Yesusꞌyo disaipol tara neu beten baripai
(Matyu 6.9-15; 7.7-11)
11
De aruta Yesusꞌyo banoi beten batau.
Beten batau beni ka disaipol rae baeka toa roria,
“Beba Aiyaka,
ture ramau moii tara neu rebeten poka Jon Baptaisꞌyo ture batau toii disaipol nio.”
2 Ka Yesusꞌyo baeka toii roria,
“Roporae rumu beten,
rumu eka roria.
 
‘Nani,
naa nemo boina bo holi.
Kingdom nemo rarokomu rokae.
3 Ka de bukunai auto rakomoye roinatiu de orara.
4 Ka au inemaine beau rama taurare moiye,
botauke nemeiyo mao au inemaine reme pogivim nere aro beba au inemain bibau boye bo.
Ka rama ko neyo renoi traim nain.’ ”
 
5 Ka baeka toii bua roria,
“Sapos beba aruta kura nebeyo,
ka roukouko banoi toa kura nio ka baeka toa roria,
‘Kura neno,
bret peipinꞌaru rakomona bou.
6 Botauron bo kura neno ba toba bakae tona ka au rae boina tina naine,
roina rakonoa rata.’
7 “Ka kura ara bakei oro nio bo baeka toa roria,
‘Bo kokonai rakomona naine,
brau bere time beni ka bana abunore aro me neno bere bobo beni.
Rana uwokone naine ka aurae ra konoma.’ ”
8 Ka Yesusꞌyo baeka toii bua roria,
“Bana eka nobe aua,
aka neu oro ora bainatiu rauwekoi ka aumeme rae rakotoa kura nio naine,
roina roripau roria nio kura nio.
Ora rauwokoe ka aumeme rakotoa kura nio,
botauke teba kura nio rakei ratiere toa bukunai tou aumeme ratau rakotoa poka ba raikiye bo.
9 “Ora ka bana eka nomu,
poka tiere rumau ka roina au rumuko,
rumu ore roina rumu tiarau,
brau rumu akiki ka roina brau ro turu.
10 Botauke aro beba au bitere bo ri ko,
beba ba ore ra tiarau,
ka beba brau batieu brau ro turu.
11 “Nemuwo aro aka,
aruta nemuwo rae rakei ka ma nio ra tiere toa tou ba rakotoa,
ka aka nio u rako toa bae?
12 Sapos ma ratiere toa tou tu ru rakotoa,
ka ui aboboe rakotoa bae?
13 Nemuwo aro aka au inemaine bumamau,
ora ka tiapore bumu ko aua mou au meme naite bukomoi aro me nomuwo,
ka bumu tiarau roria Aka nemuwo kakei heven roina Holli Spirit rakotoi aro irara bitiere boa!”
Yesusꞌyo apei Belsebulꞌyo
(Matyu 12.22-30; Mak 3.20-27)
14 Yesusꞌyo spirit inemaine aruta ba rauskeu bakei tia beba aruta botau toa ro baeka.
Roporae spirit inemaine ara ba rokotua beba ro bokabukeya bo ro baeka baru ka aro bukunai bere orokeu.
15 Ora aro prae nere bere eka roria,
“Beba ara spirit inemaine ba tataurare bo ora au prakaka nio Belsebul.a
Belsebul nio spirit aiyakanai nei spirit inemaine.”
16 Aro prae nei aro bikebi roporae ora kibau ri traim nio Yesusꞌyo.
Bi tiere boa roina mirakol rae ratau rotaro heven ro roina ritiarau roria au prakaka ora Naniyo bakotoa.
17 Yesusꞌyo batiarau tii beni aumeme bibau o bikinare ka baeka toii roria,
“Aro neu kingdom aruta rere peta,
ka rioba ibiaru ora ka kingdom orewo roina ro prakaka naine.
Ora aro neu oro aruta ripeta ka rioba baru,
aro neu oro aruta rekeri naite naine.
18 Ora ka,
sapos aro nio Satan rinobi titinu ka ibiaru rioba oba baru,
kingdom nio ro prakaka rotau rone?
Ro oria bana eka bo botauke bebe eka roria spirit inemaine bana taurare nou au prakaka nio Belsebul.
19 Sapos au prakaka nio Belsebul,
banau bana taurare spirit inemaine ka benori,
ora ka aro nebeyo prakaka nio maiyo roina spirit inemaine ritaurare?
