Zezusi hã, Pilatuhu u, da te dasiwi isaprõnizé
Marcus 15.1; Lucas 23.1-2; Zuwã 18.28-32
27
Tawamhã awẽm na mararé, ma tô uburé sasedoti ipire norĩ hã duré Zudeu norĩ ma roti'wa norĩ zama sisaze za'ra, Zezusihi hâiba na hã, te te dama 'ru za'ra da, da te dasiwi wĩrĩ da. 2 Tahawa ma tô Zezusi hã siwi pawasisi. Pilatuhu u, ma tô siwi saprõ, Zudéa ãma da'madâ'â'wai u.
Zudasi hã idâ'âzé
Atu 1.18-19
3 Tawamhã Zudasi ihâiba za'réi'wa hã, Zezusi te te 'madâ'â wamhã, da te wĩrĩ da, da te i'ru na hã ma tô si'ruiwapari pese. Tahawa, ma tô mo, 30 na rob'uiprazé isapotore prata 'manharĩ hã apâ te te sõmri za'ra da, sasedoti ipire norĩ ma, duré Zudeu norĩ ma roti'wa norĩ ma zama. 4 Ãne ma tô tãma nharĩ za'ra:
— Ĩwasédé hã wa tô 'manha, aibâ marĩ te te i'upai õ hã te hâiba za'réi wa, da te wĩrĩ da hã.
Tawamhã ãne ma tô sada'âbâ za'ra:
— Wa norĩ hãi õ di oto, ta hã. Ate ta hã, oto.
5 Tawamhã Zudasi hã rob'uiprazé isapotore hã ma tô sãmra, 'Re ihâimana u'âsi mono nhorõwa 'ri 'rãihâ 'ri para u. Taha pari ma tô watobro. Morĩ wamhã oto, ma tô sisõ'reti.
6 Tawamhã sasedoti ipire norĩ hã ma tô rob'uiprazé isapotore hã waibu za'ra. Ãne te nharĩ za'ra:
— 'Re ihâimana u'âsi mono nhimiroti zahi na Mozési te te ãma irob'ui'érézéb zarinai õ di, ã hã rob'uiprazé, wa te iséme za'ra da hã 'Re ihâimana u'âsi mono nhorõwa 'ri te, danhoprubzéb 'remhã, dahâiba wa'âbâ wa.
7 Tahawa, ma tô ãma sisaze za'ra, tô ta hã rob'uiprazém na ti'a hã te te ãma siwi uipra da, “Ti'ai u'ẽtẽ na piza 'manharĩ'wa” te hã, 're hâimana mono da, zudeu'õ norĩ te, adâ'â 'ru da hã. 8 Tahawa, ãwa bâtâ u hã, te ti'a hã da te 're sisi za'ra: “Ti'a hã dahâiba wa'âbâ na, da te i'uipra” na. 9 Ãne wa, ma tô sina uwaimra, 'Re ihâimana u'âsi mono zadawa 'mahârâ'wa Zeremia te te ãma irob'ui'érézé hã, ãne: “Ma tô waibu za'ra 30 na rob'uiprazé isapotore prata 'manharĩ hã, Izaraéu nhihudu norĩ ãma isisaze za'ra zé hã, te te ãma siwi ihâiba wa'âbâ da hã. 10 Taha na ma tô ti'a hã siwi uipra, ti'ai u'ẽtẽ na piza 'manharĩ'wa te hã, Uburé Danhib'apito te te ĩma i'ruzéb zarina.”
Zezusi hã apito Pilatuhu nho're isabzé
Marcus 15.2-5; Lucas 23.1-5; Zuwã 18.33-38
11 Tawamhã Zezusi hã te hâiwi za, Zudéa ãma da'madâ'â'wa nho'remhã. Ta hã te ãne sadanha:
— E a hã, Zudeu norĩ nhib'apito.
Tawamhã Zezusi hã ma sada'â, ãne:
— A hã te tane hã inha.
12 Tane nherẽ, sasedoti ipire norĩ hã duré dama roti'wa norĩ hã, Zezusihi ãma iwasédé hã te te hiri za'ra wamhã, te te sada'âbâ za'ra õ di. 13 Tahawa, te Pilatu hã ãne tãma tinha:
— E wapari ã bâ, aiwasu'u wasédé hã te te ai'ãma isa'ra za'ra na hã.
