3
Saul wifɛɛnlɛ, na David wifɛɛnlɛ kakrɔ nyjɛ praa tuni kre, pra yi tun mu sɛ yiɛ. David naa faŋga taa na yaa, a mblɛ praa wii na u ni pre faŋga naa tri tra na yaa.
David Bibilɛ
2 Biile kɔɔnanu mblɛ David na se Hebron na pre mɛɛ, na pe semtaalaa yi kre, Ammon lo na wi Ahinoam, a wra yiri Jezreel na. 3 Kileab, lo na wi Abigail, Nabal lekuchɔ ŋmba wra yiri Carmel na kre. Absalom, lo na wi Maacah, u lɛ na wi Geshur ŋunu ŋmba praa yeeri Talmai kre. 4 Adonijah, lo na wi Haggith. Shephatiah, lo na wi Abital. 5 Ithream lo na wi Eglah. Pre bibilɛ mblɛ krɛrɛ Hebron na wra pe se.
Abner Na Sɛ Ya David Na
6 Kakrɔ nyjɛ David wifɛɛnlɛ, na Saul wifɛɛnlɛ naa tuni yire naa shie yiɛ, a Abner rɛ, Saul wifɛɛnlɛ pre nu wra nyi, mna faŋga ta mu ya.
7 Ki ble ka Ish-Bosheth Saul pɔ wre na jawala ka ta na Abner ni, na u u lɛ Saul bichrɔ ŋmba pe yeeri Rizpah Aiah pɔ wre cha. 8 Kre kee ŋga na, Abner krɔ na kun kpɔɔ, a wra kna mbo, “Mu jawa na mbe laa Saul kro ndee? Ndee mu jawa na mbe laa mbe sɛ Judah sumi ra? Fuŋga ma ni taa mu lɛ Saul, na u lobiile, na u nɔɔlɔ kro, a ni ya e na, hali David n e ja mu pan mu su aŋga na. Aŋga mu nya mbe kala taa ni na, na ni chlɔ cha. 9-10 O Tafun Nyiɛkpɔɔ wre na yo David pan na, we ŋunumu kre shɔ Saul na u kɛ leele pan, mbe David pe ŋunu Israel na Judah leele kro na. Kena o Tafun Nyiɛkpɔɔ u ni gbo, na ni n shia tia kre kee ŋga pe ma yɛŋgɛ.” 11 Ŋga Abner na yo ma kre, fiɛrɛ na Ish-Bosheth yii, a wra paara mu pra.
12 A Abner na leele tun David pan Hebron na mbo, “Ŋmbi we tra ŋga ŋunumu li hin? U fun u pan u nyu nunu pe na ni ni, mbe ni ya u na mbe Israel leele kro u sumi.” 13 A David na yo mbo, “Mi na ŋu we jaa nyu nunu pe, na mu pan mbe ni ŋga Saul pɔ chlɔ ŋmba pe yeeri Michal wre wala.” 14 A David na ndru mu leele tun a pra sɛ yo Ish-Bosheth pan mbo, “Ni ŋga ni chɔ lɔɔ Michal wre. Mu lɛ na tia ndaa pan na Philistine bilɛ lafaa fɛnyi nyu ni, a wra chin mu u wru mu ni ŋga.” 15 A Ish-Bosheth na tia pra sɛ Michal shɔ u plɔ, ŋmba praa yeeri Paltiel wre pan, u plɔ wre lɛ na wi Laish. 16 A Paltiel na taa chlɔ wre kro mna nyɛni mna sɛ su chia ŋga praa yeeri Bahurim kre na, a Abner na tia wra ndru mu sɛ katoo.
17 Abner na sɛ yo Israel loplombo pre pan mbo, “Ŋga e tni na sri mbe David paan pe e ŋunu, aŋga ma. 18 E nyjila ki da kre, e sɔɔnri na o Tafun Nyiɛkpɔɔ wre na yo na, ‘Mbe ni sumifun David wɔ mbe u paan ni leele Israel wolo pre shɔ mbe yili Philistine, na pe loŋgoolo kro kɛɛ.’” 19 Abner na ndru mu sɛ paara na Benjamin sele wolo pre ni, a wra yili wa mna sɛ Hebron na, mna sɛ David bɔ mandiɛ kee ŋga Israel leele pre na Benjamin sele wolo pre jawa mbe pe.
