Kebe tiarau roi ke aro Farisi ro nei boꞌinearu pasin nei nain
(Matyu 10.26-33)
12
Roporae oria aro mabion mabian monaꞌmonai bekare bereꞌotaro bekeri,
ka bere apoꞌapo benoru titiare kaa nere erearu.
Ka Yesusꞌyo ba wokoe ka ro ba autim tia toii disaipol nio roria,
“Nomu umiaru rumu tiarau ke,
yis nei aro Farisi.
Yis nei Farisi bore poka pasin nei ka boinearu poka ro kutakuta nei naine.
2 Ka ro boobo nei koina bo Naniyo ratau rokae krumonai.
Ka au botutu bo Naniyo ratau tore rere save.
3 Ora ka ro rebe eka roro bo,
eba rereko umo.
Ka ro bebe meteꞌmete oro rorau bo rinobu tiau oro ka rieka kibe bore aro mabion mabian.”
Aro beba ri rabubaiya Naniyo aike poka
(Matyu 10.28-31)
4 Ka Yesusꞌyo baeka toii bua roria,
“Bana eka nobe aro kura neno roria,
rebe rabu rarai aro bibiei aro bibiri naine.a
Botauke tui aro irara rinabiu au rae ribau bua naine.
5 Ora kanau rana ripabe beba maiyo rebe raburaiya aua.
Rebe raburaiya beba bainatiu aro ratiei ka au prakaka boinatia bo aro ra abei ratrae reraro hel ro.
Bana eka nobe aua,
rebe rabu raraya roa nia poni.
6 Rebe tiarau roria tu meme 5-pla berere maket roina aro rii baim,
tu orara rere baim 2 toea pon.
Ora Naniyo o rapenatare aruta aruta nereo naine.
7 Naniyo nobateri tiape benori tia nebeyo ka ba tiarau tibe beni.
Ora ka rebe rabu naine,
bebe tabaꞌrikare tu meme ereria.
Neiyo reka ropapaye re kiyakoe Yesusꞌyo naine
(Matyu 10.32-33; 12.23; 10.19-20)
8 “Bana eka nobe,
beba raekaꞌkiye tore aro mabion mabian roria bakei tina bo,
beba ara Maa nio Beba nia mao roina raeka tore ensel nio Naniyo roria beba ara bakei tina.
9 Ora ka beba ara baeka tore mabion mabian roria,
ara beba aro neno naine,
beba ara neno mao rana eka nore ensel nio Naniyo roria beba ara neno naine.
10 Ka aro ro inemaine berau roa Maa nio Beba bo,
Naniyo bainatiu sin nere rataurare tire tore.
Ora beba rae ba piriꞌpiriꞌtaiya Holi Spirit bo,
Naniyo sin nio rataurare toa naine.
11 “Roporae biko nemu runomi runomu oro lotu ka runomu ine nei aro gavman ka aro beba binobitia,
o rotamu kiri ro mate rumu eka more,
ka rumu oreꞌmereu ro mate rumu eka naine.
12 Holi Spirit oyaru ba ture rotau tobe roporae ro mate rebe eka bo.”
Ro biri biba berekeu beba aumeme bo bukunai toa
13 Ka beba rae bakei tire aro monai monai erera baeka toa Yesusꞌyo roria,
“Tiksa,
bana raikin rama eka moa bana neno roina aumeme aka nepeyo oratere ka rapeta raumou prae peipin.
Prae nio ka prae neno.”
14 Ka Yesusꞌyo baeka toa baru roria,
“Iro,
Maiyo baeka tona roina rakeni poka beba neu kote eba ranakiyepu ka au nepuwo rana peta?”
15 Ka baeka tore aro monai monai erera roria,
“Kebe tiarau poka ke.
Nebeyo rebe niyokonaꞌre aumeme bukunai naine.
Au meme bukunai rebe ko ka aumeme erera rotau tobe rebe keri naite naine.”
16 Ka Yesusꞌyo roꞌbiri batareꞌtrekeu ka baeka tore roria,
“Beba aruta aumeme bo bukunai toa ka niare mao bo bukunai toa aua.
Bokera nio bo auto neu boabe bukunai aua.
17 Ka beba ara o bakinau ka aiyaru baeka roria,
‘Ranau mate bo?
Bo prae auto orara ranere bo,
boun tina.’
18 “Ka baeka roria,
‘Ranau roria,
neno oro auto banere bo ranakwari ka ranau kokonai.
Ka roina aunaite neno ka auto ereria mao ranere rorau.
19 Ka aniaru rana eka baru roria,
“Arobae,
aumeme bukunai bana inaniu roinatiu ainini bukunai.
