1-5; 26.14-16; Mak 14.1, 2, 10, 11; Jon 11.45-53)
22
Empo kaire namo sa kaire empo Kola Wamo empo Bret empo Yis Onne nu fai nouwne Pasowaa sa yolowi ekleneye.
2 Nu bikpris ka nu tikse empo lo nire nufu Jisas ri,
ka nu kepe num nanrona nu pinuma ese nakle nu nopu fane nu peki napu rokoi fai nire nufu Jisas ri.
3 Ka Satan yinapouwe wongke empo nu 12pla disaipol empo Jisas.
Mana namo,
noula wunini Judas ka noula wongke nu fai nouw Iskariot.
4 Ka Judas paiyi nu bikpris empo tempol ka nu kaplol uma fai nulune tempol ka yakle nuka mi rokoi fika sa wu ese yane Jisas paiyi mew empo nu ese nangke fafaile wu.
5 Nu woluporo wamo ka nuka mi wongke fai nu ese nane romaula paiyi Judas.
6 Judas woluporo mi empo nu fane wu yapu rokoi fai ese yina Jisas paiyi mew empo nu,
empo nu pinuma mingklari fei noloni nemnoku.
Disaipol plainre nennampolene ommo fai ese no
(Matyu 26.17-25; Mak 14.12-21; Jon 13.21-30)
7 Ka kaire empo Pasowa yolowi,
nu ese nufu sipsip aula wongke noneni ka nangke ofa fai no.
8 Jisas yawane Pita yane Jon painri,
ka wu yireni wuyane nanrona,
“Yenyane paipi penpampole ommo ka pemplekuru mokoi fai mone ese mo Pasowa.”
9 Ka wuyane naline wu nanrona,
“Yene yire kikane ese maimpi mangke ompla namo pei?”
10 Ka Jisas yireni wuyane nanrona,
“Empo yenyane paipi taun wamo,
mana wongke ese yongkole mii mangkam ese yolowi waꞌne yenyane.
Yenyane ese pupene wu paipi papli monre mow empo wu pariye.
11 “Ka yenyane ese pireni mow ripile namo nanrona,
‘Tikse empo yali yene nanrona,
“Koii pei sa ki ese kakle disaipol kinini ese maime mo Pasowa?” ’
12 Ka mow ripile ese yukune yenyane koii wongke empo yeye mow riri.
Koii namo sa tebol ka ommo fai nainene re neline plau.
Yenyane ese penpampole ommo ka pemplekuru ommo naine anro.”
13 Wuyane painri ka nulu ommo mingkla yukaine mi empo Jisas yireniye wuyane.
Rongka wuyane nennampole ommo empo Pasowa.
Jisas yem bret ka wain yali nu aposel
(Matyu 26.26-30; Mak 14.22-26; 1 Korin 11.23-25)
14 Ningkipopli empo nu nire no ompla namo sa yolowi pu,
fane Jisas yakle nu aposel woneni noloni naine fai ese no ompla.
15 Ka Jisas yirengkle nu nanrona,
“Isi ki wolake fai kire kape pone ese mo Pasowa mee se sa ki ese kungkam eni.
16 Ki kirepi pone,
ki ese fei ko Pasowa mee kore paiyi la ompla namo ese nemei alwoneb kingdom empo God.”
17 Wu yem kap wain ka yire uporo pari God ka yirengkle nu nanrona,
“Pone pem ka pepi pone.
18 Ki kirepi pone,
ki ese fei kaikoko wain kore paiyi la empo kingdom empo God ese yolowi.”
19 Ka wu yem bret wongke ka yire uporo pari God wu yekli ka yepiyali nu ka yirengkle nu kore nanrona,
“Naimele sa nale kinini,
ki kape fai ese saimolo pone.
Ka pone ese pangke nanrona fai ese wolrufupe ki.”
20 Empo nu no pekimo,
wu yem kap wain ka yire uporo yukaine isi wone yangkeye ka yire nanrona,
“Kap mee sa kontrak kekeple oli kinini okopalo fai ese saimolo pone.
21 Ka,
pulu!
Mana fina ese yina ki paiyi mew wola empo nu iimuma,
mana namo ki kane maimeme tebol mee.
22 Auna empo Mana ese yupene rokoi yukaine God wone isi yina.
Ka fina empo yina wu paiyi mew wola empo nu uma fai ese nangke fafaile wu,
ese wolyaule wone kore.”
23 Nu aposel nemei ka nemnali none kore nanrona,
“Fina ese yangke ompla namo?”
Nu aposel nopu mi fina ese paiyi risi nu
24 Ka nu nopu mi fina ese waiye yukaine manawamo ka paiyi risi nu.
25 Ka Jisas yirengkle nu nanrona,
“Nu king empo nu uma fei Juda nuna noula ka nu fai kelo wamo fai nopaline nu pinuma.
Ka pinuma fai nangke nanrona nu empo nuna kelo fai ese nopaline nu,
nu fai nuna noula yukaine nu uma fai nangke nale uporo.
