Kemompe ya Cha Barnabas re ya Cha Sol kerenopi
13
Sios vo mataimon Antiok-e,
aro profet ovu awei tikse ovu kekepi.
Awoꞌo yei korao veka,
Cha Barnabas,
yah Cha Simeon,
Cha Simeon awoꞌo ya raꞌa Cha Niga,a
yah Cha Lusius vo Sairini yah Cha Sol yah Cha Manain.
(Cha Manain emo,
bia emo re Cha Herot keriave revo veka kura aka.)
2 Umo raꞌa,
aro bombiam vo sios-a akorom-a kekepi yao yah lotu kepao poa Biapako.
Yah kope Holi Spirit-a kwirai roiy veka,
“Nopirai poa Cha Barnabas re Cha Sol nere nopi boꞌo voro kainiy no ero nerepao.”
3 Korao veka tah akorom-a kekepi yao yah beten pon kepao tah eno keperetai yah kesalim yei kerenopi.
Cha Barnabas re Cha Sol awirai neman ya God-a keyiriraiꞌvo ailan Saiprus
4 Bia riyempin vemona,
Holi Spirit-a kosalim yei kereparo sip-a kereko mataimon Selusia yah parara kerenopi ailan Saiprus.
5  Kope taim kerekape mataimon Salamis,
yah kerenopi oꞌro lotu yei Juda yah awirai ya God-a keyiriraiꞌvo.
Cha Jon Mak kanoi roiy minia vora nalpim yei.
6 Yah kenopi popore boko koka vo ailan Saiprus yah kenopi kerepiki mataimon Pafos.
Kope boko vemo Pafos emo,
kevakakeiya bio Juda raꞌa,
awoꞌo ya Cha Barjisas.
Bia vemona,
ya profet giaman tah ao marela maramaraꞌa inia karare rare.
7 Bia emo inia kanoi kakekei riya namba wan gavana,
awoꞌo ya Cha Sergius Paulus.
Cha Sergius Paulus emo,
save pako re ruru awaka kwinia riya.
Yah kairia Cha Barnabas re Cha Sol nerekape nereyaraka.
Ku vo korao veka,
karao awirai ya God-a narivo.
8 Toh Cha Barjisas emo karao boꞌo ya Cha Barnabas re Cha Sol nayewore vora beya Cha Sergius Paulus nabilip rova Jisas vai.
Cha Barjisas emo,
(poko Grik,
kepinaka veka Cha Elimas.
Ku vo korao veka,
bia ya awoi-a karao).
9 Kope Cha Sol,
awoꞌo ya raꞌa kepinaka veka Cha Pol,
rova kareu ro Holi Spirit,
ine katroru keiya Cha Elimas,
yah kairai roa veka,
10 “Mema ma ya Satan,
tah inia kakemi veka birua rere pasin koka kereniniu.
Mema rova kame more pasin taipere koka tah kama ropomemeiy aro bombiam.
Mema rara niniu ya Biapako inia kama rovoru.
Era pasin vemona va namemeu o baun?
11 Mare aka eno ya Biapako nayema,
va ine norama yah nakemiki popoꞌpo beya kuiniari umo nama yaraka vai.”
Yah taim Cha Pol kairai veka,
yah kope bererenki ao veka akoron roroke kokai tah ine ya Cha Elimas keiya popo rariꞌi.
Yake katuꞌtutukare beyo kaore naiy va eno neraniaka nenopi.
12 Taim Cha Sergius Paulus ao vemona kapirike,
yah kabilip.
Riva kokokore naka toro ro awirai ya Biapako.
Cha Barnabas re Cha Pol kerekepi Antiok kwinia provins Pisidia
13 Cha Pol awei aro vemo inia kiutute popova emo,
kepepeu mataimon Pafos yah sip-a keko kenopi mataimon Perga kwinia distrik Pamfilia.
Taim vemona kenopi mataimon Perga,
yah kope Cha Jon Mak karereiy,
yah kanoi varu mataimon pako Jerusalem.
14 Yah kepepeu mataimon Perga yah kiute kenopi kerepiki Antiok kwinia distrik Pisidia.
Kope de vo Sabat,
kenopi oꞌro lotu yei aro Juda yah kekepio.
15 Kope taim aro hetman vo oꞌro lotu awirai vo lo re awirai yei profet-a keritimki naꞌao,
yah kope chirai poa bia raꞌa kanoi kairai roa Cha Pol re Cha Barnabas veka,
“Aro raꞌai,
boh awirai ovu nerinia ripu vora norao aro bombiam-a neropi kupuana,
kuiniari nopirai.”