Neno raken eto,
ka auto rana ka pi rana ton ka aniaru o rotana rarai.” ’
20 “Ora ka Naniyo baeka toa roria,
‘Nemo tia bo koniꞌkoni ma,
Marau roro oria rarami ka aumeme bamau mere bo maiyo rako boma?’
21 “Auꞌinearu poka ora rotau tore aro bukunai aumeme bereꞌiku nere ereꞌaru pon,
ora au meme erereꞌwo ro arebire ka rere naite ine nio Naniyo naine.”
Rebe rabu naine
(Matyu 6.25-33)
22 Ka Yesusꞌyo baeka toii disaipol nio roria,
“Bana eka nomu,
o rumu main mou laip nemuwo naine,
auto mate ruma,
ka aumate nebe roina rebe rike reka nebeyo.
23 Laip oriawo boinatiu poka aumeme auto naine,
ka notike bo botabarikau reka naine.
24 Rebe tiarare,
tu aro e bibau nain ka auto bibunare naine.
Ka oro nere auto rere iku bo bouni,
ka Naniyo auto batau bakotore pon.
Ka nebeyo mabion mabian,
bebe tabari kare tu.
25 Sapos beba aruta nebeyo oꞌbamain tou aumeme erera bo,
rotau tobe laip rebekeri kiye mama roporae bua naine.
Boun aua.
26 Ka sapos rebe inariu au mama orewo rebe rau naine bo,
botau mate ka beberau o bebe main rou au meme orewo?
27 “Rebe tiarare plaua bere tumo,
boo kokonai berau naine ka amono beare naine.
Ora bana eka nobe,
tota King Solomonꞌyo amono naite naite oraa nuwa bau,
ka plaua oora nere bo tabarikau noreka aumeme nio King Solomonꞌyo.
28 Ka pasin poka orara Naniyo ora ratare kore primankau marau ka intiki ri taurare ka riebo kibe aku ro.
Ka Naniyo primankau bobiri tii neu ba oora batare koe poka noreka nere bo,
ora ka nebeyo beba bilip mama boina tibe bo,
ora rebe tiarau roria Naniyo auꞌora rakotobe.
29 Ka nebeyo o rebe main kokonai rou aumate rebera ka aumate rebe ton nain.
30 Aro mabion mabian bere bilip roa Beba Aiyaka nain bo o bere main rou aumeme erera.
Ora Aka nebeyo batiarau beni aumeme erera roina rebe ko.
31 Botau roria Naniyo rebe rereya rakei poka king nebeyo.
Ka aumeme bukunai orewo rako tobe.”
Tara neu au naite renomu mire
(Matyu 6.19-21)
32 Yesusꞌyo baeka roria,
“Nebeyo aro sipsipb kupintai tin,
rebe rabu naine,
ku neu botauke aka nebeyo o botaꞌrarai tou kingdom nio bakotobe.
33 Au meme rebe salim ka niare rebe ko rou aumeme nebeyo bo,
rebe koroi aro beba au boun toii.
Nebeyo ekoko neu niare rebe ko roina roinatiu romain naine.
Au naite naite rere unkire nain rebe arakereꞌre heven.
Heven ro,
beba rae bainatiu auꞌura ratau tobe naine ka au meme poka kokoros bo aumeme rikoko mao naine.
34 Bo aumeme naite naite nemuwo kereina bo,
ka o nemuwo mao roina tou bo prae ora.”
Wokboi rebe keri rebe redi
(Matyu 24.42-44)
35 Yesusꞌyo baeka tore bua roria,
“Nebeyo noreka reberike ka lam nebeyo ro titi roina.
36 Nebeyo rebekeri rebe raukeu poka aro wokboi bekeri beraukeya bos nere roina rakae baru bua roporae banoi toa auto kokonai neu beba bon bako.
Ka roporae nio rakae ka brau rakiki bo berenai pon brau rebe ruru roa.
37 Ronaite tore aro wokboi o rotare rarai roporae bos nere rakae ka batiarau roria bere bobo naine.
Bana eka nobe aua,
amono raeka roina raeka tore rekeri tebol ro roina auto rako tore rera.
38 Sapos bos neii aro irara rerauꞌkeya roina rakae bo roꞌukouko bae e tukoko riebi roina ratiarau roria bere bobo naine,
aro erera o rotare rarai.”
39 “Orara kebe tiarau ro orara,
sapos aka neu oro ra tiarau roporae neu beba auura katau rakae bo,
ra rokotua beba auura ara roina oro rakuturu boa naine.
40 Nebe mao o rebe kinau ke,
botauke,
Maa nio Beba nia mao roina rakae roporae rebe eka poka rakae naine.”
