Pulu Yemo-Kinie Popo Topo Ungu Nimbu Mawa Temolomonga Ungu Tea
11
(Pulu Yemonga ungumu. Kolomongo-kanga wane.)
Walse, kolea tenga, Yesusi yu Pulu Yemo-kinie popo topa ungu nimbe molopalie pe nimbe pora sirimu kinie yu lombili andoringi ye tene yundu nimbendo: “Ailimu,b olio Pulu Yemo-kinie popo topo ungu nimulú mele mane sieni! ˻No-Linjili˼ Jono yu lombili andoringi yema mane sirimu-mele olio aku-siku mane sieni!” nirimu.
2 ˻Aku-sipe nirimu kinie pilipelie˼ Yesusini enendo nimbendo: “Ene Pulu Yemo-kinie popo toko ungu ningindu i-siku mele niengi:
“Tara,
yambomane ‘Nu imbi ola molopa,
ye kake teli peangamo moleno.’ ningu molangi!
Nu ye-nomi-kingimu molko
yamboma nokoni walemo wendo opili!c
3 Kinié kepe pe alieli kepe
olio nomolo langime siyo!
4 Yambomane olio teko kenjilimele kinie
olione ene siye kolopo ene-kinie ulu te naa telemolo kene
olione nu-kinie tepo kenjilimolo kinie
nuni aku-sikula siye kolko
olio-kinie ulu te naa teyo!
Olio ‘Ulu tene kondi topili!’ naa nieni!”
ningu aku-siku niengi!” nirimu.
5 Aku nimbelie pe enendo ungu te pea nimbendo: “Nu nunge pulu lemo yambo te paa ipulueli ai-burumi molombana pukulie yundu ninindu: “Ano, ga mare siyo!
6 Ye-ponenge te kolea tenga pumbendo nanga ulkena pemba okomo nakolo na ga te naa lemó kene nuni na ga mare si!” nilina kinie
7 yuni nundu nimbendo: “Nuni na umbuni te aku-siku naa si!” nilke. “Ambolangoma-kinie ou nambune sipu uru pémulu kene na ola molopo wendo ombo mélte nu manda naa simbu, mólo!” nilke.
8 “Nane enendo nimbu sikiru: “Yu angena molemomonga ola molopa ga naa silke nakolo nuni yu kimbu-kimbu siku mawa telinamonga yu siye kolopa wendo omba ga silke.” nikiru.
9 “Aku telkamonga ene ˻nanga lombili andolime˼ndo ungu te pea nikirula:
“˻Lapa, Mulú-Koleana Molemo Yemo,˼ mélema mawa teko “Si!” niengi! Aku tenge kinie mélema sike simbe lingí.
˻Lapa molemona˼ mélema korangi! Aku tenge kinie mélema sike kanoko lingí.
Ulke-kerepuluna angilku “Sukundu wamili.” niengi! Aku ningí kinie “Sukundu wai!” nimbe nambune tonjimbe.
10 Mawa tenge mélema sike simbe lingí; koronge mélema sike kanoko lingí; “Sukundu wamili!” ningí kinie sike nambune tonjimbe. Aku temba kene aku teai!” nikiru.d
11 “Enenga ye te yunge malo ombalie “Tara, oma te nambo si!” nimbé kinie yunge lapane wambiye te simbeye?
12 Molo kangomone “Tara, kera-mulu te nambo si!” nimbé kinie yunge lapane kiriwara molo makenae te lipe simbeye?
13 Pe ene konopu keri pepili molemele yambomane aku-siku enenga ambolangoma méle-peangama silimele liemo, enenga Mulú-Koleana Molemo Lapamone ˻méle paa olandopa simbemo.˼ Yambomane yundu “Mini Kake Telimu olionga konopuna omba pepili si!” ningu mawa tenge yamboma yuni ene simbe lingí.” nirimu.
“Yesusi Kinie Kurumanga Nokoli Setene Kinie Tapú Teko Kongono Telembele.” Niringi Temanemof
14 Walse ye te yunge konopuna kuru te molorumu-na ungu manda naa nirimu kinie Yesusini kanu kurumu makoromba makororumu. Kurumu wendo omba ulsu purumu kinie kanu yemo ungu nirimu. Aku terimu kanokolie yambomane mini-wale munduku moloringi.