16 Yah kope Cha Pol kavariko eno karao roiy vora rova nepikim yah kairai veka,
“Mopu aro vo Israel tah mopu aro voro beya kopave Juda inia lotu kopao poa God,
nopu rivo pona.
17 God yei Israel,
kamompe yei aro apo memi yah karao aro bombiam-a keprumo revo taim kekepi kantri Isip.
God vemona,
kupuana ya kopako vovake.
Kope ro kupuana ya,
kariꞌin Israel-a kantri Isip-a kepepeu.
18 Yah kope taim kekepi boꞌo ramata kanapo beyo kebaun,
nai yei kapoi konoi kuiniari veka 40-pla ainini.
19 Yah kope God-a kabagarapim yei kantri 7-pla vo Kenan,
yah karoi Israel-a kiave aka vo meꞌri vemo.
20 God-a ao koka vemona karare rare roiy Israel taim kekepi kantri Isip,
kokai kuiniari revo taim meꞌri vemona keko,
emo korao veka 450 ainini.
“Yah kope God-a hetman-a pina karoiy Israel yah kenopi poiy cha,
konoi kuiniari revo taim ya profet Samuel.
21 Yah kope taim vemona aotere kepao va king-a rava nemompe.
Yah God-a kamompe ya Cha Sol ma biam ya Cha Kis,
ya aro noo ya Cha Benjamin.
Kakei veka king vo Israel konoi kuiniari veka 40-pla ainini.
22 Yah kope God-a katikeyaki king Sol yah kamompe ya Cha Devit karave king yei Israel.
Yah awirai ya Cha Devit kairai roiy beyo veka,
‘Nena kana yaraka veꞌen Cha Devit ma biam ya Cha Jesi.
Bia emo,
riꞌi nena korere rova,
ao maomao kanereno ero,
va narare rare.’
23 “God-a titja kapromis veꞌen veka bia raꞌa va naromi,
bia emo va nako memi varu aro bombiam ya.
Bia vemona va nakai riꞌiy aro noo ya King Devit.
Jisas,
bia emo inia kanairai nova emo.
24 Yah taim Jisas-a baunke beya boꞌo ya karao,
Cha Jon kairiraiꞌvo roiy aro bombiam koka vo Israel-a riva nerovoru yah baptais-a neko.
25 Taim Cha Jon boho ya karao yah korao nobaunki,
yah kairai roiy veka,
‘Toh mopu kopitoro nena nape?
Nena beya bia voro kokepi keiya ero vai.
Nopu rivo!
Bia ve nakai rona pa vemo,
nena beya kana neman vai tah beya kuiniari sandel ya neniatainuki vai.’b
26 “Aro raꞌai,
mopu aro mevova ya Cha Abraham yah mopu aro beya kopave Juda tah inia lotu kopao poa God,
nopu rivo.
Memi aro bombiam vemona,
tapara vemo awirai ya God-a noko yei varu aro bombiam kokai ke.
27 Aro bombiam vo Jerusalem awei aro hetman yei kerovinaka Jisas veka bia emo,
bia vo sin memi Israel-a napereuki.
Yah kope kot-a kepia pao yah kepieya karai.
Ao vemona awaka korao nao veka awirai profet-a inia chiriraiꞌvo charara de Sabat-e.
28 Ku vo Jisas-a nepieya narai emo,
beya keyara vai,
korao veka tah inia chirai naka Pailat vora nairai roiy soldia nepieya narai.
Yake awirai kupuana chirai poa Pailat vora nayieya Jisas-a narai.
29 Yah ao prumo vemona kepao veka awirai yei profet-a kepeꞌe kwinia buk,
yah kiaviaꞌo pika tah kenopi kepere kamo boꞌo yei aro viri.
30 Toh kope God-a karao kavariko varu matmat.
31  Kope umo maomao aro vemona inia kiutute popova kenopi distrik Galili re mataimon pako Jerusalem emo inia keyaraka charara.
Yah kope aro vemona awirai-a chiriraiꞌvo poiy aro bombiam veka Jisas-a keyaraka.
32 “Memi awirai neman-a kemiriraiꞌvo mopu.
Ao vemona God-a kapromis va narao roiy aro apo memi.
33 Yah mare God-a karao Jisas-a kavariko varu matmat,
yah promis vemo awaka korao nao rimi mevova yei.
Awirai vemo kepeꞌe kwinia Buk Song sapta 2 kwirai veka:
‘Mema ma nena,
mare kanave aka mema.’c
34 God-a karao Jisas-a kavariko varu tah beya kuiniari narai vova yah nainia napiroto matmat vai.
Yah ao vemona korao nao veni,
titja God-a kairai ro awirai vemona,
‘Va promis-a kanoa Cha Devit ero nanoma,
tah promis vemona,
emo promis nena veku God,
yah promis vemona kanao emo va awaka norao nao veka kanairai emo.’
