Belshazzar Ble Kpɔɔ Li
5
Ki ble ka blee, Ŋunu Belshazzar na kɛ wa mna u lebiile pre kagbeŋge yeeri a pra pan mbe ble kpɔɔ ka li, bawa pe kro na chaa mna simi gbɔ. 2 Ŋga praa gboo kre, Belshazzar na tia pra sɛ swanyiɛ, na swafiŋge gbɔyirɛ nyjɛ u lɛ Nebuchadnezzar na sɛ bali Suminyuŋgo Jerusalem na yire wru mu pan. Ŋunu wre na tia pra sɛ yi wru mu pan mbe wre na u lebiile, na u chiɛlɛ, na u bichilɛ gbɔ na yi ni. 3 Titɛɛ kre nu, a pra sɛ gbɔyirɛ yire wru mu pan, a pe kro na yi tɛɛ mna simi gbɔ. 4 Ŋga praa gboo kre, a praa sɛɛnlɛ nyjɛ pe swanyiɛ, na swafinyi, na swanyiɛfre, na tɔɔnrɔ tɛɛ mu pe, na nyjɛ pe tinyi, na dnɛ tɛɛ mu pe yire kaan mɛɛ.5 Titɛɛ kre nu, a lewo kɛ ka na yili mna pan na nyunɔi mboo mbɛɛ ŋga pra wlɔ kre na, mna kaniɛ yire ndile na to chichie kre. A ŋunu wre na kɛ kre nya nyjila ŋga ni kraa nyunɔi kre. 6 A u wejiŋge na fniŋge fwaa, a imi na fiɛrɛ na u yii mu da kre, u kosie naa seeri poŋgo poŋgo.
7 A wra tia pra sɛ Babylon kachimblɛ mblɛ lɛ, chlɛfɛɛnlɛ, na befɛɛnlɛ, na wɔɛlɛɛlefɛɛnlɛ pre yeeri mu pan, a wra yo pe pan mbo, “Ndro ŋmba we jaa nyunɔmu nyjɛ tɔɔnri mbe ni nyina yi nɔɔ kre, mbe ti pe u le ŋunu dodoŋgi nyiɛduu, na swanyiɛ lagboo jlɔnyi, a mbe u ŋga jaŋga ŋga ki taa ni na taarɛ ni ŋunumu ŋga nu.”
8 A ŋunu kachimblɛ pre na yili mu pan, la, pe wa nsra ja mu nyunɔmu yire tɔɔnri, ndee mu ŋunu nyina yi nɔɔ. 9 Ŋga kra pan ma kre, fiɛrɛ na ŋunu wre yii kpɔɔ, a u yiɛ na fniŋge fwaa mu wɛ jle kre na, a u lekpɔɛ pre nsra chin kee ŋga pie pe.
10 Ŋga ŋuchlɔ wre, na ŋunu na u lekpɔɛ pre paaraa kre loo kagbala mna praa sukpɔɔ lii kre, a wra yiri mu sɛ wa mna sɛ yo mbo,
“Tolɛɛ Jaŋgafun, Nyiɛkpɔɔ u mu ndra tun tɔɔnrɔ. Jande, maa ti mbe kee ŋga mu tɔɔra mbe ti mu fniŋge ma. 11 Mu ŋunumu ŋga nu, blɔ waa wa a sɛɛnlɛ cheche yire ŋumuu wa u nu. Nyjila ŋga mu lɛ na ŋunumu li kre, wre blɔ ŋmba na kala chin mna wa hachila ni na sɛɛnlɛ wee yi. A mu lɛ Nebuchadnezzar na u pe chlɛfɛɛnlɛ, na mblɛ pe u baŋga kee nyaa na yuu, na u befɛɛnlɛ, na wɔɛlɛɛ tɔɔnrifɛɛnlɛ pre lopom. 12 Ndro kro ma we jaa kee nyjɛ u pini kre pe, a u kala chin mu ja na ŋunɛ nɔɔ nyina, na gondo yolo nɔɔ nyina, na ndrandra kee nɔɔ nyina, ki tia ti pe sɛ wre blɔ ŋmba yeeri mbe pan, u mɛɛ Daniel, a wre chɔɔ ŋunu wre naa yeeri Belteshazzar, we mu nyina kee nyjɛ krɛrɛ nɔɔ.”