15 Nakolo yambo mare ˻Yesusi kinie konopu keri panjiringi˼ kanumane ningindu: “Kurumanga nomi Belsipulig Yesusinge konopuna molopalie yu tondolo silimo-na yuni kuruma topa makorolemo.” niringi.
16 Yambo marene Yesusi manda manjiku “Nambolka nimbénje?” ninguh yundu ningindu: “Nu sike Pulu Yemone ‘Kongono tenjeni!’ nimbe lipe mundurumunje kanamili, mulú-koleana ˻Pulu Yemone mindi manda temba˼ ulu-tondolo te tei!” niringi.i
17 Enene aku-siku konopuni piliringi mele Yesusini pilipelie ‘˻Yesusi Setene-kinie opa-tou moloringilimunge Setenene yu naa lipe taponjilke mele paa piliengi!’ nimbe˼ enendo nimbendo: “Yambo-talape te konopu teluna naa pupili molko suku-singine ówe panjiku ene-eneno opa teko lupe-lupe molemele kinie kanu talapemo pora nilimo. ˻Molo˼ ulke teluna pelemele yamboma konopu teluna pupili naa molko ene-eneno opa telemele kinie kanu yambo-talapemo sungu siku lupe-lupe molonge.j
18 Aku-sipela, Setenene yunge kuru te makorolkanje aku telkamonga yunge talapemo kinie opa-mele telka. Pe yunge talapemo nambe tepa kapola molemelkaye? ˻Pora nilke.˼ Enene nando “Belsipulini yu lipe taponjilimo-na yuni kuruma makorolemo.” nikimili kanumu. Sike aku telkanje Belsipuli yunge talapemo pora nilke.
19 “Ungu te piliengila! Nane Belsipulinge tondolomone kuruma makorolio liemo enenga yemane naenga tondolomone kuruma makorolemeleye? Akumunge, ˻enenga ye kuruma makorolemele yemane ‘Pulu Yemone olio tondolo silimo-na olione kuruma makorolemolo.’ ningu pilimele-na˼ enene nando i nikimili unguma kanu yemane pilku apurukulie “Ene kolo tokomele.” ningí.
20 Nakolo sike Pulu Yemone na tondolo silimo-na nane kuruma makorondu liemo Pulu Yemo ye-nomi-kingimu molomba walemok ene molemelena koronga wendo omu.” ˻nirimu.˼
21 “Ye enge nili tene opa-mélema ambolopa yunge ulkemo nokopa konjilimo kinie ye tene we manda sukundu omba mélema wa naa limó. Yunge ulke lemó mélema kapola lemó.
22 Kanu ulke nokolemo pulu yemone ‘Nanga opa-mélema ambolopolie nanga mélema manda nokopo konjimbu.’ nilimo nakolo yunge opa-tou ye te tondolo olandopa pulimomo omba yu tomba tepalie opa-toumuni ulke nokolemo yemo topa manie mundupe yu ambolemo opa-mélema anju lipe, yunge ulkena lemó mélema lipe memba pupe yunge pulu lemó yamboma moke tepa silimo.
23 “Na naa lipe taponjilimo yambomone na-kinie opa-tou molemo.l Yambo tene na lipe taponjipe ˻kongi-sipisipime˼ sukundu naa limó yambomone ˻kongi-sipisipime˼ topa bulu-balu silimo.” ˻nirimu.˼
Kuru Te Yambo Tenga Konopuna Kelepa Orumu Temanemom
24 ˻Yesusini ungu te pea nimbendo:˼ “Kuru te ye tenga konopuna wendo ombalie, no naa mololi koleamanga pupe manda koro molomba kolea-kolo te korolemo. Te naa kanopa lenjipelie yuni nimbendo: ‘Na ou molopolie wendo ondu ulkenan kelepo pambo!’ nimbé.
25 Aku nimbelie yu omba yu ou molopa purumu ulkemo kanolemo kinie, ulke puri memba tepa peanga tepa we lemó kinie kanopalie nilimomone,
26 yu kelepa anju pupelie, kuru kara puli paa olandopa yepoko-pakara lipe memba omba ene pea kanu ulkena sukundu puku molemele. Kanu-kinie aku yemo ou molopa kenjilimo nakolo pe paa kamu olandopa-mele molopa kenjilimo.” nirimu.
