Pra Ŋunɔ Wi Na Syria Ni
20
Syria ŋunu Ben-Hadad na u ŋunɔwifɛɛnlɛ nyu ble, a ŋulo fulo na kɛmbɔshiin plɛ na pe soolo na pe sookɛɛ wru mna sɛ ya u na. Pra sɛ yirɛ fa mu ble mu Samaria mboo kre fɛ mu kun na ndru yi na na wii na pe ni. 2 Ben-Hadad na leele tun na pe sɛ yo Israel ŋunu Ahab pan na, “Ŋunu Ben-Hadad yo na, 3 mu swafiŋge, na mu swanyiɛ, na mu chiɛlɛ chichiele, na mu biile mblɛ nu faŋga nyi pre kro, ni wolo lɛ.” 4 A Ŋunu Ahab na yo bitumblɔ pre pan mbo “E sɛ yo ni tafun Ben-Hadad pan na, ni kee ŋga u yo kre nɔɔ loo, mi na yirɛ nyjɛ yi wa ni pan kro u wee yi.” 5 Kraa wa wa maa, a Ben-Hadad na ndru mna bitumblɔ plɛ tun Ahab pan mbo, “Ndaa leele tun mu pan na mu ni ŋga mu swafiŋge, na mu swanyiɛ, na mu chiɛlɛ, na mu biile. 6 Ki tia baŋga imi nyu mbe ni loplombo tun mbe pe paan mu katoo, na mu loplombo kalonyi yirɛ nyjɛ pie nya na yi nyu kro koli mbe pan.”
7 A Ŋunu Ahab na u waŋgra kre loplombo kro yeeri mna yo pe pan mbo, “E nya kala ŋga nyini ni blɔ ŋmba paan ŋgaa? U leele tun ni pan na ni u ŋga ni chiɛlɛ, na ni biile, na ni swafiŋge, na ni swanyiɛ, a ni li ki na.” 8 A u loplombo pre na u leele pre kro na kna mu yo u pan mbo, “Maa ndie tɛɛ u pan, a maa li u kee kre na.” 9 A Ahab na yo Ben-Hadad bitumblɔ pre pan mbo, “E sɛ yo ni tafun ŋunu pan na, mandiɛ jle wo kre, ni li kre na, la shiinwo ŋga rɛ, mba jaa li ki na.” Bitumblɔ pre na ndru mna sɛ mandiɛ kre bɔ Ben-Hadad pan. 10 A Ben-Hadad na ndru mna sɛ na mandiɛ fɔŋgɔ ni Ahab pan mbo, “Na ni nsra Samaria juari mbruru kena ni sɛɛnlɛ yire yi ni gbo.” 11 A Ŋunu Ahab na yo mbo, “E sɛ yo ŋunu Ben-Hadad pan na ŋunɔ wifun titi na uyɛ kpɔɔ mbe chiin sɛ ŋunɔ, sɛɛ we sɛ wi mbe pan tun.” 12 Ben-Hadad na Ahab kee yire loo, na wre na ŋulo mblɛ pra pan mbe ya u na kre wa na simi gboo pe yonyi nyinyi nu. A wra yo u leele pre pan na pe peyɛ kna mbe pe sɛ wi na Ahab leele pre ni, a pra peyɛ kna.
13 Kre nyjila kre na Nyiɛkpɔɔ keenyanyofun wa sɛ Ŋunu Ahab pan mna sɛ yo u pan mbo, “O Tafun Nyiɛkpɔɔ yo na maa shia ŋunɔ wifɛɛnlɛ tataara pre fiɛ. Aŋga mbe ti mbe mu wi mbe yili, kre mu chin na mi wi Nyiɛkpɔɔ.” 14 A Ŋunu Ahab na yo mbo, “Ndro ŋmbi we yiɛklu mbe ŋunɔ kre wi hin?” A Nyiɛkpɔɔ keenyanyofun wre na kna mbo, “Kee ŋga o Tafun Nyiɛkpɔɔ yo yi kre, ‘Ŋunɔ wifɛɛnlɛ yirifumblɔ mblɛ pe mu loplombo siri pre pie sɛ ŋunɔ kre wi.’” “A mblɛ pie klu mbe ŋunɔ kre nɔɔ hle hin?” A o Tafun Nyiɛkpɔɔ keenyanyofun wre na kna mbo, “Yire lɛ.”
15 A ŋunu na ŋunɔwifɛɛnlɛ yirifumblɔ lafɛɛ shiin na fulo na kɛmbɔshiin mblɛ pe u loplombo siri pre wɔ mna ya Israel leele pre kagbenyi kɔɔnashin na. 16 Kie pe lafo chɛchɛ na, a Ŋunu Ahab na u Israel ŋunɔwifɛɛnlɛ pre na peyɛ kna mu yili Samaria na mbe sɛ wi. Kre nyjila kre na Syria ŋunu Ben-Hadad na ŋulo fulo na kɛmbɔshiin pre pra pan mbe ya u na pree wa pe yonyi nyinyi nu na pe simi gboo. 17 Ahab ŋunɔwifɛɛnlɛ yirifumblɔ pre pra yiɛklu mna yili. A ŋunu Ben-Hadad lawee shiefɛɛnlɛ pre na sɛ yo u pan na ŋunɔwifɛɛnlɛ yili Samaria na na paan.
