Yesusini “Parisi-Yema Telemele Mele Manda-Lelko Naa Teangi!” Nirimu Temanemoa
12
(Pulu Yemonga ungumu. Kolomongo-kanga wane.)
Kanu-kinie Yesusi molorumuna yambo tausini aisili liku máku toko angiliringi-ne ekelepa tepili angiliringi kinie yu lombili andoringimendo ou kumbi-lepa nimbendo:
“Ene lepi-lepi topo, ‘Parisi-yema pillawa akoli méle yísi nosilimelemo kanoko konjei!’ nikiru.b Enenga yísi nosilimele akumu enene ˻“Pulu Yemonga ulu-peangama telemolo.” ningu˼ kolo toko topele-mapele tolemele ulumu. ˻‘Akumu manda-lelko naa teangi!’˼ nimbu lepi-lepi tokoro.c ˻Parisi-yemane sike teko kenjiku molemele mele kamu lopi manda naa tenge.˼
2 Aki tolemo ulumanga telu kepe pe aki naa topa pali mona lemba. Lopi telemo ulumanga telu kepe pe lopi naa temba. Kanu uluma kinie unguma pali yambomane pali pilingí.
3 Sumbulu toline ungu niringime yambomane pa teline pilingí. Ulke-suluminiana ungu ólo toko niringi unguma ulke imuna ola angilku ru ningu ningí.” ˻nirimu.˼
Pulu Yemo Mindi Pipili Kolangi Ungu Ted
4 “Nanga pulu lemó yamboma, enendo ungu te nimbu siembo: “Kangimu mindi toko konjikulie pe kelko minimu pea ulu te manda naa tenge yamboma pipili naa kolangi!” nikiru.
5 Nakolo ene paa pipili kolonge yemo nimbu siembo: “Kangi topa konjipelie pe mini-pali tepe-koleana manda topa mundumbe ˻Pulu Yemo˼ yu pipili kolangi! Paa sike nimbu sikiru. Yu pipili kolangi!” nikiru.
6 “Kera-kalsindipele paa kangamo molemo, topo-toko lingíndu kera te-pakara kou-kololi talo mindi pulimo kanumu. Nakolo Pulu Yemone kanu kerama nokombando komu naa silimo.
7 Pilieme! Ene ˻na lombili andolime˼, enenga penge-indime kepe yuni koronga telu-telu nimbe pali kambu torumu. Kera-kalsindipele yu kou paa layetolo mele pulimo nakolo kanu keramo Pulu Yemone kanopa molemo. Ene yamboma paa olandopa ailime kanopalie ene paa nokopa konjipe molomba ˻kene pipili naa kolai!˼” ˻nirimu.˼
“Olio Yesusinge Yamboma Molemolo.” Nimulúndu Pipili Naa Kolamili Ungu Tee
8 “Nane enendo ungu te nimbu siembo: “Yambo tene yambomanga kumbi-kerena ola angilipe ‘Na Yesusinge yambomo molio.’ nimbé kinie pe Pulu Yemonga angellomanga kumbi-kerena Manie Omba Mana-Ye Au Lerimu Yemone ola angilipe “Kanu yambomo nanga yambomo.” nimbéla.
9 Nakolo yambomanga kumbi-kerena “Yesusi yu naeye? Yu na naa pilkiru.” aku-sipe nimbé yambomo pe Pulu Yemonga angellomanga kumbi-kerena Manie Omba Mana-Ye Au Lerimu Yemone “Aku yambomo yu naeye? Yu na naa pilkiru.” nimbéla.f
10 “Manie Omba Mana-Ye Au Lerimu Yemo ungu-taka tonjipe ungu nimbe kenjilimo yambomo aku-sipe ulu-keri telemoma ˻Pulu Yemone˼ ‘Manie pupili!’ nimbe siye kolomba. Nakolo Mini Kake Telimu ungu-taka tonjipe, ungu nimbe kenjipe, yunge imbimu marake telemo yambomo aku-sipe ulu-keri telemomo ‘Manie pupili.’ naa nimbe, paa siye naa kolomba.” nikiru.