20 Abner na sɛ Hebron na David pan, wre na bilɛ fulo pra sɛ. Ŋga pra le wa kre, a David na tia pra sro pe kama, a pra peyɛ nyu li. 21 A Abner na yo David pan mbo, “Mbe ndru mbe sɛ fuŋgaami mbe sɛ Israel leele kro yii mbe paan le mu jaŋga jaara. Pie ki nɔɔloo mbe mu pe pe ŋunu, mbe ki ti ŋga mu chaa kre, mbe mu ki ta, mbe tra kre kro le.” A David na Abner wa kolo na wa u pe yaka, a wra sɛ.
Pra Abner Gbo
22 Kre kɔkro kre, Joab na David loplombo pre plɛ na sɛ leele plɛ tɔ, mna pe yirɛ tataara wru mu pan. 23 Ŋga Joab na u leele pre na yiri ŋunɔ kre nu mu pan kre, pra yo u pan na, Abner pan, a David u wa soo, a u ndru mu sɛ, na wejinyiŋge ni. 24 A Joab na sɛ ŋunu pan mna sɛ yo u pan mbo, “Tolɛɛ, yira ŋgi kee mu pe ŋga hin? Abner pan mu pan mna, a mu tia u sɛ soo. 25 Mu fana haa u pan kre, u paan mbe paan mu jle mbe chin kee nyjɛ mu pini, na mna mu shie, mu ki chin ŋgaa?”
26 Ŋga Joab na yili wa to, a wra sɛ leele tun na pe sɛ Abner wru mbe pan, a pra sɛ u wru Sirah kɔlɔ kre lawee mna pan. La, David nsra u paan kre kee ka chin. 27 Ŋga Abner na le Hebron na kre, a Joab na u wru mna sɛ na u ni chia kre jlonwee nyu na, na aada kee ka u shie mbe sɛ yo u pan, bawa wra sɛ u su brɔfiɛn ni lɛɛ nu mu gbo. Joab na Abner gbo, ŋga wra u chunu Asahel gbo kre ndra na. 28 Ŋga David na kre kee ŋga loo kre, a wra yo mbo, “O Tafun Nyiɛkpɔɔ chin na mi na ni leele mblɛ n chin Abner kumu nu. 29 Ki ndie tiniɛ ki sɛ Joab na u sele leele na. Yira bɛɛlɛ yɛ pe na babasu, na yiranyiɛrɛ, ndee mbe kaan yii, ndee mbe sɛ ŋunɔ mbe to, ndee mbe sro cha mbe la lihaa, yire kebɛɛlɛ nyjɛ waa shia la Joab katoo fio.” 30 Kena Joab na u chunu Abishai na Abner gbo mu fɔlɔ tɔ, ŋga wra pe chunu Asahel gbo ŋunɔ Gibeon na kre na.
Pra Abner Le
31 A David na yo Joab, na u leele pre pan na pe pe dodonyi wla peyɛ na, mbe kumu yonyi tɔ, mbe Abner nyɛni. Ŋga pra sɛ fni kumu jlom kre na kre, Ŋunu David titi na sɛ taa daka kre kro. 32 A pra sɛ Abner le Hebron na, ŋga pra da faŋga kre na kre, ŋunu na nyɛni kpɔɔ, a leele na ki loo, pan chɔɔ leele pre kro naa u nyɛni. 33 David na kuulo tɔɔnri mu wo Abner gboo na mbo:
“Yira ŋgi ki tia Abner ku
na jijuo wi ŋga hin?
34 Pe nsra u kɛnyi pɔ,
a pe nsra u jeelee pɔ,
pan u ku na,
linkufɛɛnlɛ pe ndro gbo.”
A leele pre na ndru mna u nyɛni na mu ya.
35 Ki ble kre leele pre naa chaa mbe David yaka le nyuu, a wra je, mna da mbo, “Na ni waa yaka le nyuu aŋga Nyiɛkpɔɔ u ni gbo.”
36 Ŋga wra yo wa li kre, praa u dɔɔtaa. Kee ŋga ŋunu na pe kre na leele pre kro yiɛ nyi. 37 Mu yire ki ble kre, David leele pre kro, na Israel leele pre kro na chin na David n chin Abner kumu kre nu. 38 A ŋunu David na yo u loplombo pan mbo, “E n nya na yɛklo kpɔɔ u ku Israel leele nuu? 39 Kii wa na mi Nyiɛkpɔɔ wɔ ŋunu, ni pe yiɛyiɛ aŋga. Pre Zeruiah bibilɛ pre, ni n chin imi mbe pe pe. O Tafun Nyiɛkpɔɔ we pre linkufɛɛnlɛ mblɛ ndie tini imi na ki fna.”