23
Pol kilyulu nu kansol namo ka yirengkle nu nanrona,
“Pone uma kinini,
ki fai samo karaike ka ompla fika ki fai kangkeke namo,
sa ki fai kangke nale uporo nro nama empo God isine yolowi plele naimele.”
2 Mi empo Pol yire namo ke yangke hetpris noula wunini Ananaias namo,
yire mi kelo nu uma empo neli eklenene Pol namo nufu reꞌfa wunini.
3 Nanrona fane Pol yireni Ananaias nanrona,
“God ese yufu yene.
Yene yukaine puku wongke empo nu naisi pen wow.
Yene waiye fai yupu kot kinini sa yupene lo.
Ka yene fei fai yupeneye lo namo ka yene yirengkle nu uma namo nufu ki.”
4 Ka nu uma empo neli eklene Pol nireni wu nanrona,
“Mana namo,
God yina wu waiye hetpris wunini,
fikami ka yene ke yire mi fafaile wu?”
5 Ka Pol yirengkle nu kore nanrona,
“Pone uma kinini ki seke namale nanrona mana namo sa hetpris.
Ki kangke ompla fafaile empo lo nu neꞌre sa yire nanrona,
‘Yene fai yire mi fafaile ilauma poneni.’ ”a
6 Ka Pol namale nanrona nu uma mingklari empo naine nupune kot namo,
plai sa nu Sadyusi ka plai sa nu Farisi.
Nu uma namo naine ilauma empo kot empo nu Juda.
Ka wu yangke mi kelo ka yirengkle nu kansol nanrona,
“Pone uma kinini,
ki mela mana empo nu Farisi,
ki re Farisi wongke.
Ka ki keli kot empo fika ki empo bilip nanrona nu uma empo rili namo ese nemei kore.”
7 Empo wu yirengkle nu mi namo,
nu Farisi namo nemei nakle nu Sadyusi nopu mi.
Nanrona fane nu uma empo naine kot namo pepelyane repo plainre.
Nu Sadyusi naine repo ka nu Farisi re naine repo.
8 Fikami ka nu nangke nanrona,
nu Sadyusi fai nire nanrona nu uma fai riline namo ese fei nemei kore.
Ka nu ensel nakle nu opola fei naine.
Ka nu Farisi sa fai bilipimne ommo namo.
9 Ommo namo yangke ka nu nopu mi paiyi wamo.
Ka nu Farisi plai naine yukaine tikse empo lo namo,
ke nemei ka nire mi kelo,
ka nire nanrona,
“Mu mulu nanrona mana namo fei yangke ompla wongke fafaile.
Mi empo wu yireye namo,
sa ro spirit wongke wee ensel wongke ro yireni wu.”
10 Nanrona fane ila mana empo ami yulu nu nopu mi namo paiyi wamo,
fane wu yum ka yire nanrona,
nu nangke nanrona sa ese nengke Pol wi paiyi ka nale papli wunini ese peplere.
Nanrona fane wu yire mi kelo nu iimuma namo panro numane Pol ka nuna wu painri koii empo nu ami fai nainene namo.
11 Empo nu nopu mi namo paiyi ka ningki rongka,
Manawamo yolowi yeli eklene Pol ka yireni wu nanrona,
“Yene samo yeli kelo ka yene fai yumye,
yukaine isi yene yoploye mi kinini paiyi taunwamo Jerusalem.
Nanrona fane empo taunwamo Rom re yene ese yoplo mi kinini.”
Nu nuka mi nire nufu Pol ri
12 Moulpeplere,
plai empo nu Juda noloni nemnoku ka nuka mi nire nufu Pol ri.
Nu nuka mi kelo nu noneni nanrona,
nu ese fei no ka naikono.
Nu nufu Pol ri se,
se sema nu ese no ka naikono.
13 Nu uma empo nemnoku ka nuka mi nire nufu Pol ri namo sa rikepone 40pla uma.
14 Nu uma namo painri nu hetpris ka nu ilauma ka nirengkle nu nanrona,
“Mu muka mi kelo nanrona,
mu ese fei mo ka maikomo.
Mu ese mufu Pol ri se,
se sema mu ese mo ka maikomo.
15 Nanrona fane pone pakle nu ilauma fai nupune kot ese mi paiyi ilamana empo nu ami ese yuna wu yolo yeli pone ungklamyen.
Ka pone ese kaliflepali mi plai pire ese samo papu nomu empo mi wunini namo.
Ka mu ese meli mopaneme rokoi.
Empo wu yolowi rokoi mee yire ese paiyi pone mu ese mufu wu ri.”
16 Ka empo Pol wone pinmela auna yupu mi empo ompla nu nire nangke Pol namo,
fane wu paiyi mow empo nu ami ka yireni Pol.