Ora ka,
aro nebeyo ebearu roina rere eka roria ro nebeyo aua nain.
20 Ka sapos spirit inemaine bana taurare nou prakaka nio Naniyo,
botau roria kingdom nio Naniyo bokae tobe beni.
21 “Beba prakaka aruta aumeme prakaka boinatia oro nio aiyaru,
ba ore tatarau naite.
Ka aumeme bukunai nio rere ina naite.
22 Orara roporae beba aruta ba prakaka aua rakae toa ka ratia bo,
aumeme prakaka nio ratuna kaiya ka aumeme oro nio oratere ronoi tore aro taribin.
23 “Beba bakei tina nain bo,
batau inemaine tona.
Ka ba arebina aro mabion mabian ba arakereꞌre nain bo,
batau tore aro benori titinu.”
Spirit inemaine bokae baru
(Matyu 12.43-45)
24 Ka Yesusꞌyo baeka bua roria,
“Roporae spirit inemaine bo rokotua beba aruta ara bo,
roina ranoi bo taine bobiri ka roina bo raore ranoi ka rakei nia tin.
Bo raore ranoi ka bo rae baore nain bo.
Roina raeka tou aiyaru roria,
‘Ra non baru oro orara bana raikeu bo.’
25 Roporae rakae baru,
roina ratiarau roria oro orara boꞌmo bere eri ben ka boꞌmo bere purare ka oora berau kore.
26 Ka roina ranoi ka spirit 7-pla inemaine aua rako bua nio ka rekare renori rekeri oro orara.
Ka roina rama tiarau roria beba ara tota beba bamaine,
marau bo banoi ka bamaine aka.”
Aro beba ron o rotai rarai aua
27 Roporae Yesusꞌyo ro orara batau baeka,
mabion aruta bokei tire aro mabion mabian bukunai,
boei ka boeka roria,
“Beba botu nema bo ka to bo kotoma bamau ton bo oꞌrotau rarai.”
28 Ka Yesusꞌyo baeka tou roria,
“Bo naite aua ree eka roria o rotabe rarai aro ro Naniyo eba berekiya ka berau berekiyeu kore.”
Mak nio propet Yona
(Matyu 12.39-42)
29 Roporae orara aro bukunai berau bekare poka ke ka Yesusꞌyo baeka tore roria,
“Aro neu roporae orara nebeyo aro neu pasin inemain aua bebe rarau.
Bere tiere roa kerau mak rere tiarau roina ro ripare bakane nia Naniyo.
Ora ka mak rae ranau nain roina rere tiarau.
Mak aruta pon rebe tiarau,
bokae toa propet Yona.b
30 Mak Naniyo au batau benaiateu bonoi toa propet Yona bo,
roina roripare aro taun Ninive roina roripau prakaka nio.
Ora ka,
Maa nio Beba nio mao rakei roina mak nio Naniyo ra ripare mabion mabian roporae orewo.
31 Kwin neu prae Sautc rouwe roporae nio Naniyo kote eba ratare kiyeu.
Ka kwin ora roina roekakiye nau pasin inemaine nere aro bukunai roporae orewo.
Botauke mabion orewo bokae rairi kantri neuwo roina rotiara Solomonꞌyo ka roina save naite nio eba roko batau baeka eka ro.
Ora ka marau beba tiapore nio ba tabarika Solomonꞌyo bakae.
32 Aro neu taun Ninive rebekeri roporae Naniyo kote ratare tau.
Ka roina rekeri rere eka kire nau rore pasin inemaine nere aro mabion mabian roporae orewo.
Botau roria aro neu taun Ninive eba bereko ro nio propet Yona ka o bere toboru.
Ka beba ba tabarika propet Yona aiyaru bakei tibe marau.
Lait neu reka
(Matyu 6.22-23)
33 “Beba aruta lam ratererou ka ra tutu naine ka rakobutiau uro uwotu.
Lam ra ereto bo kuroumonai ka rotiti roprurai ronoi kuroumonai.
Ka roporae aro rekare oro rorau bo,
lait rere tiarau.
34 Ine nemo botau poka lam neu reka nemo.
Roporae ine nemo bo naite,
reka nemo rotiti aua.
Ora sapos ine nemo bo maine,
reka nemo ro rorokeu.
35 Ora nemo rama tiarau ke,
Teba lait koina rorau nemo rorokeu.
