Beba ba bilip nain bo laip nio rounkiye
13
Roporae orewo,
aro prae bekare bere eka roa Yesusꞌyo rou ro neu au meme aro nere Galili bekeri ka ofa berau bonoi toa Naniyo ka Pailatꞌyo batiei bi biri ka noo nere botaikeu tiau ofa nereyo.
2 Ka Yesusꞌyo batiere tore roria,
“Ka o bebe kinau botau ron,
aro erera bere biri aumeme inemaine aua berau bo botabarikau aro bukunai nere Galili ora ka nae ora bere ko bae?
3 Boun poka.
Bana eka nobe aua.
Sapos nebeyo to rebe toboru nain bo,
nebeyo mao rebe biri poka aro erera.
4 Ka aro 18-pla beba,
roporae bibiri oro ririba taun Siloam bokwari ka botiere bo ka bebe eka poka au inemaine bererau bere tabarikau aro bukunai bekeri taun kokonai Yerusalem bae?
5 Boun aua,
bana eka nobe aua roria.
Ora ka sapos nebeyo mao to rebe toboru naine bo,
nebe mao rebe biri inearire aru.”
Ro biri neu ai aua bokae naine
6 Ka roꞌbiri aruta batare terekeu roria,
“Beba rae ai fik baora bonou tiu e wain nio,
ka banoi roina auwa neu rarere,
ora ai fik orara aua bokae naine.
7 Ora ka baeka toa beba e wain batau tou roria,
‘Ainini 3-pla bonoi beni bakane nou ai fik orara auwa neu raneu,
ora ai fik orara aua rae bokae naine.
Ora ka rama irau poni.
Teba,
ai ora ronou ka bokera rere neu rota ka rounkiye bobiri.’
8 Ka beba bo batatau e bo baeka toa aka neu e roria,
‘Beba Aiyaka,
ai fik ara ronou kiye ainini rae bua bou.
Bokera rauni iriranu aiku neu ka aa neu bulmakau ranere tiau.
9 Ka sapos ainini rae,
aua neu rokae bo roina ro nou,
sapos roun bo rama irau rotaro ka rorei.’ ”
Yesusꞌyo aukanakapu batau tou mabion rae roporae neu Sabat
10 Sabat rae,
Yesusꞌyo banoi ture batau tore oro lotu rorau nere Yuda.
11 Ka mabion rae bokei tire aru bo,
spirit inemaine bo potokeu.
Spirit inemaine orara botauꞌtou botou boina tiu ainini 18-pla.
Bo toba boꞌrorone poka ke ka boinatiu ronou toponai naine.
12 Roporae Yesusꞌyo batiarau,
baeu bokae toa ka baeka tou roria,
“Mabion,
bana putukeu nae ora bemau beme okau bo.”
13 Ka Yesusꞌyo eno batere tiau ka berenai poni oreba neu mabion orara botoponai ka bonoukoi toponai aka ka naa nio Naniyo bo abukoe nake.
14 Ora ka beba banoi tia tore oro lotu orara o bota toro toa aua au orara Yesusꞌyo batau tore roporae neu Sabat.
Ka baeka tore aro bukunai erera roria,
“6-pla umo neu boo roina reau.
Ora ka nebeyo rebe kare ka ribau bobe rebe naite de neu bo orara.
Nebeyo rebe kare aukanakapu ribau bobe de sabat naine.”
15 Ka Beba Aiyaka baeka toa roria,
“Nemuwo aro kutakuta.
Ro nebe boinaru poka pasin nebeyo naine.
Nebeyo aro bukunai ti bebe rari rore bulmakau nebeyo ka oro donki nere ka rebe ko nere renori pi rere ton.
16 Ka mabion orara,
beba aruta aro nio Abrahamꞌyo ka Satan banou trau bokei boinatiu 18-pla ainini ka bana inaniu roina rana arebiu de neu sabat naine?”
17 Roporae ro ora batau,
aro inei bikia bo,
bo ririnaii.
Ora ka aro bukunai o botare rarai aua tore aumeme naite aua batau tere.
Ro biri neu yis ka iri neu ai mastet
(Matyu 13.31-32; Mak 4.30-32)
18 Ka Yesusꞌyo batiere tore roria,
“Kingdom nio Naniyo bore poka au mate bo?