11 “Kanu-kinie pe ene ˻nanga yamboma molonge kanokolie˼ ene ongo ka siku, ene máku toko Pulu Yemonga ungumu pilimele ulkemanga ye-ailime kinie, ye-nomime kinie, gapomano-ye ailime kinie ene molongena ene mengo puku kote tenjingí kinie ‘Kotena nambolka unguri nimulúnje? Olio ungu te walsiku pilingí kinie nambolka unguri pundu topo nimulúnje?’ ningu mini-wale naa mundengi!
12 Akuna Mini Kake Telimuni enene anju ningí mele mane simbe kene mini-wale naa mundengi.” nirimu.
Ye-Kamako Tene Aroma Topa Terimumunge Ungu Ikumu
13 Yesusi molorumuna liku máku toringi yambomanga ye tene yundu nimbendo: “Ungu Mane Sílimu, nanga angenumu kinie oltonga lapane sirimu monge-mélema yuni ‘Na mare moke tepa sipili!’ ni!” nirimu.
14 Nakolo Yesusini yundu pundu topa nimbéndo: “Yemo, ‘Nane enenga kote pilinjiku enenga mélema moke tenji!’ nimbe naene na mako torumuye? Yambo tene nando aku-sipe naa nirimu kanumu. Nanga kongono te mólo!” nirimu.
15 Aku nimbelie yuni enendo kelepa nimbendo: “ ‘Méle aisili lipu nosipu kamako molambo.’ ni naa ningu, ‘Mélema lili ulu-pulumu yu ulu-pulu-kerimu kene aku naa teambo!’ konopu lelko molangi! Yambo tene méle aisili lipe nosilimomonga mini-kangi pali konde molopa konjimbe aulkemo naa lemó.”g nirimu.
16 ˻Aku nimbelie Yesusini ‘Enendo nikiru ungumanga pulumu kamu piliengi!’ nimbe˼ yuni ungu-iku te topalie nimbendo:
“Walse ye-kamako te molopalie yunge poniena langi paa aisili orumu.h
17 Akumunge yuni yuyu nimbendo: “Langi nosilio ulkema pali si nimu, langi aisili goli lepa we lemó kene nane nambe-teamboye?” nirimu.
18 Pe kelepa yuni yuyu nimbendo: “Kinié na pilipero. Na i-sipu teambo! Nane langi nosilio ulkema tekisipulie langi nosimbu ulke paa ailime kelepo takopolie akumanga nanga rasi-witi kinie langi kinie nanga poniena olemo langime pali nosembo!
19 Akuna nosipulie na-nanu pilipulie nimbundu: Na papu. Na langi aisili, ponie aisili omba pumbe kinie nombo molombo mele lemó kene koro molopo, kongi nombo, no-waene nombo, konopu sipu molambo!” nirimu.
20 Nakolo Pulu Yemone kanu yemondo nimbendo: “Ye-aromamo! Kinié ipulueli nane nunge minimu ombo limbu kinie nunge nosilino mélema naene limbeye?” nirimu.” ˻nimbe Yesusini nirimu.˼
21 ˻Ungu-ikumu topa pora sipelie ungu te pea nimbendo:˼ “Aku-sipe mele, ‘Na méle aisili nosilio.’ nilimele yamboma Pulu Yemone ene kanopalie ene yambo koropa-púlime nimbe kanolemo. Pulu Yemo kanopa peanga kanolemo ulu-puluma naa teko molemele yamboma enenga minime koropa pupili mele molemele. Kanu yamboma ene aku ungu-iku tokoro yemo mele molemele.” nirimu.
Yesusini Na Lombili Andoringimendo, “Mini-Wale Munduku Konopu Aisili Naa Leai!” Nirimu Ungumui
22-23 ˻We-yambomando˼ aku-sipe nimbelie Yesusini yu lombili andolimendo kelepa nimbendo: “˻Kolonge kinie mana-mélemane ene naa lipe taponjimbe˼ kene nane enendo ungu te nimbu siembo: ‘Kangikundu molopo konjemili!’ ningu konopu aisili liku naa mundengi! Langi nongemonga kepe no nongemonga kepe mulu-wambale pakongemonga kepe akumanga konopu aisili liku munduku naa molangi! Ene kapola molonge mele olandopa, langi nonge mele maniendopa; enenga kangi yu olandopa mele, mulu-wambale pakonge maniendopa mele kene langi nonge mele kinie, mulu-wambale pakonge mele kinie, konopu aisili liku naa mundengi!