26 Ka pone ese fei pangke nanrona,
mana empo waiye yukaine manawamo poneni ka paiyi risi pone,
ese waiye yukaine melaula.
Ka mana empo yopaliye pone ka paiyi risiye pone ese fei yereri noula woneni,
wu ese waiye yukaine mana fa yangkeye ompla poneni.
27 Ka fina sa manawamo?
Mana empo fa waiyeye tebol,
wee mana empo fa yumaye ompla?c
Anro mana fa waiyeye tebol wu sa manawamo wee?
Ka empo ki kape pone maime,
ki fai kaike yukaine mana empo fai kangkeke ompla poneni.
28 Ka ki fai kape pone maimeme ningki kaire ka pone fei fai puponepe ki empo eni fai nolonine ki.
29 Aina empo yake ki kingdom,
nanrona fane ki re ese kape pone kingdom.
30 Nanrona fane pone ese paipe tebol kinini empo yeye kingdom kinini,
ka pope.
Ka pone ese paipe sia upupu ka pupu kot empo nu 12pla uma oli oikenra empo Israel.”
Jisas yireni Pita, ese yire nanrona wu fei namale Jisas
(Matyu 26.31-35; Mak 14.27-31; Jon 13.36-38)
31 Ka Jisas yireni Pita nanrona,
“Saimon,
Saimon,
yene yupu!
Satan yaline God fai ese yemplekare bilip poneni yukaine uma fai nenson nensona witd ka neplenene ulawa.
32 Ka ki empo kesapu yene pu yene ese yeli kelo bilip yeneni.
Empo yene yolowi kore,
yene ese yuluye nu inrani plai empo yene ka mewmew nu sa nu ese neli kelo.”
33 Ka Pita yireni wu nanrona,
“Manawamo,
ki ese kawe yene maimpi kalabus ka ri plau yene.”
34 Ka Jisas yireni wu nanrona,
“Ki kirewi yene Pita,
rora unena fei yinna eseme ningki,
yene ese kalyire mi plol plainrikera nanrona yene fei namale ki.”
Jisas yirengkle nu aposel ese nungkam ompoi wokwokera, nunali bainat ka romaula plau
35 Ka Jisas yalile nu nanrona,
“Empo ki kawale pone paipi ka pone ese fei puꞌpu ommo rufu romaula,
ompoi,
ka sandel,
ka empo taim namo pone ro ommo onnele wee?”
Ka nu nireni wu nanrona,
“Onnele!”
36 Ka Jisas yirengkle nu kore nanrona,
“Ka naimele empo pone puna paus romaula pone ese puna.
Ka pone ese pungkam ompoi aula plau.
Ka empo pone bainat onne,
pone ese as pina amplapi poneni pinuma nem sa romaula namo pone ese pem bainat poneni.
37 Nu neꞌre mi wiyeye buk empo God yire nanrona,
Uma mingkla ese nulu wu yukaine mana fei fai yupeneye lo.e
Ka ki kirepi pone nanrona pinuma ese nangke nale namo ki.
Ompla namo nu neꞌre fai noplo ki sa wiyeye buk empo God,
sa ese yemei alwone.”
38 Nu aposel nireni wu nanrona,
“Manwamo,
yulu,
mu muna bainat plainrane.”
Ka Jisas yirengkle nu nanrona,
“Namo sa resuklu.”
Jisas fa paiyi pari yesapuye moul alwola Oliv
(Matyu 26.36-46; Mak 14.32-42)
39 Jisas yupone taun namo ka paiyi kore moul alwola Oliv yukaine wone fai yangkeye ningki kaire,
ka nu disaipol woneni nupene wu.
40 Empo nu painri plele koii namo ka wu yirengkle nu nanrona,
“Pone pesapu sa ommo ese fei yengkali bilip poneni.”
41 Ka wu yupole nu ka paiyi as amone,
yukaine empo mana yingkapaiyi roma paiyi paloye.
Ka wu fuful yokle ka yesapu.
42 Wu yesapu ka yire nanrona,
“Aina,
la empo yene yire,
yene yempone kapf empo ki mee.
Ka yene fai yangke ompla yukaine empo ki wolake,
yene yangke ompla resuklu empo yene wolaye.”
43 Ensel wongke empo heven yemei wu ka yane wu kelo.
44 Jisas wolpuna eni wamo,
nanrona fane wu yesapu kelo wamo,
ka nouni wunini panro pike yukaine oli ka okolpanrone.
45 Empo wu yesapu pekimo wu yemei paiyi kore nu disaipol woneni,
ka wu yulu nu nile pu.
Empo fika wolpuna nunini eni wamo.
46 Ka wu yalile nu nanrona,
“Fikami ka pone pile nama?
Pone pemei ka pesapu sa ommo fafaile ese fei nengkali bilip poneni.”
Nu iimuma nuna Jisas
(Matyu 26.47-56; Mak 14.43-50; Jon 18.3-11)
47 Empo wu yeli yoplongkleye nu disaipol woneni,
disaipol wongke woneni noula Judas yumale uma mingkla wamo noloni plele wu.