17 Ka Pol youw ilamana wongke empo nu iimuma namo yolowi ka yireni wu nanrona,
“Yene yumane mela mee yane paipi ilamana wamo yeneni.
Mela mee yuna mi plai ese yireni wu.”
18 Nanrona fane kepten empo nu ami namo yumane mela namo yane painri ilamana wamo empo nu iimuma namo.
Ka wu yireni ofisa wamo empo nu ami namo nanrona,
“Pol mana waiye mow kalabus namo youw ki ka yire ki ese kuna mela mee molomi yene.
Mela mee yuna mi plai ese yirewi yene.”
19 Ka ilamana wamo empo nu ami namo yuna mela namo yolowi yeli eklene wu piyowale ka yaline wu nanrona,
“Mi fika?
Yene yire ki.”
20 Ka mela namo yireni wu nanrona,
“Nu Juda empo nuka mi nire nu ese naline yene ese yumane Pol paplo peli nu ilauma ungklamyen empo kot ningkinama sa nu ese kaliflenali wu fai wu ese samo yire mi nomu empo wu wone.
21 Yene fai yupu mi nunini ka yangke ompla empo nu naline yene ese yangke namo.
Empo fika,
nu uma namba nunini empo rikepone 40 ese pekinaine noru wu.
Nu isi nuka mi kelo wongke nire nu ese fei no ka naikono paiyila empo nu nufu Pol ri se.
Nu sa norune yene ro ese yirengkle nu.”
22 Ka mana fai paiyi risiye nu ami namo samo yireni mela namo nanrona,
“Yene ese fei yireni mana wongke nanrona yene yungkam mi namo yolowi ki.”
Nu nane Pol painri nirane wu taun Sisaria.
23 Ka wu youw ilamana plainre fai painri risine nu ami namo ka yireni wuyane nanrona,
“Yenyane ese puꞌpu 200pla iimuma ka 70pla nu uma ese painri hos,
ka 200pla nu uma fai nuna elmape wamo ka nu ese nupone koii mee 9 kilok ningki ka painri taun Sisaria.
24 Pol re ese paiyi fane yenyane ese kampluno hos wunini.
Yenyane ese samo popane wu paiyila wu paiyi plele gavena Feliks se.”
25-26 Ka wu yeꞌre piparola yire nanrona:
 
“Ki,
Klodius Lisias ki keꞌre piparola mee paiyi yene,
manwamo ka mana fai paiyi risiye mokoi namo,
Gavena Feliks.
Kaire uporo.
27 “Nu Juda nukaneire mana namo ka nu nire nufu wu ri.
Ka ki kem mi nanrona wu sa uma Rom mana.
Nanrona fane ki kuꞌpu nu iimuma kinini noloni ka mewmew wu.
28 Ki kire namale mi nomu empo nu uma nire nufu wu ri namo,
fane ki kumane wu paiyi nu uma fai painri risine kot empo nu Juda.
29 Ki namale pu nanrona,
mi empo nu ke kotimne wu namo,
sa mi nu noneni.
Ka ki kulu nanrona wu fei yangke ompla wongke fafaile fai nu ese nufu wu ri wee nina wu kalabus.
30 Empo ki kem mi nanrona nu ke nuka mi ese nufu wu ri,
nanrona fane ki wampane mew kimane wu yolowi yene.
Ka ki kire mi kelo nu uma empo nangko mi palo wu namo,
ese painri nopolo mi uporo nama empo yene,
sa yene ese samo namale ommo fika empo nu nire kotim wu namo.”
 
31 Ka nu iimuma namo nangke ompla yukaine ilamana wamo noneni yirengkleye none.
Nu numane Pol nane painri ningki nu painri plele taun Antipatris.
32 Moulpeplere,
nu iimuma plai namo,
ke nem hos ka nem Pol nane painri,
ka nu iimuma fai nuna elmape wamo namo ke nemplemaire ka painri kore koii empo nu iimuma fai nainene.
33 Empo nu immuma fai painrine hos namo numane Pol ka nane painri plele taun Sisaria,
nu nirane Pol ringklene piparola paiyi mew empo gavena fai yopaneye gapman empo provins namo.
34 Empo mana fai yopaneye gapman namo ke yulu piparola namo pekimo se wu yaline Pol nanrona,
“Yene yolowi provins pei?”
Ka Pol yireni wu nanrona,
“Provins kinini sa Silisia.”
35 Ka mana fai yopaneye gapman namo yireni wu kore nanrona,
“Empo nu uma nire kotim yene namo noloni sa ki ese kupu kot yeneni.”
Ka wu yali mi kelo nu iimuma ese painri nirane Pol gavana mouw isi Herot yere sa nu ese samo nopane wu.