18 A wra yo pe pan mbo, “E pe yii kɛnyi na e pan na pe ni, na wihaa pe paan o, ndee na nyu nunu pe paan mbe o pe o, e pe yii e pan.”
19 A ŋunɔwifɛɛnlɛ yirifumblɔ pre na tro mna yiɛklu, a Israel ŋunɔwifɛɛnlɛ pre na yiri mna taa. 20 A pra wi na pe loŋgoolo pre ni mna pe gbo. Syria leele pre na fɛ, a Israel ŋunɔwifɛɛnlɛ pre na taa pe kro na pe kɔŋgɔ nini. La, Ben-Hadad na u leele pre plɛ na fɛ na pe soolo ni mna shɔ. 21 Ŋunu Ahab na u ŋunɔwifɛɛnlɛ pre na leele pre kɔŋgɔ ni mna sɛ pe soolo pre, na pe sookɛɛ yire yɛ yii mna pan. Pra Syria leele pre gbo titi. 22 Kre kɔkro kre Nyiɛkpɔɔ keenyanyofun wre na sɛ yo Ahab pan mbo, “Ŋu na mu ŋunɔwifɛɛnlɛ pre, e eyɛ kna, e jawala cha, ŋgi na hin? Yelibaŋga Syria ŋunu wre we ndru mbe pan mbe wi na mu ni na.”
Syria Leele Pre na Pan Mu Wi Na
23 Ŋunu Ben-Hadad loplombo pre na sɛ yo u pan mbo, “Israel leele pre sɛɛnlɛ yire, nyuɛ sɛɛlɛ yi, kre ki tia a pra o ja kre. La, na o sɛ wi na pe ni tra mbrɛrɛ lawee kre, oo pe ja. 24 Kee ŋga oo pe fuŋga yi kre, ŋulo fulo na kɛmbɔshiin pre ti mbe pe ndru, mbe mu yɛkulo wifɛɛnlɛ le pe titɛɛ. 25 Kena ŋunɔwifɛɛnlɛ, na soolo, na sookɛɛ tataara cha, mbe pe da na mblɛ pe laa pre ni. Oo sɛ wi na Israel leele pre ni tra mbrɛrɛ lawee yire nu, a oo pe ja.” Ŋunu Ben-Hadad na li kee kre na, mna jawala ŋga pra u ŋga kre wru.
26 Ŋga yɛlɛ nyu na da kre, wra u leele pre yeeri, mbe pe sɛ wi na Israel leele pre ni chia ŋga praa yeeri Aphek kre na. 27 Ŋga kra pan ma kre, Israel leele pre na peyɛ kna. Pra peyɛ yɔ shiin a pe kro na yiɛ kan Syria leele pre na. Israel leele pre nsra nɛɛ, pan pra pe na sikaala pɔɔri wolo feko fiɛn fiɛn shiin lɛ, a na mu Syria leele pre nya, pra nɛɛ mna lawee kre shɔ mu ta poŋgo. 28 A Nyiɛkpɔɔ keenyanyofun wa na sɛ yo Ŋunu Ahab pan mbo, “Kee ŋga o Tafun Nyiɛkpɔɔ wre yo yi kre mbo, ‘Ŋga Syria leele pre jawa na mi e Tafun Nyiɛkpɔɔ wre pe na nyua sɛɛn yi, a ni n pe na tra mbrɛrɛ sɛɛn yi kre ndra na, mbe ti mbe e pe wifɛɛnlɛ tataara pre ja, kena e chin na mi wi e Tafun Nyiɛkpɔɔ wre.’” 29 Ble nunu kɔɔnashin, na Syria leele pre na Israel leele pree wa mu tni tni pe tnihɛɛ yire nu mu yiɛ kan peyɛ na. Ble kɔɔnashin wo kre na pra chin na wii. Ki ble kre Israel leele pre na Syria leele pre kagbeŋge lafaa gbo. 30 A Syria leele pre hamblɛ na fɛ mna sɛ chia ŋga praa yeeri Aphek kre na, a chia kre mboo ŋga pra sin mna ki fɛ mu kun kre na to mna pe leele pre kagbenyi fulo na kɔɔnashin gbo. Ben-Hadad na fɛ mna shɔ, mna sɛ ndra nyuŋgo ka lam katoo ka nu.