24 Kerama kaname! Langi te panjikulie nou lemó kinie liku mengo ulkendo puku nosiku naa nolemele nakolo Pulu Yemone kerama langi silimo. Kerama we-mele, ene yamboma olandopamonga yuni ene paa nokomba.
25 Enenga yambo tene konopu aisili lipe mundumbemone yu kolomba ena te manda ‘We lepili!’ nimbéye? Manda naa nimbé.
26 Enene ulu wallo-kolte aku-sipe mele te manda naa telemelemonga ulu wema ene nambemuna konopu aisili liku munduku molemeleye?
27 “Pillawa-sindime kaname! Pillawa-sindimene kongono mindili-siku naa teko, mulu-wambale te teko mimi naa telemele nakolo pillawa-sindime molemele mele olandopa, ˻ye-nomi-kingi˼ Sollomonoj kongono aisili tepalie wale paa peangama pakopa au nirimu mele maniendopa.
28 Era-sindi tolemoma kinié-mele molemo, opali-mele poroko tepena kalemelema Pulu Yemone aku-sipe nokopa konjilimo liemo ene ‘Pulu Yemone olio manda nokombanje?’ ningu laye-kolte mindi pilimele yamboma pakonge mélemanga yuni manda lipe naa taponjimbeye? Ene lipe taponjimbe.
29 “˻Pulu Yemone kerama kinie era-sindime kinie aku we-mélema aku-sipe nokolemo˼ kene ene konopu aisili liku mundukulie ‘Esi, langi te tena lipu nomolonje?’; molo ‘No tena kolopo nomolonje?’ ningu pilku naa molangi!
30 Pulu Yemonga yamboma naa molko ulsukundu molemele yambomanek aku-siku telemele nakolo enenga Lapa ˻Pulu Yemone˼ ene yunge yambomanga méle mólo tolemoma kanopa molemo ˻kene ene langi nongemanga kinie, méle pakongemanga kinie, konopu naa liku mundengi˼!
31 ˻Pulu Yemo˼ ye-nomi-kingi molopa yamboma nokolemo ulumal ‘Kumbi lepo teambo!’ konopu lelko molangi! Aku tenge kinie yuni we-mélema kepe ene simbe.” ˻nirimu.˼
Méle Kande-Kandema Mulú-Koleana Nosilimolomonga Ungu Tem
32 “Nanga kongi-sipisipi layetolo, enenga Lapa walse ye-nomi-kingi molopa yamboma nokomba kinie ‘Ene pea ye-nomime molko yamboma nokangi!’ nimbé. Yu aku-sipe tembando konopu sipe molemomonga pipili kolko naa molangi!
33-34 Akumunge ene nosilimele mélema kou-mone liku aku kou-mone lingíme yambo-koropama moke teko siengi!n Aku-siku tekolie pe kou kamu manie naa puli koumu liku nosiku, méle aisili liku mulú-koleana ˻pe pungímunge˼ nosiku teangi! Akuna wa lili yema ongo wa naa liku, koka molo lkurinia melemane ongo teko kenjiku naa tenge. Ene akuna nosingí mélema kamu kapola lemba. Enenga mélema lemó kolea akuna ene konopuni pilku konopu monjiku molemele kene ˻‘mulú-koleana mindi mélema lepili!’ ningu molangi!” nirimu˼.o
Yesusi Wale Talo-Sipe Kelepa Ombámonga “Kongonomo Mimi-Siku Teko, Nokoko Konjiku Molangi!” Nirimu Ungu-Iku Talo
Te: Kendemandemane Enenga Nokolimu “Yando Ombá” Ningu Nokoko Molemele Ungu-Ikumup Kinie
Te: Kendemande-Yamboma Nokonjilimo Kendemandemonga Ye-Ailimu Kelepa Ombalie Kendemandemo-Kinie Temba Mele Ungu Ikumuq
12:35-40 kinie 41-48
35 “˻Na lombili andolime,˼ enene ‘Ailimu kinié ombánje.’ ningu mulu-wambale pakoko, kako toko, kiye kandoko, molangi!r
36 Ye-aili te kolea tenga pupe, ye te ambo limbe langi koyolemele yamboma kinie anju langi nomba molemo kinie yu kelepa ulkendo ombámonga yunge kendemande-yambomane ‘Yu ombá.’ ningu ulke kune linjingindu nokoko molemele-mele ene aku-siku molangi!
