Bitiere boa Yesusꞌyo maiyo namba au prakaka nio bakotoa bo
(Matyu 21.23-27; Mak 11.27-33)
20
Umo aruta,
roporae Yesusꞌyo bakei ture batau tore aro mabion mabian neu ro nio Naniyo tempel rorau.
Ka aro bikpris ka aro saveman neu lo,
biabu boi aro hetman bikabe boa Yesusꞌyo.
2 Ka bieka boa roria,
“Rama eka moii,
maiyo au prakaka orara bako toma ka au ora bamaꞌmau?
Ka au prakaka ora bamako one?”
3 Ka Yesusꞌyo baeka toii roria,
“Neno mao rana tiere nomu ro rae roina rumu eka mona.
4 Roporae Yon Baptais aro pi banitire,
bebe eka poka au orara bokae heven bae,
e au orara au nei aro bobiri bokera bae?”
5 Ro biekaꞌkekeu i biaru ka bieka roria,
“Sapos reme eka roria,
‘Au orawo bokae heven,’
ka teba ratiere toi roria,
‘Botau rone ka bumu bilip moa naine?’
6 Ora ka reme eka roria,
‘Au nei aro bobiri poni,’
aro bukunai niare rere kiyei ruru,
botauke bere bilip roria Yon Baptaisꞌyo nia propet aruta.”
7 Ora ka bieka boa roria,
“Bemeꞌomau au orara bokae rone bo.”
8 Ka Yesusꞌyo baeka toii roria,
“Ora ka neno rana eka nomu naine maiyo au prakaka bakotona boo orara banaꞌnau nere.”
Roꞌbiri neu aro boo bibau e wain
(Matyu 21.33-46; Mak 12.1-12)
9 Ka Yesusꞌyo ro biri rae batare terekeu roria,
“Beba e wain aruta batau.
Roporae e orara batau ben,
ka e orara bako tore aro tarebin bo rerau,
ka aiyaru banoi bakei kuroumo rae ka ainini bo paena.
10 Ora ka roporae neu wain ora auaꞌbokae ka boto ka kerau reru,
baeka toa wokboi aruta nio banoi tore aro e wain roina raeka tore wain prae reru rowa.
Ora aro bikebi ponou e ora biꞌbiya inemaine aua ka bi salim nio banoi eno bobiri.
11 Aka neu e orara baeka toa wokboi nio rae bua banoi toii.
Beba ara mao bibia ka au rekaꞌpapau inemain aua poka,
bibau boa ka bi rauskeya banoi eno bobiri.
12 Baeka toa namba 3 wokboi bua banoi toii ka nio mao biꞌbiya inemaine aua ka bi abeya bi ebo bakae krumonai.
13 “Ka aka neu e wain baeka roria,
‘Mate ranau bo?
Rana eka noa ma neno aniaru ranoi.
Ma neno bana niyokonaiya aua roina ro eba rerekiya abapen.’
14 “Ka roporae aro bo e wain berau,
bere tiara ma nio ro bi rarouꞌrarou roria.
‘Beba ara aumeme rako boa aka nio.
Rem miya raꞌrai,
ka roina aumeme nio remuna kaiya.’
15 Ora ka bi abeya bi kwanobi e wain krumonai ka bibiya barai.
Ka aka neu e orara au mate ratau toii aro e ora bo?
16 Aka neu e oria roina rakae ka aro e nio bibau bo ratiei rirabi.
Ora ka roina e wain orara rakotoi aro tare bua.”
Roporae aro ro oria eba biko,
bieka roria,
“Boun!
Au orara rotau rora naine.”
17 Yesusꞌyo batiarai ka batiere toii roria,
“Botau rone bo ka ro bibiyeu boina apoika nio Naniyo boeka roria,
 
Niare ora,
aro oro bibabau bonei,
bieka niare oriawo bomaine oro ribau ka biebo kibe,
ka tui bitiarau roria niare ora,
bo naite aua oro roꞌokau?’ a
 