Daniel Nyunɔmu Yire Nɔɔ Nyina
13 Titɛɛ kre nu, a pra sɛ Daniel wru mu pan, a ŋunu wre na u wie mbo, “Ŋu wi Daniel Judae mblɛ ni lɛ na sɛ yii Judah tra nu mu pan pre wa kree? 14 Ni loo na sɛɛnlɛ cheche yire ŋumuu wa mu nu, a muu jawala ni, mu kala chin, a hachila wa mu pan. 15 Ni tia pe sɛ ni kachimblɛ, na ni befɛɛnlɛ, na dobodobo fɛɛnlɛ pre, na ni paaranyinafɛɛnlɛ pre yeeri mbe pe paan nyunɔmu nyjɛ tɔɔnri mbe ni nyina yi nɔɔ, a pe n ja mu ni nyina yi yi. 16 A ni loo na mu jaa ndrandra kee nɔɔ nyina. Na mu jaa nyunɔmu nyjɛ tɔɔnri mbe ni nyina yi nɔɔ, mbe ti pe mu le ŋunu dodoŋgi nyiɛduu ka, na swanyiɛ lagboo jlɔnyi, mbe mu ŋga jaŋga mbe mu taa ni na taarɛ wo ni ŋunumu ŋga nu.”
17 A Daniel na kna mbo, “Na mu chaa, yirɛ nyjɛ mu yo mu ni kɛ yire wru mu ndro fɔŋgɔ ŋga, ndee ŋu titi mu mu yirɛ bali. Tolɛɛ, mbe nyunɔmu yire tɔɔnri mbe mu nyina yi nɔɔ.
18 Nyiɛkpɔɔ Jaŋgafun wre na tia mu lɛ Nebuchadnezzar na pe ŋunu kpɔɔ, a wra u ŋga jaŋga, na yɛnyiŋge, na buuro. 19 U kpɔɔmu kre na tia waŋgra ŋga leele na yolo kro naa u fiɛ na seeri u yiɛ. A na u yo pe ndro gbo to, gboo pie ufun gbo, a ŋmba u chaa u ŋmaa li kre, we ŋmaa li. A ŋmba u chaa mbe ŋga buuro kre, we u ŋga ki yi, a ŋmba u chaa mbe u yiɛ le nyumu kre, we u pe ma. 20 La, wra kɔ mu u yɛ kpɔɔ, a u ndie na kan, a u ndra na sheli, a ki tia Nyiɛkpɔɔ na u laa u ŋunumulie kre na, a wra u buuro wa mu fun. 21 Nyiɛkpɔɔ na u ni mu yili leele nu, a u jawala na sɛ pe na yurɔ wi. Wre na bubunlɔ praa wa nyaalam, a wraa nyaa kaa na nuu wi, mnaa sni fimi na, a u nsraa yaka toni, a mɛŋɛ naa woni u na. Ŋga kra kɔ mu pan yi na, wra uyɛ nɔɔloo na Nyiɛkpɔɔ Jaŋgafun wre kɛɛ ŋunumulie kro nyi, a we jaa mblɛ u chaa ŋga yi yi nyjila ŋga u chaa nu.
22 La u pɔ wi ŋu Belshazzar, a mu yire kee nyjɛ krɛrɛ chin, la, mu je mu n muyɛ nyjii. 23 Mu kee pe mu Nyiɛkpɔɔ ŋmba u wa nyjeeri wre taan, mu tia pe sɛ gbɔyirɛ nyjɛ mu lɛ na sɛ bali Jerusalem Suminyuŋgo yire bali mu pan mu mu ŋga. A ŋu na mu loplombo, na mu chiɛlɛ, na mu bichilɛ yi tɛɛ mu simi gbɔ. A e na sɛɛnlɛ nyjɛ pe swanyiɛ, na swafiŋge, na swanyiɛfre, na tɔɔnrɔ, na dnɛ tɛɛ mu pe, na nyjɛ pe tiŋge tɛɛ mu tɛ yire kaan mɛɛ, yire sɛɛnlɛ nyjɛ n na nyaa, a yi n na ndru, a yia jaa yaka pe. La, mu n na Nyiɛkpɔɔ kaan buuro, a wre kɛɛ mu ŋmaa nyi, a wre uu jaŋga ni kee ŋga mu pini kro na. 24 Kre ki tia Nyiɛkpɔɔ tia kɛ kre pan mu yire nyunɔmu nyjɛ nyunɔ.
25 Nyunɔmu nyjɛ pra nyunɔ mboo mbɛɛ na yire yi kre,
MENE, MENE, TEKEL, PARSIN
26 MENE, ki nyina na Nyiɛkpɔɔ mu ŋunumulie ble tɔɔnri mu tia ki nyu to. 27 TEKEL, ki nyina na u mu kra mu le a mu sna. 28 PERES, ki nyina na u mu ŋunumu kre yɔɔlɛ mu Mede na Persia leele ŋga.”
29 Titɛɛ kre nu, a Belshazzar na yo u sumifɛɛnlɛ pan mbo, e Daniel le ŋunu dodoŋgi nyiɛ duu ka, mbe swanyiɛ lagboo jlɔnyi le u pan, mbe ki kpali na wre jaŋga ki taa u na taarɛ wo Babylon tra nu.