37 Kanu kendemandemanga ye-ailimu omba yunge kendemandema kanopalie, uru naa peko we molonge kanomba kendemandema ene konopu siku molonge.
“Nane enendo paa sike nimbu sikirumu: “˻Alieli kendemandemane enenga ye-ailimu nokoko langi kalonjiku silimele mele yu aku-siku nokolemelka nakolo kendemandemanga˼ ye ailimuni ˻kanu kendemande peangama konopu sipe˼ yuni kongono mulu-wambale pakopa enendo “Langi noli polona molai!” nimbe ‘Langi nangi!’ nimbe enenga kongono tenjipe ene nokomba.” nikiru.
38 Ipulueli ai-burumi ombáne, kera-gulta ko tomba kinie ombánje, ene uru naa peko nokoko molongi kanomu liemo ene konopu siku molonge.
39 “I ungumu konopu liku munduku pilieyo! Ulke pulu-ye tene wa noli ye te yunge ulkemo omba bulsupe mélema wa limbe enamo pilkenje ‘Wa noli yemo ombá.’ nimbe nokopa molka kinie wa noli yemo yu manda suku naa olka.
40 Aku-siku ene nokoko molai! Manie Omba Mana-Ye Au Lerimu Yemo ombá enamo naa pilimele kene ‘Yu sike ombá.’ ningu aku-siku nokoko molangi!” nirimu.
41 Pitane yundu nimbendo: “Ailimu, aku ungu-iku toko ningu sikinumu olio ˻nunge lombili andolimendo manjiku˼ ningu sikinu molo yambo wemando pea ningu sikinuye?” nirimu.
42 Aili Yesusini pundu topa nimbendo:
“Kongono tenjili kendemande-yambo naene kongono tepa konjinjilimo kinie kanopalie yunge ye ailimuni ‘Kongono silioma sumbi-sipe telemomonga yu kongono simbu kinie tepa konjimbemonga na altopo konopu kimbu-sipu naa molombo.’ nilimoye? Kendemande-yambo te aku-sipe mele tepa konjipe molemomo kanopalie yunge ye ailimuni yu mako topalie yundu nimbendo: “Nuni kongono tenjili kendemandema pali nokonjiku enenga langi nongema ena mako toliomonga ene nangi moke teko sieni, nokonjiku moloi!” nimbe ˻yu tenga pulimo˼.s
43 Pe ye-ailimuni kongono simumu kanu kongono tenjili kendemandemone mimi-sipe tenjipe molopili ailimu kelepa omu liemo kendemandemo yu konopu sipili!
44 Nane enendo paa sike nimbu sikirumu: “Kanu ye-ailimuni kanu kendemandemondo “Nanga méle nosilioma pali nuni nokonji!” nimbé.” nikiru.
45 “Nakolo ˻ye-ailimuni kanu kendemande-yambomondo nimbendo: “Nanga kendemande-yamboma pali nokonji!” nimbe tenga pulimo kinie˼ kanu kendemande-yambomone “Nanga ailimu welea naa ombá.” konopu lepalie yuni nokonjilimo kendemande-yamboma kopene topa, langi nomba no tondoloma nomba kekelepa topalie, aku-sipe tepa kenjipe molomu liemo
46 walse kanu kendemande-yambomo ‘Yunge ye-ailimu ombá.’ nimbe naa pilipe ˻kongono sirimu mele naa tepa˼ walu tepa kenjipe molomba kinie ombá. Omba ˻kanu yambomo tepa molomba mele kanopalie˼ yu paa kopene topa konjipelie, yunge ungumu pilku su siku kongono ambolko naa konjili yamboma ˻kolea-keri˼ molemelena ‘Pupili!’ nimbe lipe mundumbe.
47 “Kongono teli yambo te yunge ailimuni “I-siku i-siku tei!” nimbé ungumu sumbi-sipe pilipelie ungumu ta nimbé, molo ‘Nikimu mele naa tembo.’ nimbe pilipe aku-sipe pilipe lipe naa temba yambo kanumu yunge ailimuni pe yu ‘Mindili paa aili-tepa nopili!’ nimbe wale paa aisili tomba.