14 Tane nherẽ, Zezusi hã niha hã te te nharĩ õ di. Tahawa Pilatu hã ma tô ãma titob'uzu.
Pilatu hã Zezusi te te dama i'ruzé, da te dasiwi wĩrĩ da
Marcus 15.6-15; Lucas 23.13-25; Zuwã 18.38–19.16
15 Tawamhã Pascoa na dato nhisi hã 're hâimana mono sidâpâ, te Pilatu hã misi si te te 're azani, dazazéb 're, 're isimasa mono hã, da te 're iwaptẽrẽ za'ra mono zéb zarina. 16 Taha wahub 'remhã, aibâ Barabas na isisi hã te dazazéb 're za, dama iwaihu'u pese uptabi hã. 17 Tawamhã Pilatu hã ma tô sadanharĩ za'ra, da'ahâ uptabi na da te i'ubumro hã, ãne:
— E ma hã te asima iwẽ za'ra wa'wa, te tãma irob'ru da hã morĩ da. E Barabas, e niwamhã Zezusi, Cristu na da te 're isisi mono.
18 Tawamhã Pilatu hã te te waihu'u pese di, Zudeu norĩ ma ipire norĩ hã, Zezusi te te siwi 're sõ'rui mono wa, te te siwi ihâiba za'ré na hã tãma. Tahawa ma tô ãne hã anha.
19 Tawamhã Pilatu hã da'ãma rowairébézéb ãma sãmra ré, ma tô imro hã romreme tãma tisõ, ãne:
— Dame aihâimana tõ, ã hã aibâ marĩ te te i'upai õ na, iromhâimanazém na hã. Barana hã wa ãma rosawẽ. Sa'ẽtẽ na wa robzépata, i'u'âbâ.
20 Tane nherẽ, sasedoti ipire norĩ hã duré Zudeu norĩ ma roti'wa norĩ hã ma tô tizadawa za'réi õ za'ra, da'ahâ uptabi idahâimana za'ra norĩ ma hã, Pilatuhu wi, da te waptẽrẽ za'ra da, Barabasihi ma si, te te rob'ru da, morĩ da, duré Zezusihi si te te dama hâiba nhomri da, taha si da te dasiwi wĩrĩ da, isadawa para. 21 Tawamhã Pilatu hã ma tô duré da'a'mahâ, ãne:
— E 'wa hã te asima iwẽ za'ra wa'wa, te tãma irob'ru da hã, morĩ da.
Tawamhã ma sada'âbâ za'ra ni, ãne:
— Barabasihi ma si, rob'ru na, morĩ da.
22 Tawamhã Pilatu hã te duré dazadanha, ãne:
— E marĩ, wa za bété tawamhã 'manha, Zezusi, Cristu na da te 're isisi mono ãma hã.
Tawamhã uburé ma dasiwi sada'âbâ ni, ãne:
— Wedepo'o nhonhi'rãmi na sasõmri!
23 — E marĩ wa. E marĩ i'upa, ma 'manharĩ wasété.
— Ãne te Pilatu hã da'a'mahâ.
Tane nherẽ, ma tô oto tahãsi ni, dârâ 'rãihâ uptabi na, ãne:
— Wedepo'o nhonhi'rãmi na sasõmri!
24 Tawamhã za te te ida'apizari õ na duré oto 're idasiwa'rãmi mono na hã, Pilatu te te oto sina waihu'u wamhã, ma tô ti'ru, â hã da te tãma 'mai'âri da. Tahawa ma tô sisib'rata upsõ, da'ahâ uptabi na idahâimana za'ra norĩ nho'a. Ãne ma tô tinha:
— Wa hã te ãma upai õ di za, ã hã aibâ idâ'âzém na hã. Ate za'ra wa'wa, za i'upa.
25 Tawamhã uburé ma tô sada'âbâ za'ra ni, ãne:
— Idâ'âzém na wa te ãma i'upa za'ra zé hã tô wanhisiwi waptã'ã za'ra, robzépada hã, duré wa'ra norĩ nhisiwi!