Judas yolowi eklene Jisas fai ese yofkene wu.
48 Ka Jisas yaline wu nanrona,
“Judas,
yene yire yofkene Auna empo Mana ka rokoi namo nro yene yire yina wu paiyi mew wola empo nu uma fa ese nangke fafaile wu wee?”
49 Empo nu disaipol nulu ompla namo nu nireni Jisas nanrona,
“Manwamo,
yene wola rongkele,
mu ese mopu ka bainat mokle nu rili wee nenrape?”
50 Ka disaipol wongke bainat yaule ripi menrulpo empo mana wongke pepeli.
Mana namo sa fai yangke ommo empo hetpris empo tempol.
51 Ka Jisas yirengkle nu nanrona,
“Peisepu!
Pone ese fei pangke nanrona kore.”
Ka wu mew yuna ripi empo mana namo ka yangke ripi wunini yolowi yemple kore.
52 Ka Jisas yirengkle nu bikpris ka nu kaplol uma fai nulune tempol ka ila uma empo noloni fai ese nuna wone,
“Pone punali bainat ka ilo ploli polopi ki yukaine ki empo kumale uma plai ese makle pone mopu wee?
53 Kaire kumplina ki fai kakle pone maimeme tempol monre,
ka pone ke fei pangke ompla wongke ki.
Anro naimele sa kelo empo ningki yirepi pone fane pone pire pangke ompla namo.”
Pita yire wu fei namale Jisas
(Matyu 26.69-75; Mak 14.66-72; Jon 18.25-27)
54 Ka nu kaplol uma empo tempol nuna Jisas ka nane wu painri mow empo hetpris empo tempol.
Ka Pita sa warai yupeleye nu as amone.
55 Nu uma nompo niꞌpi waiye puꞌku monrelpo,
ka nu mingkla sa naine mamane niꞌpi ka Pita yakle nu naine plau.
56 Empo niꞌpi yuꞌpo ali wamo,
pin fai yangke ommo empo hetpris yulu Pita waiye eklene niꞌpi.
Wu samo kilyulu wu pari yolo paiyi wola wu yirengkle nu uma plai nanrona,
“Mana namo fai yane Jisas nainene.”
57 Ka Pita yangko mi empo pin namo ka yire nanrona,
“Pin,
ki fei namale mana namo.”
58 Nu as naine kore ka mana wongke ke yulu wu ka yireni wu nanrona,
“Yene re sa wongke empo nu.”
Ka Pita yireni wu nanrona,
“Ki kirewi yene ki onne.”
59 Auwa wokera paiyi se mana wongke kore kalkelo ka yire nanrona,
“Ki kirepi pone mi alwone,
mana namo wu fa yane Jisas nainene.
Wu re sa mana empo Galili.”
60 Ka Pita yireni wu nanrona,
“Ki fei namale mi empo yene yireye namo.”
Empo Pita yoploye ka rora unena yinna.
61 Manwamo yenmaire ka yulu Pita ka Pita wolrufu mi empo isi Manwamo yireniye wone,
“Empo rora unena fei yinna eseme,
yene ese yire mi plol plainrikera yene fei namale ki.”
62 Empo Pita wolrufu mi namo,
wu palo moile ka wili wamo.
Nu ouwnire Jisas ka nufune wu
(Matyu 26.67,68; Mak 14.65; Jon 18.22,23)
63 Nu uma empo tempol fai nopanene Jisas nupori wu ka samo nufu wu wamo.
64 Nu niperi amplapi plola yakuru wu nama ka mi nufona wu nireni wu nanrona,
“La yene profet,
sa yene yire,
fina sa yufuye yene?”
65 Ka nu nire mi wongkwongkeni fafaile wamo wu.
Nu kotim Jisas nama empo nu kansol
(Matyu 26.59-66; Mak 14.55-64; Jon 18.19-24)
66 Moulpeplere,
kaire yeri yeli riri uma fai painri risine pinuma noloni nemnoku.
Nu bikpris ka nu tikse empo lo noloni nemnoku ka nuna Jisas noloni nirane yeli nu ungklamayen.
67 Ka nu nireni wu nanrona,
“La yene Krais naimele yene samo yiremi mu se.”
Ka Jisas yirengkle nu nanrona,
“La empo ki kirepi pone mi alwone,
sa pone ese fei bilipim mi empo ki.
68 La empo ki kalile pone,
pone re ese fei pireki ki.
69 Naimele ka paiyi,
Auna empo Mana ese waiye mewmenrulpo empo God,
mana fa yunaye kelo wamo.”g
70 Ka nu uma mingklari wamo namo naline wu nanrona,
“Yire yene sa Auna empo God wee?”
Ka wu yirengkle nu nanrona,
“Mi namo sa empo pone nro pire ki yukaine.”
71 Ka nu nire nanrona,
“Mone ese fei moru uma plai niremi mone mi alwone kore?
Empo fika wu wone empo yiremi mone pu.”