Yamboma Konopu Singí Aulkemo Yesusini Nimbe Sirimu Temanemo
27 Yesusini aku-sipe nimbe molopili máku toko moloringine ambo tene ungu tondolo tepa nimbendo: “Nu paa teko konjilinomonga ambo nu memba ame sirimumu yu Pulu Yemone “Konopu peanga pepili molko konjengi!” nilimo aulkena molemo.” nirimu.
28 Yesusini nimbendo: “Sike nakolo yambo Pulu Yemonga ungumu pilku liku teko molemele yamboma ene paa olandopa Pulu Yemone “Konopu peanga pepili molko konjengi!” nilimo aulkena molemele.” nirimu.
Yesusindu “Nu Sike Pulu Yemone Lipe Mundurumunje Kanamili, Ulu Tondolo Te Tei!” Niringi Kinie Yesusini Pundu Topa Nirimu Mele Temanemoo
29 Yesusi molorumuna yambo aisili sukundu-sukundu ongo liku máku toringi kinie yuni enendo nimbendo: “Kinié mana molemele yamboma kerime mindi molemele. Ene teko kenjiku Pulu Yemo liku su silimele yambomane “Na molopo nilio mele sikenje, kanamili kene Pulu Yemone mindi ulu-tondoloma manda telemo mele tei!” ningu na mawa telemele. Nakolo ˻na Pulu Yemo-kinie tapú-topo kongono telembolo mele lipe ora simbe ulu˼ tep wendo naa ombá. ˻Pulu Yemone ungu-umbu tonjirimuma pilipe yamboma nimbe sirimu ye˼ Jona-kinie wendo orumu ulu akumuni mindi lipe ora silimo manda kanonge.
30 Jona kinie ˻oma aili te kinie˼ ulu-tondolo te wendo orumu ulumuni kolea-aili Ninipa yamboma-˻kinie ulu umbuni te wendo ombá mele˼ lipe ora sirimu aku-sipe mele Manie Omba Mana-Ye Au Lerimu Yemo-kinie ulu-tondolo te wendo ombá ulumuni kinié molemele yamboma-kinie ulu te pe wendo ombá mele lipe ora simbe. ˻Lipe ora simbe ulu te-lupe wendo naa ombá, naa kanonge.˼q
31-32 “Ou kolea-aili Ninipa-yamboma ˻sike molko kenjiringi nakolo Pulu Yemone ungu-umbu tonjirimu mele˼ Jonane ˻pilipe˼ pupe Ninipa-yamboma nimbe sirimu kinie pilkulie teko kenjiringi mele kanoko keri kanoko konopu alowa teko molko konjiringi.r Aku teringimunge kinié molemele yambomane Jonanga olandopa ye te ya molemo yemonga ungumu liku su siku naa pilimelemonga kote-walemo pe wendo ombá kinie Ninipa-yambomane kotena angilku, kinié molemele yambomando “Teko kenjiringi. Mindili nonge kinie papu.” ningí.
“Ou ˻olio Isirele-yambomanga ye-nomi-kingi˼ Sollomono yu ye paa tondolo te molopa, yu ungu lupe-lupema pilipe konginjilimu pepili molorumu mele kolea-Sipa nokorumu ambo-nomi-kuinimu pilipelie, Sollomonone ungu peangama mindi nirimu mele pilimbendo yu kolea suluna molopalie ˻Sollomono molorumuna˼ wale aisili aulkena pelipe orumu.s Aku-sipe terimumunge, ye-nomi Sollomononga olandopa ya molemo yemone nilimo ungumu kinié mana molemele yambomane naa pilku, liku su silimelemonga kote-walemo wendo ombá kinie kolea-Sipa ambo-nomi-kuinimuni nimbendo: “Nane Sollomonone ungu peanga nirimu mele pilimbundu aulke suluna orundu nakolo Sollomononga olandopa molorumu yemone nirimu ungumu ene naa pilku, liku su siringi yamboma aku teringimunge ene papu mindili nonge.” nimbé.” ˻nirimu.˼t
Pa Telimunge Ungu Mareu
33 ˻Aku nimbelie Yesusini ungu te pea nimbendo:˼ “Yambomane tepe-llame kandokolie loyekolona naa nosiku, mingine suku naa nosikulie nilimelemone, ‘Ulkena suku pa tepili! Yambo ongema kolea kanangi!’ ningu polona ola nosilimele.” ˻nirimu.˼v
34 “Nunge mongomo nunge kangimunge tepe llame mélemo. Aku kene nunge mongo peanga angilimo kinie nu kangi pali pa tepili moleno kinie nu molko konjilino. Nakolo nunge mongomo keri lemba kiniew nunge kangi pali sumbulu topili andoni.