26 Tawamhã Pilatu hã ma tô Barabas hã waze, morĩ da, da te iwaptẽrẽ za'ra zéb zarina. Taha parimhã ma tô Zezusi dama ti'ru, abazei hâ nhorõ 'manharĩ na dapré'ézém na da te 're pré'é mono da. Ma tô duré ti'ru, wedepo'o nhonhi'rãmi na da te sasõmri da.
Dasi'wapéi 'manharĩ'wa norĩ hã Zezusihi ãma iwa'ẽ za'ra zé
Marcus 15.16-20; Zuwã 19.2-3
27 Tawamhã Pilatuhu te, dasi'wapéi 'manharĩ'wa norĩ hã ma tô Zezusi hã siwi saprõ, apito Pilatuhu nhorõwa 'ri're wa'wa nho'õmo u. Tame ma tô uburé dasi'wapéi 'manharĩ'wa norĩ hã siwi uirĩ. 28 I'uza hã ma tô tiwi wazere za'ra. Taha pari ma tô siwi uza, da'uza ihâpa ihâpré na. 29 'Wabzéré panhipti i'wa ahâ hã ma duré sada 'ma'manharĩ za'ra. Taha na ma siwi sõpre. Taha pari, wedehu hã ma duré tãma sõmri za'ra, isimire niwĩ. Hi'rãtitõ ma duré nasi tãma asimro, ãma wa'ẽ za'ra sina. Ãne te nasi tãma nharĩ za'ra:
— Wa wasiwi asawi ni, Zudeu norĩ Nhib'apito!
30 Tizadaipro na te duré nasi siwi upto. Wedehu te duré nasi tiwi mrami za'ra. I'rãi wi, ma tô nasi ãma siwi ahâ. 31 Nasi ãma wa'ẽ za'ra parimhã, ma tô i'uza ihâpa ihâpré hã apâ tiwi wazere za'ra. Taha pari ma tô siwi uza, i'uza na. Taha pari, te oto siwi saprõ, wedepo'o nhonhi'rãmi na te te siwi sasõmri da.
Zezusi hã da te isasõmrizé, wedepo'o nhonhi'rãmi na
32 'Ri nho'õmo hawi oto wairébé wamhã, ma tô siwi sõpẽtẽ Simau na aibâ nhisi hã, Cireni ãma iprédu hã. Taha ma, ma tô 'ru zahi za'ra, wedepo'o nhonhi'rãmi hã te te âri da, Zezusihi ma.
33 Tawamhã ma tô aihutu, Gougota na romnhisi u. (Gougota hã “Da'rãihi Ubumrozé” te wasu'u.) 34 Tame uva 'rãi wa'u isé hã ma tô tãma õb za'ra, wedewa'u isé na iwazari hã, te te hâ'rẽne da. Tane nherẽ, te te téiwai parimhã, te te oto sima wẽ õ di, te te ihâ'rẽne da hã. 35 Taha pari, ma tô oto siwi sasõ, wedepo'o nhonhi'rãmi na. I'uza hã ma tô te te sima hâi wa'õtõ. Ẽtẽ zapotore i'ui'éré ré hã te nasi sô sima sãmra, ni'wam norĩ hã te te ãma i'uwaimrami za'ra zarina, i'uza wa'õno hã te te nasi sima waibu da, hâiba mono bâ. 36 Taha pari, te duré i'rata asimro. Ma tô siwi 'madâ, Zezusi hã dawi. 37 I'rã nhisiwimhã ma tô wedepo'o na rob'ui'éré hã siwi sasõ, iwasédé, da te ãma ihirizé hã, ãne: “Ã hã Zezusi, Zudeu norĩ nhib'apito.” 38 Zezusihi siré, maparane aibâ isimisaihuri norĩ hã ma tô sasõmri zahuré ni, isimire niwĩ duré ihâiba amo hã isimi'e niwĩ.