48 Nakolo “Tei!” nimbé mele mimi-sipe naa pilipelie we walu-tepa kenjimbe yambomo yunge ailimuni ‘Mindili laye-kolte mele nopili!’ nimbe wale laye-kolte mele tomba.Yambo méle aisili siringi lipe nosirimu yambomo “Pundu toko méle aisili si!” ningí. Yambo “Méle aisili nokoko moloi!” niringi yambomo “Kelko méle aisili si!” ningí.” ˻nirimu.˼
Yesusinge Ungumu Yamboma Pilkulie Opa-Tou Mele Molonge Mele Ungumut
49 “˻Na lombili andolime,˼u na ya ma-koleana tepe mundumbu orundu. Kanu tepémo isili-ou welea nolkanje papu. Na konopu silke.v
50 “Na no limbu ulu akumu na kinie wendo ombá. Ulu akumu isili-ou wendo naa okomomonga na konopu umbuni tepili molio.” ˻nirimu.˼ w
51 “ ‘Ya mana-yamboma opa naa teko teluna kapola-kapola molangi!’ nimbu orundu konopu lekemeleye? Aku mólo! ‘Yamboma konopu lupe-lupe pepili anju-yando opa-tou mele molangi!’ nimbu orundu.
52 Kinié kepe pe anjupe kepe ulke teluna pelemele yambomanga ˻marene nanga ungumu pilku molko marene nanga ungumu liku su siku molkolie,˼ ene-eneno opanale teko yambo te-pakara ulke teluna peko, yepoko eneno molonge, talo eltelte molongele, yu-mele-mele molonge.
53 Lapane malo-kinie opa tepa, malone lapa-kinie opa tepa, teluna kapola naa molongele. Anumuni lemenu-kinie opa tepa, lemenuni anumu-kinie opa tepa, teluna kapola naa molongele. Bamuni yunge malonga menu-kinie opa tepa, malonga menuni bamu-kinie opa tepa, teluna kapola naa molongele. ˻Kanu yamboma kapola naa molonge.˼” nirimu.
“Kinié Wendo Olemo Ulumanga Ulu-Pulumu Nambemu-na Naa Pilimeleye?” Nimbe Yesusini Walsirimu Temanemox
54 Aku nimbelie Yesusini liku máku toringimendo nimbendo: “Enene kolea kolopalie kupe tolemo kinie kanokolie “Lo ombá lémo.” nilimele kinie lo sike olemo.
55 Pe kelepa ipulueli poporome aili te merekendo winju-sipe topa, kombukandipi angilimo kinie kanokolie “Ena tondolo temba lémo.” ningu pilimele kinie ena sike telemo.
56 “˻Naa pilkimulu.” nilimele nakolo sike pilimele˼ yambo kolo toko topele-mapele tólime!y Ene mulúmu kinie ya mamo kinie kanokolie ‘kolea i-sipe i-sipe temba.’ ningu kanolemele nakolo kinié ˻na mana orundu kinie˼ wendo olemo uluma kanoko molkolie kanu ulumanga ulu-pulumu naa pilimele. Aku nambemuna ˻lipe ora silimo mele˼ naa kanoko naa pilimeleye?” ˻nirimu.˼
‘Yambo Tene “Nu Kote Tenjimbu.” Nimbé Yambomo Kinie Welea Altoko Yu-Kinie Kapola-Kapola Molongele Uluma Teai!” Nimbe Yesusini Nirimu Temanemoz
57 “Enene nambemuna uluma pilku apuruku ulu-peangama pilku naa telemeleye?
58 Nu kote tenjimbe temba yambomo ‘Kapola-kapola molambili ulu te teambo!’ ningulie welea teani! Aku naa tenu liemo nu kote tenjimbe yambomone nunge kote pilili yemo molombana memba pupe simbenje? Pe kote pilili yemone nu ka-ulke nokoli yemo lipe simbe, yuni nu ka-ulkena lipe mundumbe.
59 Nane nundu paa sike nimbu sikirumu: “Nu ka-ulkena wendo onindu pundu paa pali tokolie mindi wendo onimu. We manda wendo naa oni.” nikiru.” nirimu.