Cha Pol kanoi provins Masedonia re Grik
20
Yah taim aro vemona ova kereiroro tah riri keko emo keturepiki veꞌen,
yah Cha Pol kairiy Kristen-a kekape yah awirai-a ovu kairai roiy vora norao bilip yei nokupuana.
Yah kope eno-a kareiꞌrarai yah karerei tah kanoi provins Masedonia.
2 Kope kanoi boko koka vo provins Masedonia tah awirai prumo kairai roiy vora noalpim yei neropi kupuana.
Karao karara pon veka konoi yah kareiki revo Grik.
3 Yah kakei riꞌiy Grik konoi kuiniari veka ura 3-pla.
Yah kope,
karerei yah karao sip-a nako va nanoi provins Siria.
Toh karivo veka aro Juda kekepi provins Siria emo,
awirai-a chirai minia va nepieya narai.
Korao veka tah karao nanoi varu provins Masedonia.a
4 Taim Cha Pol karao nanoi varu provins Masedonia,
aro vemona emo kenopi pova:
Ma biam ya Cha Pirus awoꞌo ya Cha Sopater ya mataimon Beria,
yah Cha Aristarkus re Cha Sekundus yei mataimon Tesalonaika yah Cha Gaius ya mataimon Derbe,
tah Cha Timoti,
yah Tikikus re Cha Trofimus yei provins Esia.
5 Aro vemona emo kenopi cha yah kekepi kekemib mataimon Troas.
6 Taim Umo Vo Bret Yis-a Kobaun emo kobaunki,
yah kope sip-a kemiko mataimon Filipai yah kemi parara kenomi.
Kope umo 5-pla konoikire veꞌen,
yah kenomi keremiki mataimon Troas.
Tah kemivakakeiy aro memi ovu yah kekemi mataimon Troas emo konoi kuiniari veka umo 7-pla.
Cha Yutikus karai yah Cha Pol karao kavariko varu mataimon Troas.
7 Kope Sande,
memi aro Kristen-a kenomi kemopokeu yah akorom-a kema minia tah Cha Pol awirai ya God-a kairiraiꞌvo.
Ku vo korao veka,
kope uri va narereiy.
Korao veka tah ava kairai roiy konoi nieko kopana.
8 Rum vemona kemopokeu emo,
lam prumo kerinia kerebriri.
Rum vemona kwinia revo nake.
9 Bia yangpla raꞌa awoꞌo ya Cha Yutikus,
kakeita windo raꞌa taim Cha Pol ava kairiraiꞌvo.
Kope taim Cha Pol ava baunke inia kairai,
yah Cha Yutikus ine inia koakaka yah karao nawowoa.
Yah kope kawowoa revo awaka,
tah kararo karei revo meꞌri pika.
Bo vemo kemopokeu tah ava inia kemi rivo emo,
kwinia namba 3 floa revo nake.
Yah taim keparo kepao niaviakope,
keyara veka karai veꞌen.
10 Cha Pol minia kararo,
yah kainiataka bia yangpla vemona yah kavia karoroa.
Yah kairai roiy aro bombiam koka veka,
“Beya nopu riri vai,
boh beya karai vai,
baunke katare.”
11 Yah kope Cha Pol kakoi varu rum vemona kwinia nake emo tah bret-a kakorari yah kavani roiy aro bombiam yah kepa.
Kope taim ava kairai konoi kuri,
yah karereiy yah kanoi.
12 Aro bombiam koka emo kepirike veka,
bia yangpla vemona kakei tare tah ova koroi revo yah keko ya kenopi oꞌro.
Cha Pol ava kairai riꞌiy aro biꞌiy vo Efesus yah kanoi
13 Kope sip-a kemiko tah kenomi cha yah kekemi keiya mataimon Asos.
Cha Pol veku awirai-a katiti rimi minia,
emo korao veka,
karao naute nakai ro rara yah navakakemi mataimon Asos.
14 Taim kavakakemi mataimon Asos emo,
yah kararo romi minia sip tah kemi parara kenomi keremiki mataimon Mitilini.
15 Kope umo raꞌa,
mataimon Mitilini emo kememeu yah kenom keremiki ailan Kios.
Tah kope umo raꞌa vova,
ailan Kios emo kememeu yah kemi parara kenomi ailan Samos.
Yah umo raꞌa vova,
kenomi keremiki mataimon Miletus.
16 Cha Pol kairai va nemi parara nenom mataimon Efesus emo namemeu,
ku vo karao veka,
beya karao menaruru ve provins Esia vai.
Yah inia kavararami karao va nanoi bereren mataimon pako Jerusalem tah de vo Pentikos-a nayara.