39 Tawamhã iwa'waibaba, da te nasi iro'rahâri za'ra hã ma tô nasi ãma tawa'ẽ za'ra ni. Ma tô duré nasi tãma 'rãihaiwamnarĩ za'ra ni. 40 Ãne te nasi tãma nharĩ za'ra ni:
— Oro a hã asina nharĩ za, 'Re ihâimana u'âsi mono nhorõwa 'ri prub da hã, duré si'ubdatõ bâtâ ãma apâ 'ri da hã. Ma'ãpé asisõ'reptu na. A hã sena 'Re ihâimana u'âsi mono 'ra wamhã, wedepo'o nhonhi'rãmi hawi si'ra na!
41 Tane duré sasedoti ipire norĩ hã duré 'Re ihâimana u'âsi mono nhimiroti zahi na rob'ui'éré na dama rowahutu'wa norĩ hã duré Zudeu norĩ ma roti'wa norĩ zama, ma tô ãma tiwa'ẽ za'ra. Ãne ma tô tãma nharĩ za'ra:
42 — Ta hã ma tô te te 're da'anho'reptu. Tane nherẽ, 'râwimhã sisõ'reptui waihu'u õ di. Oro õ hã Izaraéu nhihudu norĩ nhib'apito za. Ãhã na wedepo'o nhonhi'rãmi hawi, te te si'rai wamhã, wa za saze za'ra ni! 43 'Re ihâimana u'âsi mono si ma tô te te sina 're umnhasi. Ma tô duré dama 're siwasu'u, 'Re ihâimana u'âsi mono 'ra na. Pé, 'Re ihâimana u'âsi mono hã te te sõ'reptu zô, ãhã na hã.
44 Tane duré isimisaihuri norĩ, isiré da te isasõmri zahuré hã ma tô ãma tiwa'ẽ zahuré.
Zezusi hã idâ'âzé
45 Tawamhã abzuma wa'wa ma tô tirobra, uburé daro mono bâ. Bâdâ isiprazéb u si'ubdatõ na bâtâ pibuzéb u, te robra na tiromhâiba. 46 Tawamhã si'ubdatõ na bâtâ pibuzéb ãma, Zezusi hã hârâ 'rãihâ na ma tô hâ, ãne:
— Eloi, Eloi, lema sabactania. Ã hã imreme ãma isaprĩzé hã ãne: “Ĩte 'Re ihâimana u'âsi mono, Ĩte 'Re ihâimana u'âsi mono, e marĩ wa, ma tô ĩsiwaprosi ĩrẽ.”
47 Tawamhã ni'wam norĩ i'rata isimasa hã Zezusihi hârâ te te wapari za'ra wamhã, ma tô ãne nharĩ za'ra:
— Eliasihi zô, te hâ.
48 Tawamhã ni'wa dame isa hã si'aba'ré na ma tô piza upsõzé hã 'mai'â. Ta hã ma tô uva 'rãi wa'u isé prã na di'i. Wedewaré 'rãsutu na ma tô Zezusihi ma wẽ, te te hâ'rẽne da. 49 Tane nherẽ, te ni'wam norĩ hã ãne sima nharĩ za'ra:
— A'â pé, wa te rob'madâ'â za'ra na, Elias we sô morĩ õ'umnhasite, te te sõ'reptu da.
50 Tawamhã Zezusi hã ma tô duré hârâ 'rãihâ na tihârâ zahu. Taha pari ma tô oto pẽ'ẽhai'utõ.
51 Tawamhã Zezusi hã pẽ'ẽ si'utõrĩ pari, awa'awi ma tô zazahâ ihâpa hã hâihaipo'o, 'Re ihâimana u'âsi mono nhorõwa ãma 'ri're wa'wa nhitobzé hã, hâimo hawi pi'reba, maparane aiwa ihâiwa'õtõ na. Ti'a hã ma tô duré sãsã. Ẽtẽ tõmo wawẽ norĩ hã ma duré tõmo sipo'o. 52 Adâ'â 'ru norĩ hã ma tô si'ridawa za'ra. Tawamhã 'Re ihâimana u'âsi mono nhib'a'uwẽ 're idâ'â za'ra mono hã ma tô ahâ uptabi na apâ ahâiwa'utu, 'Re ihâimana u'âsi mono hã. 53 Ta norĩ hã ma tô wairé, ab're hawi. Zezusi hã hâiwa'utu parimhã, ma tô asisi, Zeruzalẽ 'ri nho'u iwazéb zahi u. Tame ma tô 'madâ'â za'ra ni, da'ahâ na dama sihâi'ré za'ra wa.
