Joab Na David Kee Yo U Pan
19
Pra sɛ yo Joab pan na David wa na nyɛni Absalom kumu kre ndra na. 2 Ki ble kre David leele pre yɛshɔɔrɔ ŋga pie na ta pe winyilee kre nu kre, na kaari fooro lie. Ŋgi na hin? Pra loo na ŋunuu wa na Absalom nyɛni. 3 Ŋga ŋunɔwifɛɛnlɛ pre naa paan katoo kre, juu pra ju mu le, na pe sɛ wi mu to na lee. 4 Ŋunu na yira tɛɛ mu ndra tɔ mna gble le kpɔɔ mbo, “Oo! Ni pɔ Absalom, ni pɔ Absalom. Oo! Ni pɔ Absalom.”
5 A Joab na sɛ yo ŋunu pan mbo, “Aŋga mu tia nyifɛɛrɛ mu leele pre gbo, leele mblɛ pe wi mu ŋu na mu chiɛlɛ, na mu biile, na mu bichilɛ kro ŋmaa shɔ kre. 6 Mblɛ pe mu kori kre, mu pre wɔ mu ŋga, mu taa mblɛ pe mu pra pre kro. Mu tia o chin chasi na mu loplombo pre, na mu leele pre n pe yaka mu pan. Ni nya na, na Absalom naa wa na le, a o kro na ku, kaa kre tna mu pan. 7 Ni chaa mbe mu sɛ lɛɛ nyiŋge kee paara mbe leele pre nyina fuŋgaami, na kre ma, ni mu da o Tafun Nyiɛkpɔɔ wre na, nyiŋge naa yo kie se kre, na leele pre kro laa mu kro. A kre we pe kala kpɔɔ mbe wɛ kee ŋga ki da mu mu da kro na.” 8 A ŋunu na taan mu yiri, mna sɛ tni chia kre jlonwee nyu na. A u leele pre na loo na uu wa mu tni wa, a pe kro na pan mu u fɛ mu kun. Kre nyjila kre na Israel leele pre fɛ mu sɛ pe chiɛ na.
David Na Ndru Na//Paan Jerusalem Na
9 Ŋga kra pan ma kre, Israel leele pre naa tuuri peyɛ na, na yuu peyɛ pan mbo, “Ŋunu David wra o shɔ o loŋgoolo kɛɛ, a wre wra o shɔ mu yili Philistine kɛɛ. La, fuŋgaami ŋga, u fɛ Absalom yiɛ mu waŋgra kre ti. 10 A o Absalom tɛɛ ŋunu, a pe sɛ wre gbo ŋunɔ. Kena wa u sɛ Ŋunu David wru mbe paan o ŋga ɛ!”
11 Kee nyjɛ Israel leele pre naa yuu yire na le Ŋunu David ndie. A wra srawɔfun Zadok na srawɔfun Abiata tun na pe sɛ Judah leele pre wie na, “Ŋmbi e tni na sri na we yiɛklu mbe sɛ ŋunu wru mbe pan katoo hin? 12 Ni sele leele lɛ yire, a ni nyimi titi leele lɛ yire, ndro ŋmbi e sri mbe u yiɛklu mbe sɛ ni wru mbe pan katoo hin?” 13 David na yo leele mblɛ wra tun pre pan na pe sɛ yo Amasa pan na, “Ni sele ndro wi ŋu. Mu yire aŋga na shie, ni mu pe ni ŋunɔwifɛɛnlɛ lopom, mu mu tɛɛ Joab titɛɛ. Na ni n shia ki pe, o Tafun Nyiɛkpɔɔ u ni gbo.” 14 Kee ŋga David na yo kre na tia Judah leele pre yiɛ na shɔ, a kra tia pra yo bitumblɔ pre pan na pe sɛ yo David pan na, wre na u loplombo pre kro pe ndru mbe pan katoo.