35 Yah awirai korama kwinia Buk Song kwirai veka,
‘Mema beya namiꞌin Bia Holi mema napiroto meꞌri vai.d’ ”
36 “Taim Cha Devit baunke kakeiy meꞌri vemona,
boꞌo va karao pava karekeu awirai ya God-a kairai roa ero.
Yah kope karai yah kepere kainia riꞌiy aro ya matmat yah reka ya kopiroto.
37 Toh kope bia God-a karao kavariko varu matmat emo,
reka ya beya kopiroto vai.
38 “Korao veka tah,
aro raꞌai nena,
kanere nopu va nopu save revo ao ve kanairiraiꞌvo emo.
Jisas-a karai yah kope kavariko varu,
tah ao vemo sin yei aro bombiam-a kopereuki.
Tah mare pasin vo sin-a nopereuki kokai ripu revo,
tah ao vemona kanairai nopu.
39 Jisas unake pon sin yei aro bombiam prumo kapereuki taim kebilip pova,
yah karao keniniu riya ine ya God.
Yah kope lo ya Cha Moses beya kuiniari sin yei beyo nopereuki vai.
Baun poaka.
40 Nopu yarake,
awenari ao vemona profet-a chirai po emo va nokai ripu toro.
Chirai veka emo,
41 ‘Pirikeu,
mopu aro vo piava kopari,
va nopu ririko toro ro ao taipo va nanao nokai romopu.
Awaka,
va nopu viri nao.
Nena va ao taipo pako vemona nanao romopu,
toh boh bia raꞌa nairai ropu ro ao vemona va nanao emo,
va beya kuiniari nopu bilip vai.’ ”e
42 Kope taim Cha Pol re Cha Barnabas oꞌro lotu yei aro Juda kerepepeu yah kerepao nerenopi upuoꞌo,
yah kope aro bombiam ketere poiy va Sabat raꞌa vova va nerekape varu yah awirai vemona tare nereyirai poiy vova.
43 Taim aro lotu keverekape upuoꞌo,
yah yei aro Juda tah yei aro beya kiave Juda yah pa kepekeu pasin vo lotu yei Juda ero,
prumo yei pa kepekeiy Cha Pol re Cha Barnabas.
Tah bia riyempin-e awirai kupuana keyirai poiy vora neropi kupuana po marimari ya God.
44 Kope Sabat raꞌa vova,
korao veka aro bombiam koka kekepi mataimon pako emo kekape keopokeu minia vora awirai ya Biapako nerivo.
45 Yah taim hetman yei aro Juda keyarai aro bombiam koka keopokeu emo,
riꞌi yei kotaipo poaka tah piakepari po awirai ya Cha Pol.
46 Toh kope ya Cha Pol re Cha Barnabas beya kereriri vai tah keyirai pako veka,
“Awaka vo,
awirai ya God-a va nemirai mopu aro Juda titja nini wo.
Toh mopu beya koperepo vai,
tah oreva kopo yah kopuirai veka,
‘Memi va beya laip voro kwinia toratora ero nemiko vai.’
Koraka veka tah memi va nemi rovoruki nenomiy varu aro beya kiave Juda ero vai.
47 Ku vo korao veka,
Biapako awirai kupuana kairaiki raripi veka,
‘Nena kanao napu veka lait yei aro beya kiave Juda vai,
yah aro bombiam koka vo meꞌri vemona va nanako yei varu.’ ” f
48 Kope taim aro beya kiave Juda awirai vemona kerivo yah ova koroi tah awoꞌo ya Biapako kiavoko.
Yah yei aro nape God-a kamompe va laip-a neko yah nekepi toratora emo,
awirai vemo kerivo tah kebilip.
49 Kope awirai ya Biapako emo kotamo tamoro konoi rorore boko koka vo distrik vemona.
50 Toh kope yei hetman yei Juda riva kepere rovoru aro bom awoꞌo pako kereko tah lotu kererao roa God.
Yah kepao hetman vo mataimon vemona minia,
riva kokokore naiy tah aro ovu vova keko yei,
yah inia kepao poiy toro Cha Pol re Cha Barnabas.
Yah keririkeiy yah distrik vemona kerepepeu.
51 Yah kope Cha Pol re Cha Barnabas meꞌri mo koporoporo komro yei ero,
kerepuraraki vora noriritai aro bombiam veka pasin yei kepao ero kotaipo.
Yake kerepepei yah kerenopi mataimon Aikoniam.
52 Yah aro bombiam kebilip ero ova koroiy tah rova kepeu po Holi Spirit.