36 Ka sapos reka nemo rotiti ka reka prae nemo ro rorokeu nain bo,
reka nemo rotiti roprurai poka lam aua lait boko toma.”
6-pla aumeme inemaine rokae
(Matyu 23.1-36; Mak 12.38-40; Luk 20.45-47)
37 Roporae Yesusꞌyo ro baeka ben,
ka Farisi baeya ranoi toa ka auto ripa oro nio.
Ora ka Yesusꞌyo banoi toa binopi oro nio Farisi ara ka binopi ka bakei tebol.
38 Farisi ara batiara Yesusꞌyo ka o bakinau bukunai.
Batiara Yesusꞌyo eno pi banitu nain ka auto rata.
39 Ka Beba Aiyaka baeka toa roria,
“Nomuwo Farisi,
aiperi ba pitau oreba pibunimire.
Ora to nebeyo robote tore au eno pana ba au inemaine aua.
40 Nemuwo aro tiaboun timu aua!
Botau roria Naniyo au batau krumonai pon bae e,
rorau neu mao ratau?
41 Ora bo,
nebeyo aumeme kereina plet rorau nebeyo rebe korore aro au boun tore roina aumeme bukunai nebeyo rere ninivu.
42 “Nemu aro Farisi,
tebenimu.
Ku neu,
botauke auto rebe runa e nebeyo ka rebe peta rebe iku ronoi ka roina tiu 10-pla ka tupu aruta pon rebe korowa Naniyo.
Ora nebeyo rebe rau rore aro naite nain ka rebe raikire roa Naniyo aua nain.
Bonaite aumeme ora pon rumu kiyeukom ka lo mao o rumu penamau kim nain.
43 “Nemu Farisi,
tebenimu aua.
Botauke bumu raikime sia rukem tiau tia rore aro mabion mabian oro lotu ro,
ka bumu raikime more aro ro naite bi babau bomu ka eno bibamu barae bo maket.
44 “Tebenimu!
Ku neu botauke bumu ore poka kemo nere aro bere biri bo boꞌopuopu ka aro bere toba tiau ka bere tiarau roria ora matmat naine ka bere naite ine nio Naniyo nain.”
45 Beba aruta nei aro beba tiapore neu lo baeka toa Yesusꞌyo roria,
“Tiksa,
roporae ro ora bama eka,
bamau moi ka reka bopapai.”
46 Ka Yesusꞌyo baeka toa baru roria,
“Ka nemuwo aro saveman neu lo kumu tiarau!
Botauke au nae kokoka bumu iku tiare ka bere okau.
Ka eno bumu korore nae ora rumu okau nain.
47 “Tebeꞌnimu!
Botauke matmat ripo nei propet biora bere bo.
Ka aro apo nemuwo bi biyei bibiri.
48 Nemu bumu tiarau beni pasin nei aro apo nomuwo.
Ka pasin nomuwo roripau aumate aro apo nemuwo bibabau bo bonaite.
Botauke bibiei propet bibiri ka nemuwo matmat nei bo,
bo bumu mau mere.
49 Ora ka save naite nio Naniyo boeka roria,
‘Neno rana eka noi aro propet ka aposel.
Prae nei propet ka aposel bibiei bibiri ka prae nei ribau inemain boi.’
50 Roporae Naniyo bokera oria batau bokae boinatiu marau,
aro bibiei propet bi biri bo.
Nae neu aro bibiei propet bibiri bo rokae tore rere okau aro marau kekeri roporae oria.
51 Aro iria nae kokonai aua nei aro bi biei propet bi biri,
bokutoꞌto roporae nio Abelꞌyo bokae boinatiu roporae nio Sekaraiaꞌyo.
Bibia Sekaraiya barai roumo alta neu oro nio Naniyo.
Ro aua,
bana eka nobe,
aro marau nae neu au orewo rere ko.
52 “Nemuwo aro saveman neu lo tebenibe!
Botauke ki bumu tutu,
ki neu brau neu renoi rorau bo neu save reko.
Umiaru bunom rorau naine ka aro kerau renori rorau,
ka bumu eka mamaraire.”
53 Roporae Yesusꞌyo oro ora barokotu,
Farisi ka aro beba tiapore neu lo o bimain boa,
ka au bukunai bitiere boa.
54 Kibau ri kutakeya pon,
roina eba rerekiya ro inemain rae raeka kote ribaya.