15 Ŋunu David na to kolo na paan. Ŋga wra da Jordan lɔɔ kre lawee kre, wra nya na Judah leele pre pan mbe u fni kolo. Leele pre na pan mu ble Gilgal na, na u sri mbe taa u kro mbe lɔɔ kre kun. 16 Kre nyjila kre nu Benjamin ndro wa, praa u yeeri Shimei, u lɛ mɛɛ naa Gera, a wra yiri Bahurim na. A Shimei wre na pe nyaanyaa mbe paan David fni Jordan lɔɔ kre nu. 17 Wre na Benjamin leele kagbeŋge praa paan. Saul sele sumifun ŋmba praa yeeri Ziba wre na ya pe na, wre na u biile kɛmbɔkunɔ, na u sumifɛɛnlɛ fulo, pra klu mu da Jordan lɔɔ kre nu a ŋunu na chin mu da wa. 18 Pra lɔɔ kre kun mna sɛ ŋunu na u wolo pre kro fni, a pe kro na ndru mu lɔɔ kre kun na, na kee nyjɛ ŋunu chaa pini u pan. Ŋga ŋunu wre na lɔɔ kre kun to, a Shimei na sɛ to mu sni u yiɛ, mna yo u pan mbo, 19 “Ni tafun, jande, sisaa ŋga ndaa mu pe, ŋga ble mnaa yilii Jerusalem na kre ti mu ni kɛ. Maa shia ni sisaa kre le mbe ni fɔlɔ tɔ, a maa shia ki jawa na. 20 Ni tafun, ni chin na ndaa sisam pe mu na, kre ki tia mi nunu ni yiɛklu mu yiri Joseph katoo leele nu, mu pan mu fnihaa aŋga kre.”
21 A Zeruiah pɔ Abishai na paara kpɔɔ mu yo mbo, “Shimei fna mbe pe u gbo. Ŋgi na hin? Wra ŋunu ŋmba Nyiɛkpɔɔ wɔ wre sun.”
22 A David na kna mu yo Abishai na u chunu Joab pan mbo, “Ŋmbi u e wie kala hin? Kala e chaa mbe ni ŋga ree? Mi wi Israel ŋunu fuŋga, a mba ti pe ndro gbo aŋga.” 23 A wra kna mu yo Shimei pan mbo, Ni yo mu pan na, “Mba ti pe mu gbo.”
24 Bawa pra nyi, a Saul nana ŋmba praa yeeri Mephibosheth wre na pan mu David fni. A mu yire ŋga ble Ŋunu David na yili Jerusalem na, na u n da mu weli, ndee mu u nyutan yooro klu tun, ndee mu u yirɛ je uyɛ na tun, mu sɛ su na ŋunu na ndru mu pan Jerusalem na, na wejinyiŋge ni. 25 Ŋga Mephibosheth na yire Jerusalem na mu pan ŋunu fnihaa kre, wra u wie mbo, “Mephibosheth, mni a mu n sra taa ni kro, a o na sɛ hin?”
26 A wra yo mbo, “Mu chin na fna wi mi. A ndaa yo ni sumifun pan na u ni bubnɔ san mbe ni ŋga mbe o kro sɛ, a wra je mna sɛ mu ni ti, 27 mna sɛ kala fnɛ mu yiɛ mu taa ni na kre. A ŋu tolɛɛ rɛ, pan mu nyi na Nyiɛkpɔɔ bituŋu wi. Kena ni pe imi na ki tna mu pan. 28 Ni lɛ sele leele pre kro fna mbe pra ku peii, la, ŋu mna ni ti, mna ni ŋga kolo na mi na ŋu o na chaa mbra kɛ leni mbra lii. Kena ni n kolo ni na mbe mu tali na mu nyu ni na na.”