35 Akumunge, nunge kangine pa teli pembamo ‘alowa tepa sumbulu naa topili!’ ningu ˻kangi pa tepili molemo mele molko konjiyo˼!
36 Nunge kangine pa tepa tengepea tepili molko sumbulu telu kepe naa topili moloni kinie nunge kangi konopuma pali pa tepili moloni. Tepe-llame pa telemo kanolemolo mele nunge kangi konoputolo pa tepili moloni.” nirimu.
Parisi-Yema Kinie, Pulu Yemonga Ungu-Manemanga Puluma Pilku Konjiringi Yema Kinie, Yesusini Iri Tombando Ungu Talo-Pakara Nirimu Temanemo
37 Yesusini ungumu nimbe pora sirimu kinie kanu Parisi-yemanga tenex Yesusindu nimbendo: “Langi pea nambili oi!” nimbelie yu-kinie pupe langi nombando manie molorumu.
38 Nakolo yu ou ki kulumiye naa topalie ga we norumu kanopalie kanu Parisi-yemone konopu aisili lipe mundurumu.
39 Yesusini ˻yu konopu lipe mundurumu mele˼ pilipelie ˻ungu-iku mele topa˼ yundu ˻iri topalie˼y nimbendo:
“Ene Parisi-yema pellete kinie kapo kinie ulsukundu kulumiye tolemele nakolo akumunge sukundu, enenga konopuna sukundu mele, kalaro aisili molemo. Ulu-pulu-kerime kinie, mélema wa limele ulu-pulumu kinie akuna pelemo.
40 Ene paa aroma tolemele. Kangi terimu yemone konopumu pea naa terimuye? ˻Peatolo terimu kene˼ ene kangi no lelko kake tepili molemele mele aku-siku enenga konopu kake tepili molongi liemo papu.
41 Ene konopu alowa tekolie yambo-koropama kondo kolko enenga nosilimele mélema singí kinie enenga konopu kalaro molemomo kolo wangopa kake tepili molonge mele yambomane kanonge.” ˻nirimu.˼
42 “Parisi-yema, ene mindili nongo paa molko kenjingí. Enene poniena olemo méle kangama lkepa kulue-kemu aku-sipe mélema mengo kambu toko rureponga-talo rureponga-talo ningu liku nosikulie telu-telu ningu wendo liku ‘Pulu Yemonga kongono tenjili yema siemili!’ ningu silimele. Pulu Yemone aku-siku ‘Teai!’ nirimu mele ene papu telemele nakolo ulu olandopa uluma naa telemele. We-yamboma kondo naa kolko, Pulu Yemone yamboma konopu monjilimo mele ene manda lelko yamboma konopu naa monjilimele. Aku-siku ulu olandopa mele telemelkanje papu. Kinié ulu maniendopama telemele mele munduku naa kelkolie aku uluma kinie ulu olandopama kinie peatolo telemelkanje papu.z Nakolo aku-siku naa telemelemonga ene mindili nongo paa molko kenjingí.