Ro biri rana nereu rotau rone?
19 Kingdom nio Naniyo bore poka iri neu ai mastet,a
beba rae ra kwanoi ka raora e nio bo ai mastet iri neu ora rotumo ro kokonai ka tu rekare ka u rearu aiꞌu neu ro.”
Ro biri neu yis
(Matyu 13.33)
20 Ka Yesusꞌyo batiere tore bua roria,
“Ka neno au mate ranau noa kingdom nio Naniyo bo?
21 Kingdom neu Naniyo bore poka yis bo,
mabion rae roko ka ro abraikeu nau plauab koina dram kokonai rorau ka plaua ro putu.”
Brau mama
(Matyu 7.13-14; 7.21-23)
22 Yesusꞌyo ba kiyeukoe tara banoi roina ranoi taun kokonai Yerusalem ro ka banoi taun ba kuroumo meme,
ka ture batau tore mabion mabian.
23 Ka beba rae batiere toa roria,
“Beba Aiyaka,
Naniyo aro aruꞌaru pon rako nere baru bae?”
Ka Yesusꞌyo baeka tore roria,
24 “Nebeyo boo rebe rau rou prakaka rebe kiyeukoe ro nio Naniyo roina rebe inariu rebenori rorau brau mama ora.
Bana eka nobe aua roria,
aro bukunai kerau renori rou brau mama ora,
ora ka rere inariu rere nori rorau naine.
25 Roporae aka neu oro ora bauwe ka brau batime,
rebe noru krumonai ka brau rebe akiki ka rebe eria ka rebe eka roria,
‘Beba Aiyaka,
brau ramuru moiye.’
Ka raeka tobe roria,
‘Baunabe,
kuroumo onpen bebekare.’
26 “Ka rebe eka rowa roria,
‘Auto beyau bea ka pi beton aru ka banomu tara nemeiyo ka ture bamau moiye.’
27 “Ora ka raeka tobe baru roria,
‘Baunabe ka bebekare kuroumo nebeyo mao baunau.
Rebe noru kirerona,
nebeyo aro au inemaine aua bebe rau.’
28 “Rebe tiarai Abrahamꞌyo ka Aisekꞌyo ka Yakopꞌyo ka propet bukunai bikebi kingdom nio Naniyo.
Ora nebeyo rii rauskebe rebe nori kuroumo nai ka rebe roo ka eu rebe titaꞌtita.
29 Aro rekare wes,
is ro,
not ka saut roina kuroumo rereko ka rebe keri rorau auto kokonai koina tia kingdom nio Naniyo.
30 Eba rebeko aro prae marau bere rau bekeri tui aua bo,
rekeri tia aua ka aro prae berau rekeri tia robe bo roina rekeri tiu aua.”
Yesusꞌyo ba roo tou taun kokonai Yerusalem
(Matyu 23.37-39)
31 Roporae orara,
Farisi prae bikabe boa Yesusꞌyo ka bii tiere boa roria,
“Nemo rama rokomu kuroumo oria ka ranomi kuroumo rae,
ku neu botau roria,
King Herotꞌyo katau ratima raram.”
32 Ka Yesusꞌyo baeka toii roria,
“Rebe nori ka rebe eka roa tapa uka ara roria,
‘Spirit inemaine rana taurarere ka aukanakapu ranare aro botoire rere naite baru marau intiki.
Ka de namba 3,
boo neno ranau ka rounkiye bou.’
33 Ora marau ka intiki ka intiki rae rana toba ranoni,
botauke,
propet ribia rarai kuroumo rae naine,
ribia rarai taun kokonai Yerusalem ro poni.
34  “O taun Yerusalem,
Taun Yerusalem,
bem mimiyei propet bi biri ka niare bemꞌkiyei aro ro nio Naniyo bikokabe boye ka bi biri.
Roporae bukunai eno banere toponai naraire me nemiyo banau nim poka tukoko mo me bokobutiare berau kuau auku neuwo.
Ora ka bem raikime aua naine.
35 Rumu tiarau.
Marau oro nemiyo romain ka roina bobiri.
Bana eka nobe aua,
rebe tiarana bua naine roinatiu roporae rebe eka roria,
Naniyo ranaite toa beba rakae toa naa nio Beba Aiyaka.’ ”