18 Aro mabion mabian rirebi tiau niare oria,
roina rere poiꞌpoi meme meme.
Ora sapos niare orara rorei ka roina tiaya beba aruta,
roina ra kerakeu meme aka.”
19 Aro saveman neu lo ba bikpris neu tempel,
marau poka tara biore bibau roina ri abeya Yesusꞌyo.
Ku neu botauke,
bii tiarau ben roria ro biri batrekeu toii ibiaru.
Ora bi rabu bare aro mabion mabian.
Takis bi koboa Sisaꞌo
(Matyu 22.15-22; Mak 12.13-17)
20 Aro saveman nei lo ba bikpris biore baraiya Yesusꞌyo,
ka bieka boi aro ro eba ruma komomou miya naite.
Ka aro iria bieka boi roria rumu kutakeu runomu rereya poka aro ro eba rikiyeu bia bo.
Tebe eba biba bere naite ro nio baeka bo ka bieka poka ro rae rateꞌpakeu kiye bo ri koiya,
roina kote riba bau boi aro beba binobitia boii.
gavana neii.
21 Ora ka bitiere boa roria,
“Tiksa beme tiarau roria ro bama ekaꞌeka ka ture bamau bakomore bo.
Botoponai aua.
Ka ro bamau bama eka more aro bo,
bama eka more aro naa bekore ka aro naa bereun aru.
Ka ture bamau bakomore bokiyeukoi aua poka ro nio Naniyo poni.
22 Botau ron,
takis reme baim ronoi toa Sisarꞌyo bae e rouni?”
23 Ka Yesusꞌyo batiarau ben kibau ri kutakeu boa,
ka baeka toi roria,
24  “Niare rae rebe ripana.
Naa ba ine maiyaꞌpen bo koina niare oriawo?”
Ka bieka bua roria,
“Ara ine ba naa nio Sisarꞌyo.”
25 Ka baeka toii,
“Sapos au nio Sisarꞌyo,
rukomoa baru Sisarꞌyo.
Ora au nio Naniyo,
rukomoa Naniyo.”
26 Ora ka binabiu ro ri kutakeu bore aro.
Ka biorokeuꞌbiya poka ro ora baeka toii bo,
ka ro bieto kobe aka.
Ro neii aro bibiri riuwe baru ka ro neii aro bonko
(Matyu 22.23-33; Mak 12.18-27)
27 Aro prae nei Sadyusib bikabe boa Yesusꞌyo.
Aro ira bieka roria aro bii biri beni bo,
riuwe baru nain.
28 Ka bitiere boa roria,
“Tiksa,
Mosesꞌyo apoika rae batiyeu ka boeka roria,
‘Beba aruta bon bako ka ma batau tou naine ka barai,
bana rae nio mabion ora rako boa roina ma rateu tou bo ora mee nio bana nio barai ben bo.’ c
29 Benaiateu bana 7-pla bikebi.
Onai neii bon bako ka barai bobiri,
ma batau nain.
30 Bana ba rinkeya nia mao mabion ora bako boa.
31 Ka bana rae barinkei bo nia mao mabion ora bako boi,
ka bi bau rora poni bonoi ka aro irara bi biri ka biunkibe ma rae bibu bou nain.
32 Ora ka tui mabion ora borai.
33 Ora ka tui aro bere biri beni ka rere uwe baru bo,
mabion ora rokei poka bon nio maiya bo?
Botauke bana 7-pla bon ora biko neu.”
34 Ka Yesusꞌyo baeka toi roria,
“Aro mabion mabian roporae oria mabian bon ribunare ka mabion bian reꞌrunaii.
35 Ka aro mabion ka mabian Naniyo aiyaru baeka rere uwe baru ka tui rekeri ria aru,
aro erera bon ba bian rerunare naine.
36 Ku neu botau roria,
rere biri bua naine.
Rekeri poka ensel nio Naniyo.
Naniyo aiyaru batau tore bere uwe baru matmat ka bekeri poka mee nio.
37 Mosesꞌyo mao ba ripaye roria,
aro bere biri rere uwe baru,
ro abatota neu aku botiti boina tiu ai mama ara bo,
boeka roria,
‘Beba Aiyaka bakei Naniyo nio Abrahamꞌyo,
Aisekꞌyo,
ka Yakopꞌyo.’
38 Ora boripaiye roria,
Naniyo ara neii aro bibiri beni naine.
Ara Naniyo neii aro beba bikebi laip,
botau roria ine nio botiarai aro bukunai bekeri laip.”
39 Aro prae nei saveman neu lo bieka roria,
“Tiksa,
ro nemo ora bo naite aua.”
40 Bi rabu ka beba rae bitiere boa bua naine.
Kraisꞌyo ma nio maiyo
(Matyu 22.41; 23.7; Mak 12.35-40)
41 Ka Yesusꞌyo baeka toi roria,
“Botau mate ka bieka roria,
‘Kraisꞌyo ma nio King Devitꞌyo bae?’d
42 Abatota nio King Devitꞌyo boina Apoika Sam boeka roria,
 
Beba Aiyaka baeka toa Beba Aiyaka neno roria,
“Ra kem eno pauwa neno,
43 ronoi roinatiu roporae aro bi babau boma inemaine bo banau noi
rii kebi kwama neu kaa nimo.” ’ e
 
44 King Devitꞌyo baeiya beba ara roria,
‘Beba Aiyaka.’
Ora ka rotau rone bo beba ara rabe ma nio King Devitꞌyo?”
Aro tiapore neu lo au inemain bibabau
(Matyu 23.1-36; Mak 12.38-40; Luk 11.37-54)
45 Roporae aro mabion mabian bekeri ro eba berekiya poka ke,
ro Yesusꞌyo baeka toii disaipol nio roria,
46 “Kumu tiarau moi ke saveman nei lo.
Notike riribaf bi raikibe ri bike ka ri toriꞌtori nau maket roina aro ro gude rere eka roi.
Ka bi raikibe rikebi sia boina tia tore aro oro lotu nere aro Yuda,
roina auto kokonai riba.
47 Beten ririba bibau roina rere eka poka aro ira binaite,
ka bibau bi kutaꞌkuta bore aro bian nere bibiri beni bo ka aumeme oro nereyo biko patabure.
Aro iria,
roporae neu kot bo,
nae kokonai aua riko.”