Ro biri nio wokboi naite ka wokboi inenaine
(Matyu 24.45-51)
41 Ka Pita batiere toa Yesusꞌyo roria,
“Beba Aiyaka,
nemo ramau ro biri bamai merekeu nemei pon bae e nemeiyo aru?”
42 Ka Beba Aiyaka baeka toa roria,
“Beba ron save naite bako ka bo nio batau bo naite?
Beba ara beba aiyaka nio morateri roina ranoi tiatore aro wokboi nio.
Ka roporae auto bo,
roina auto rabaetore bo roporae neu beba aiyaka rakae.
43 Beba ara o rotararai roporae neu beba aiyaka nio rakae ka boo ratiarau batau bo.
44 Bana eka nobe aua wokboi ara beba aiyaka nio raeka toa ranoi tia tore aumeme nio.
45 Ora sapos wokboi aiyaru baeka baru roria,
‘Beba Aiyaka neno rakae berenai naine.’
Ka ba wokoe ka auto bata ka pi baton ka ba spak ka batiere aro mabion mabian bo berau roa beba aiyaka ara.
46 Beba Aiyaka rakae bo wokboi nio raontau roporae rakae bo.
Roina ra iraꞌira tari kekeya ka roina raeka toa ranoi toore aro bere bilip naine.
47 “Wokboi batiarau ben aumeme poka beba aiyaka nio baraikiye bo ka boo nio batau nain bo poka beba aiyaka nio baeka toa,
wokboi ara beba aiyaka ratia kokonai aua.
48 Ora ka sapos wokboi bauntau toa beba aiyaka nio aumate poka ba raikiye bo ka aumeme inemine batau,
wokboi ara,
beba aiyaka ratia inemaine aua naine.
Aro aumeme bukunai Naniyo bako tore bo,
aumeme bukunai rere korowa baru Naniyo.
Sapos beba rae aumeme bukunai aro berere eno nio,
wokboi ara aumeme bukunai aro rere tiere roa.”
Yesusꞌyo rakei roina aro mabion mabian rapetare
(Matyu 10.34-36)
49 Yesusꞌyo baeka roria,
“Neno bakane roina aku rarenu bokera orara ka bana raikine aua roria aku ro titi nana.
50 Baptais aruta ranau ranako.c
Marau bana ko naine,
ka o rorau neno bonaite tina naine.
51 Bebe eka poka bakane nou roma ranieuno nobe bokera bae?
Boun aua!
Bana eka nobe,
bakane roina rana peta aro mabion mabian rekeri titinu.
52 Marau ka ronoi 5-pla aro bekeri aru oro aruta rere peta prae peipin.
Prae nere peipin aru ka prae nere peipin pon.
Ka oꞌrotare toro tore aro prae nereyo ereꞌaru.
53 Rekeri nere titinu ka aka roina oꞌrota toro toa ma mabian nio ka ma mabian nio mao o rota toro toa aka nio.
Mo ine roꞌiki tou ma mabion neu ka ma mabion neu mao ine roiki tou mo neu,
ka oro mabion ine roiki tou bon nio ma neu,
ka oro bon nio ma neu ine roiki tou mo nio bian neu.”
Roporae bebe tiarau beni
(Matyu 16.2-3)
54 Ka Yesusꞌyo baeka tore aro monaiꞌmonai erera roria,
“Roporae rebe tiarau ropoꞌropoe bo kuto boina wes ro,
ka berenai pon rebe eka roria,
‘Bo ro tai,’
ka bo botai aua.
55 Ka roporae pu saut bokae bo,
rebe tiarau ka rebe eka roria,
‘Bo ro ruru,’
ka aua bo boruru.
56 Nemuwo aro kutakuta bumu save mou aumeme neu bokera,
ka ute.
Botau ron ka ebeyaru bebe onrau rou aumeme Naniyo katau ratau tou roporae orewo?”
Beba kote ratama tau bo kura rama abeya
(Matyu 5.25-26)
57 Yesusꞌyo baeka roria,
“Botau ron ka ebeyaru rebe tiarau naine pasin ninivu nebeyo roina rebe kiyeu kore?
58 Sapos beba rae kote batama tau ka bunopi aru kot,
ka bupu toba pou tara bunopi,
kura rama abeya.
Sapos rouni bo,
rako nemo runopi poa beba kote eba rakiyepu.
Ka beba kote eba rakiyepu ra terema ranomi moi polisman ka nei polisman ri berema kalabus.
59 Bana eka noma,
rakem kalabus rorau roinatiu roporae niare rama baim poka no bibere boma rama baim ronoi toa beba ara.”