54 Tawamhã romanu na dawamri na dasi'wapéi 'manharĩ'wa norĩ wada'uri'wa hã duré ite dasi'wapéi 'manharĩ'wa norĩ hã, Zezusi te te siwi i'madâ hã ma tô ti'ai popo hã 'madâ'â za'ra, duré uburé iromhâimanazé hã. Tahawa ma tô tipahi pese za'ra. Ãne te nharĩ za'ra:
— Tô sena uptabi, ã hã aibâ hã, 'Re ihâimana u'âsi mono 'ra.
55 Tawamhã nima norĩ pi'õ norĩ hã te tame tihâimana za'ra. Romhâ na te rob'madâ'â za'ra. Ta norĩ hã Zezusihi siré ma tô 're nomro Galiléia hawim haré, te te tãma 're romhuri za'ra mono da. 56 Isiré za'ra hã ma tô dame tihâimana za'ra, Maria Madalena, duré Maria, Tiagu duré Zuzé norĩ na, duré Zebedeu 'ra norĩ na zama.
Zezusi hã dâ'â pari, da te dasiwi isẽrẽzé
57 Tawamhã marazéb u oto, ma tô aibâ isibro pe Zuzé na isisi hã wi, Arimatéia na 'ri wa'õtõ nhisi hawi. Ta hã duré Zezusihi zazei'wa. 58 Tawamhã Zuzé hã ma tô mo Pilatuhu u. Zezusihi hâiba hã ma tô tiwi waptẽ. Tahawa Pilatu ma tô ti'ru, dasi'wapéi 'manharĩ'wa norĩ hã te te tãma si'ra za'ra da. 59 Tawamhã Zuzé hã ma tô ti'â, Zezusihi hâiba hã. Zazahâ ihâirã na ma tô ubu. 60 Tawamhã ma tô tisẽ, tite ab're ité wa, ẽtẽ zahâpâ ãma te te i'ab're wa. Taha pari ma tô ẽtẽ tõmo wawẽ hã te te pizari, te te ãma sitob da. Te te ãma sito pari, ma tô oto mo. 61 Maria Madalena, duré Maria ihâiba amoi me, te tame aimasisi zahuré, ab're nho're na.
Dasi'wapéi 'manharĩ'wa norĩ hã, ab're te te siwi i'madâ'âzé
62 Tawamhã awẽm na hã sabadu na, sasedoti ipire norĩ hã duré farizeu norĩ hã ma tô Pilatuhu u ai'aba'ré. 63 Ãne ma tô tãma nharĩ za'ra:
— Apito, wa ãma wapo're pu'u za'ra ni, ta hã isadawa nhipe hã 're morĩ ré, te te inharĩzém na hã, ãne: “Bâdâ si'ubdatõ ĩ'ãma si'utõrĩ õ ré, apâ wa za hâiwa'udu.” 64 Tahawa, ma'ãpé 'ru na, si'ubdatõ bâdâ isi'utõrĩzéb u, ab're hã 'madâ'â pese na hâimana da, isiré 're inomro mono norĩ hã ihâiba te te siwi simi'uri tõ da, te te siwi simi'uri wa, te te dama wasu'u za'ra tõ da, apâ ihâiwa'utu na hã. Tawamhã i'rãsutu ãma te te dama irob'rãmi za'ra zé hã wasété uptabi di za, imorĩ'rata nhipai u.
65 Tawamhã Pilatu hã ma tô asa ãne tãma nharĩ za'ra:
— Tane tô. Ã hã dasi'wapéi 'manharĩ'wa norĩ hã ãma asiré simroi wa'aba mono. Mo oto ai'aba'réi wa'aba. 'Madâ'â pese za'ra wa'aba ab're hã, irob'madâ'â za'ra wa'aba zéb zarina.
66 Tawamhã ma tô oto ai'aba'ré, ab're u. Ma tô duré siwi tob'ratato ẽne hã. Tame ma tô dasi'wapéi 'manharĩ'wa norĩ hã sõré za'ra, ab're hã te te siwi 'madâ'â da.