29 A ŋunu na yo u pan mbo, “Maa kee ka yo ni pan na, ni ni jawala pe na ŋu na Ziba ee Saul krɔyirɛ yire yɔɔlɛ.”
30 A Mephibosheth na kna mbo, “Tolɛɛ ti mbe Ziba nunu yirɛ yire wru. Ŋga mu le chia na wejinyiŋge ni ŋga, kre chiin kuraa mi da.”
31 Barzillai, ŋmba wra yiri Gilead tra nu wre, na yire Rogelim na mna sɛ David kro tɔ, a pra Jordan lɔɔ kre kun. 32 Wre blɔ wre na lɛ blɛlɔɔ, na u li yɛlɛ fuloe jijirɛ, a swa naa wa u pan, a nyjila ŋga ni ŋunu naa wa Mahanaim na kre, wra sɛ u ŋga sro. 33 A ŋunu na yo blɔ wre pan mbo, “Pan mbe o sɛ tni Jerusalem na, mbe ndaa mu le.”
34 A Barzillai na yo u pan mbo, “Na ni ŋmaa n tnu na, kena ŋgi mbe taa ni tafun kro mbe sɛ Jerusalem na mbe sɛ pe hin? 35 Ni da yɛlɛ fuloe jijirɛ mu kɔ, a yaka n wa mu pe yɛshɔɔrɔ ni ni pan na. Na ni li, ndee na ni gbɔ, ndaa ki tnamu chin na, a ndaa loo chiriri. Kena na ni taa mu na mu sɛ kuraa fnaa mbe chaa mu ŋga. 36 Ni n fna na mu ni pe kre chichie ŋga sembremu, kena mbe taa mu kro mbe Jordan lɔɔ kre kun mbe sɛ chiɛri mbe ndru. 37 Kena na mbaa da wa, mu ti ni ndru mbe sɛ katoo, mbe sɛ ku ni lo na ni lɛ faŋga jaara. Ni pɔ Kimham wi kre, wre we mu sumi, ŋu na wre e sɛ, na mu chaa u pe chichie ŋga nyini mu chaa kpan.”
38 A ŋunu wre na yo mbo, “Mbe u wru mbe sɛ na u ni, mbe sɛ u pe kee ŋga ki tna mu pan. A yira ŋga mu na chaa ni pan kpan, mbe ki pe mbe mu ŋga.” 39 A David na u leele pre kro na Jordan lɔɔ kre kun. A wra Barzillai yii mna u nyu shiun, mna dwan mu u ŋga, mna u wa kolo a wra ndru mu sɛ katoo.
40 Judah leele pre kro, na Israel leele pre yɔɔ na taa ŋunu kro a pra lɔɔ kre kun, a wra sɛ Gilgal na, na Kimham wa u kro. 41 A Israel leele pre na sɛ ŋunu pan mna sɛ u wie mbo, “O tafun, yira ŋgi ki tia o wolo Judae pre na jawa na, pre chiin pee wa na kolo ni na pie taa ŋu na mu chiɛlɛ, na mu biile, na mu leele pre kro mbe Jordan lɔɔ kre kun hin?”
42 A Judah leele pre na kee kre nyu wɔ mbo, “Ŋga ki tia o ki pe ma kre yi na, o sele ndro wi ŋunu wre. Kena ŋgi ki tia kre kee ŋga e pe krɔ ŋga hin? Wre ma u o sro fɔlɔ toni, a u n o ŋga yaka.”
43 A Israel leele pre na yo mbo, “Imi na e Ŋunu David ta mu da kpan, oo jaa gbun gbun ma gbee kɛ na pan o u ta na. Hali na yire sele ndro wi kuraa kre, ŋgi ki tia e na wre le fiɛn ŋga hin? E sɔɔnri na wre o na klu mu yo na ki fna mbe o sɛ pan na Ŋunu David ni katoo.” Ŋga kra pan ma kre, Judah leele pre na pɔɔrɔ wru, mna nyu sheli, na pe wo wi ŋunu wre mu wɛ Israel leele pre na.