31 A u loplombo pre na sɛ yo u pan mbo, “O loo na Israel ŋulo pre lɛɛ tna. Kena o ŋga kolo mbe o kumu yonyi pɔ pɔ sɛlɛ, mbe mɛnyi pɔ pɔ o ndrɛ na, mbe sɛ Israel ŋunu wre pan, aada we mu fooro le mbe wa mu gbo.” 32 A leele pre na kumu yonyi pɔ pɔ sɛlɛ, mna mɛnyi pɔ pɔ ndrɛ na mna sɛ yo Ahab pan mbo, “Mu sumifun Ben-Hadad u ŋmaa tali mu pan.” A Ahab na kna mbo, “Uu wa na le tɛ ra? Ki nyu, pan mbe u pe na ni lo pɔ wi.” 33 Nyjila ŋga ni Ben-Hadad loplombo pre naa paara kre, praa sɛmbɛɛrɛ kee chichie ka chaa mbe nya ŋunu pan. Kena ŋga Ahab na yo na, We pe na ni lo pɔ wi, kre to, a pra yire ki na mbo, “Tolɛɛ, imi na mu ki yo kre, mu lo pɔ wi Ben-Hadad yɛŋgɛ.” A Ahab na yo pe pan mbo, “E sɛ pan na u ni e ni ŋga.” Ŋga Ben-Hadad na le wa kre, a Ahab na tia wre na wre na tni u sookaa nu. 34 A Ben-Hadad na yo Ahab pan mbo, “Chiɛ nyjɛ ni lɛ na shɔ mu lɛ pan yire, mbe ndru mbe mu ŋga yi yi. A mu jaa yirɛ prɛhaa pe Damascus na, imi na ni lɛ na pe Samaria na kre.” A Ahab na yo u pan mbo, “Na mu yire kee nyjɛ pe wala, kena mbe mu wa.” A wre na wre na yira ka, a wra u wa a wra sɛ.
Nyiɛkpɔɔ Keenyanyofun Wa//Na Paara Mna Ahab Taan
35 Nyiɛkpɔɔ keenyanyofun wa na yire o Tafun Nyiɛkpɔɔ nyu kee na, mna yo u ŋmbrɔ Nyiɛkpɔɔ keenyanyofun pan mbo, “Ni gbun yira ni.” La, u ŋmbrɔ wre na je. 36 A nunu wre na yo u ŋmbrɔ wre pan mbo, “Ŋga mu o Tafun Nyiɛkpɔɔ wre nyu kee je, a mu n ni gbun kre ndra na, na maa ni ti na shie blɛkpɔɔ we mu gbo kolo.” Ŋga wra u ti na shie kre to, a blɛkpɔɔ wa na pan mna u gbo. 37 Wre Nyiɛkpɔɔ keenyanyofun wre chɔɔ na ndru mna sɛ blɔ wa da mna yo u pan mbo, “Ni gbun na yira ni.” A blɔ wre na u gbun kpɔɔ, a wra pra. 38 A Nyiɛkpɔɔ keenyanyofun wre na yoŋgo tɛɛ mna yiɛ pɔ mu tɔ mbe ndro wa u chin, mna sɛ yire kolo na Israel ŋunu Ahab sri. 39 Ŋga ŋunu wre na pan na tro kre, a Nyiɛkpɔɔ keenyanyofun wre na u yeeri mbo, “Tolɛɛ, ŋunɔ o naa wii, a ŋunɔwifɛɛnlɛ pre wa na sɛ loŋgoolo pre wa yii mna pan na u ni mu ni ŋga mbo, ‘Ta blɔ ŋmba le chichie, na waa fɛ ma muyɛ ndra ta, ndee mu u ndra swa tɔ swafiŋge kradnɛ fuloe taarɛ na kɛmbɔkunɔ.’ 40 A ndaa kɔ na tnumu ka tuni, a blɔ wre na fɛ ni pan.” A ŋunu wre na kna mbo, “Ŋu titi mu muyɛ pimi nyina, pan ki fna mbe pe mu ndie tini.”
41 A Nyiɛkpɔɔ keenyanyofun wre na yoŋgo kre tini mu laa u yiɛ na, titɛɛ kre nu ŋunu wre na u chin na Nyiɛkpɔɔ keenyanyofɛɛnlɛ pre wa wi. 42 A Nyiɛkpɔɔ keenyanyofun wre na yo Ŋunu Ahab pan mbo, “Kee ŋga o Tafun Nyiɛkpɔɔ yo ni yo mu pan yi kre, ‘Ŋga mu blɔ ŋmba ni yo mu gbo wre wa a u sɛ kre, mu ku u tlo, a pie mu wifɛɛnlɛ pre kla peii, ŋga pe u wifɛɛnlɛ pre ti a pe fɛ kre ndra na.’” 43 A Ŋunu Ahab na sɛ katoo Samaria na. U jawala na u tɔɔra, a u yiɛ na je.