43 “Parisi-yema, ene Juda-yamboma máku toko Pulu Yemonga ungumu pilimele ulkena sukundu pukulie manie molongendo ye-ailime molemele polo peanga akuna ‘molamili!’ ningu mendo puku polo akuna konopu siku molemele.a Yamboma máku toko molemele koleamanga mongo-kenge teko andonge kinie ‘We-yambomane olio kanoko kapi niengi!’ ningu pilkulie konopu siku pilku molemelela. Aku telemelemonga ene mindili nongo paa molko kenjingí.b
44 “˻Parisi-yema,˼ ene yambo-ono-kolea tenga ‘Yambo inie ono telemele.’ ningu naa pilku walu siku kimbu kambilimele mele ene aku-siku molemelemonga mindili nongo paa molko kenjingí!” nirimu.c
45 Yesusini aku-sipe nirimu pilkulie Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilipe konjirimu ye tene yundu nimbendo: “Ungu-Mane Silimu, ‘Nuni Parisi-yema aku-siku iri tokonomonga olio kepe iri tokono.’ konopu lekemolo.” nirimu kinie pilipelie
46 Yesusini kelepa ene ˻iri topalie˼ nimbendo: “Sike nikinu. Ene Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku konjili yema mindili nongo paa molko kenjingíla. Enene ungu-mane siku ‘Teai!’ nilimele mele we-yamboma ene pilkulie tengendo umbuni kolemele. Aku-siku umbuni aisili mindili siku menge mele ‘Meangi!’ ningu sikulie enene eneno laye-kolte kepe ‘Lipu taponjipu meamili!’ naa ningu molemelemonga ene ˻kepe˼ mindili nongo paa molko kenjingíla.d
47-48 “˻Ene Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku konjili yema,˼ enenga anda-kolepalimene Pulu Yemone ungu-umbu tonjirimuma pilku yamboma ningu siringi yemae toko konjiringi. Kinié, yandopa, ene kanu yema ono teringi koleama au silimele.f Anda-kolepalime enene kanu yema toko konjiringi pilku peanga pilkulie pe kinié ene kanu yema ‘Papu toko konjiringi.’ ningu enene ono teringi koleama au silimelemonga ene mindili nongo paa molko kenjingí.
49 “˻Ou enenga anda-kolepalimene aku-siku teringi, kinié enene aku-siku telemele˼monga Pulu Yemo yuyu ungu pali pilipe konginjili yemone ou nimbendo: “Nane ye mare ungu-umbu tonjipu ‘Enene yamboma ningu siengi!’ nimbu lipu mundupu, ye mare ‘Nanga kongonomo tenji-pai!’ nimbu lipu mundumbu kinieg yambomane mundumbu yemanga mare mindili siku, mare toko konjingí.” nimbe Pulu Yemone nirimu.
50-51 “Koro-ou Pulu Yemone ma kokele tepa wamorumu kinie enene Pulu Yemone ungu-umbu tonjirimuma pilku yamboma ningu siringi ye kanuma toko konjiku, pe yandopa-yandopa kanu-sili yema pali toko konjiringi. Koro-ou Adame malo Epele toko konjiku, pe yandopa-yandopa kanu sili ye lupe-lupema toko konjiliku puku, pe kamu Pulu Yemone ungu-umbu tonjirimu unguma pilipe yamboma nimbe sirimu ye Sekaraya Pulu Yemo ˻popo toko kaloli˼ ulke-tembelena sukundu toko konjiringi. Kanuna sukundu suluminia kake telimu anjukundu lepa, Pulu Yemo popo toko mélema kaloringi polomo yakondo lerimu, kanu suku-singine yu toko konjiringi.
“Ou moloringi yambomane kanu yema toko konjiringimunge Pulu Yemone ene sike "Mongo liringi kene mindili nangi!” nirimu nakolo kinié molemele yambomane ene Pulu Yemone kote pilipelie anda-kolepalimene aku-siku teringimunge ene “Mongo liringi kene mindili nangi!” nimbéla.h
52 “Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku konjili yema, enene ungu-manemanga puluma pilku konjilimele nakolo “We-yambomane naa piliengi!” ningu ene pilingí aulkemo pipi silimele. Ene Pulu Yemonga bokuna molemo ungumu alieli kanolemele nakolo apurukulie Pulu Yemone “ ‘Ye te ene nokopa konjipe lipe taponjipili!’ nimbu, makó topo lipu mundumbu.” nirimu yemondo nimbe bokuna molemo unguma kanokolie pilku sundulimele. Sumbi-siku pilingí aulkemo ene naa pulimele; bokuna aku yemondo nilimo unguma ‘Piliemili pamili!’ ningu molemele yambo-lupema pilingí aulkemo “Mólo!” ningu pipi silimelela. Aku telemelemonga ene mindili nongo paa molko kenjingí!” nirimu.i
53-54 Yesusini ˻aku ungumu nimbe pora sipelie˼ aku ulkemo mundupe kelepa pumbe purumu kinie yuni iri torumu ye Parisime kinie Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kiniej enene ‘Yu ungu nambolka ungu mare pea nimbelie, yu ungu nimbe kenjimbe kinie yu kote tenjimulú.’ ningulie enene ungu lupe-lupe aisili popenge teko walsiku pilkulie “Pundu toko ni!” ningu tondolo-munduku niringi.k