Cha Pol karao nanoi yah eno kareirarai tah ava kairai riꞌiy hetman vo sios vo Efesus
17 Kope kekemi mataimon Miletus tah Cha Pol to-a kasalim konoi roiy aro hetman vo sios vo mataimon Efesus va nekape neyaraka.
18 Kekape kiopoke veꞌen,
yah Cha Pol kairai roiy veka,
“Mopu veku kopu save veꞌen pasin vemona titja kanao emo taim kana kamap provins Esia,
yah ao vemona inia kanao taim kakeni nipu.
19 Taim boꞌo ya God-a kanao beya awoꞌo nena veku kanavoko vai,
bauni,
nena boꞌo ya kanao nao ine pe.
Tah yei Juda minia inia kepao pona toro,
toh nena baunke boꞌo ya God-a inia kanao.
20 Yah va nopu yara veka nena beya konina taim ava kanairiraiꞌvo nore ao koka va noalpim mopu.
Korao veka tah kana save skul-a kanopu vatiron yah oꞌro moike moike mopu minia.
21 Kope awirai kupuana va kanoi Juda yah yei Grik vora riva nerovoru nenopi piya God tah ao taipere inia keparepare ero nepereki,
yah nebilip pova Biapako Jisas.
22 “Yah mare Holi Spirit-a korao tah va nanon mataimon pako Jerusalem.
Beya kana save revo vai,
ao arape va nokamap rina bo verenare.
23 Nena ao moikera pon kana yara.
Boko koka karon kanarara emo,
Holi Spirit-a inia kwirai rona veka kalabus tah nai-a kwinia kekena.
24 Toh kope kana yara veka laip nena veku beya korao veka ao pako vai.
Bauni.
Nena kanao nanaute no rara vemona kanaute no vemo yah boꞌo vemona kanako niya Biapako Jisas nanaoki naꞌao.
Boꞌo emo va awirai nanairaiꞌvo no awirai neman vo marimari ya God.
25 “Mare kana save veka,
mopu aro voro inia kanautute tah awirai vo kingdom ya God-a kanairiraiꞌvo kopu rivo ero,
beya kuiniari nopu yarana vova vai.
26 Korao veka tah mare kanao nanairai nopu revo aro koka veka.
Boh raꞌa mopu beya nanoi kingdom ya God,
ero beya nai nena vai.
27 Emo korao veka,
nena beya awirai-a rava kanereroki o konina ro awirai-a nanairiraiꞌvo nore ao koka veka God-a veku karerero.
28 Yah kope nopore paripu revo mopu veku yah mopu aro Holi Spirit-a korao konopi poiy cha ero,
noropi veka wasman ya God.
Ku vo korao veka,
taim ma ya karai,
noo ya veku kobaim memi aro koka.
29 Kana yara veka,
taim nanenepu,
naki uka taipo va nekape romopu yah sipsip koka emo nepao pore toro.
30 Yah kope ovu mopu veku va nevereko tah awirai ya God-a nerovoru yah neropopei Kristen-a pava nepekeiy.
31 Korao veka tah mopu va nopore paripu mopu veku.
Nopu yara veka,
ainini 3-pla beya kana malolo nore awirai kupuana inia kanopu vai.
Nena inia kanaroꞌo roro umonai yah awirai vemona inia kanairai nopu.
32 “Yah kope mare kanerepuki noa eno ya God.
Ya veku va naore raripu.
Kope awirai vo marimari ya minia va noalpim mopu vora noropi kupuana tah va ao neman neman naropu veka God-a kasave karoi aro bombiam ya veku kamompe nekepi piya.
33 Nena beya kanerenore ao veka silva o gol o aimino o ao ya bia raꞌa vai.
Baun poaka!
34 Mopu veku kopu yara veꞌen veka,
eno nena veku boho va korao tah ava korenare va norerarina nena veku yah yei aro inia kekepi pina minia.
35 Ao koka kanao emo,
ero koriritapu veka,
memi va bova nemao kupuana veka,
vora noalpim yei aro kupuana kobaun reiy ero.
Veka awirai ya Jisas veku kairai veꞌen veka,
‘Oꞌto-a kuiniari notema poaka taim ava namiꞌiy aro ovu,
yah pasin vemona kotawo pasin vo ava namako miꞌiy beyo kepoma ero.’ ”
36 Kope taim Cha Pol awirai vemona kairaiki veꞌen,
yah kako yei aro koka emo oku ketuperiki yah Cha Pol beten-a karao.
37 Aro koka keroꞌo yah kiaroroa tah kekis piya.
38 Yah keokoku pova revo,
ku vo koraka,
Cha Pol kairai veka beya kuiniari ine nepia yara vova vai.
Kenopi pova konoi kuiniari taim sip-a kako.