Mabion aruta bian neu barai ofa bokotoa Naniyo
(Mak 12.41-44)
21
Roporae Yesusꞌyo tia ba porikoe ka ba orotou kiye,
ba tiarare aro niare bo bukunai toire berau niare bereꞌre botaro kaibabo neu niare poka ofa nereo tempel rorau ro.
2 Ka ba tiarau mabion tebeniu niare mama peipin botere botaro kaibabo neu niare.
Mabion orara aumeme boun tou aua poka.
3 Ka baeka tore roria,
“Bana eka nobe aua,
mabion tebeniu orara au boun tou bo niare mama aua botere ka botabarikau aro bukunai niare berere bo.
4 Aro bukunai erera aumeme bo bukunai tore bo,
aumama prae nere poni berere poka ofa nereo.
Ora ka mabion tebeneu oria bian neu barai kau bo,
aumeme neuwo botere nau aka,
ka prae boabu boina naine roina aumeme neu oyaru ro baim.”
Aumeme ineꞌinerai roina roripau roporae neu las de
(Matyu 24.1-2; Mak 13.1-2)
5 Aro prae tempel bitiarau ka bieka roria,
“Niare naite naite bibunare ka aumeme naite bikobore poka ofa ronoi toa Naniyo ka tempel oꞌora bibau kobe.”
6 Ka Yesusꞌyo baeka toii roria,
“Kanau rana eka nou aumeme marau bebe tiarau bo,
roporae aruta rokae tui,
roina niare rae roina roinatiꞌtiau niarea rae naine,
Bouni.
Riebo rotaro pruta.”
Yesusꞌyo baeka nae bukunai rokae ra
(Matyu 24.3-14; Mak 13.3-13)
7 Ka bitiere boa Yesusꞌyo roria,
“Tiksa au orara rotau roporae onpen bo?
Ka aumate roina roripau roria au orara mama rotaunau aua?”
8 Ka Yesusꞌyo baeka toii roria,
“Kebe tiarau poka ke aro ro ri kutaꞌkuta bobe naine.
Aro bukunai ri kabe naa neno ka riꞌeka roria,
‘Neno beba ara,’
ka ‘Roporae bokae kakurona beni.’
Aro irara,
rumu kiyei koi naine.
9 Roporae ro neu roma kokonai ba aro rioba kei gavman neii eba rebeko,
ka o rotabe kiri rebe rabu naine.
Au meme erereꞌwo nana rotaunau bou,
ka las de rokae marauꞌaka naine.”
10 Ka baeka toii roria,
“Kantri prae roma ribau boi kantri prae.
Kingdom prae roma ribau boi kingdom prae.
11 Ririyo kokoka rouwe ka kuroumo prae auto roun tore aua ka rekaꞌtou bukunai rotau tore.
Au meme erereꞌwo rotaꞌtau tore ronoi kuroumo bukunai.
Ka aumeme rotau tore rere rabu aua ka aro mabian mabion au kokoka ineꞌinerae rere tiarau ute ro roina roripau roporae orara.
12 “Aumeme ereriaꞌwo bo rekare tui nana bou,
ri abebe ka au inemaine aua ribau bobe.
Kote ri babe bau oro lotu rorau ro ka kalabus rii abibei.
Naa neno rii bieubo rii abebe ka rikwanobi rebe noru ine nei king ba gavana ka au orara bibau bobe bo,
botauke bebe kina kore.
13 Ka au meme ereriaꞌwo tara rotau tobe roina gutnius nio Naniyo rebe autim ronoi tore.
14 Ka nebeyo o rebe kina kinau bukunai rou ro mate rebe eka roi naine.
15 Botauke,
neno aniaru save naite rako nobe ka ro mate rebe eka roi aro kote riꞌbabe bau bo.
Ka ro ribabe kokou naine,
ro nei rotiyeuto ro neno bakonobe naine.
16 Aro Mo ba Aka nebeyo ka bana nebeyo ka aro kura ba aro no nebeyo ribrebe eno nei aro ribau bobe inemaine.
Ka aro prae nebeꞌyo ribiyei ribiri.
17 Aro bukunai rere niokobabe aua naine,
botauke bebe kinaꞌkore.
18 Tiape aruta nebeyo bo raeꞌroturu ka roreikiye naine.b
19 Rebe noru prakaka roina laip rebeko roina naite benai benai.
Yesusꞌyo baeka tou taun kokonai Yerusalem ro main aua
(Matyu 24.15-21; Mak 13.14-19)
20 “Roporae rebe tiarai ami iri riabu Yerusalem,
rebe tiarau roria roporae neu ribau bobe inemaine taun kokonai Yerusalem bokae kakurona beni.
21 Roporae orara aro bekeri distrik Yudia rere renori rekeri toro ro.
Aro bekeri taun kokonai oria rere renori krumonai ka aro bekeri taun krumonai bo rekare rorau naine.
22 Ka roporae orara roporae nio Naniyo nae rakotore baru,
ka ro boina apoika nio Naniyo rotau nau aua.
23 Tebenibe aua nebe aro mabion tokei ka aro mabion me ba too bere aburore mee nebeyo bo.
Nae kokonai aua,
roina ronoi tiau bokera ora roina Naniyo raꞌripare kuroumonai roria euborara tore aro neu bokera ereria.
24 Aro ribau inemaine bore bo rikabe ka bainat riko riꞌbiere rere biri ka prae riabere rinobi kalabus rekeri kantri bukunai neu bokera ora.
Aro Yuda nain bo taun kokonai Yerusalem ribaubou ronoi roinatu roporae Naniyo aiyaru mobateri roina rounkiye bou.
Tui bo Maa nio Beba rakae ra
(Matyu 24.29-31; Mak 13.24-27)
25 “Ka rebe tiarau mak ute ro rerau ineꞌinerae umo ba ura ba amaroe.
Aro mabion mabian neu bokera ora rere rabu kokonai aua ka rere onrau rou aumate rerau bo roporae eba rerekiyeu nau kokoka rarei ka raꞌuri.
26 Aro mabion mabian rere tiarau ka o rere kinau au erera kotau tore bokera oriawo rere rabu ka inepa robobore botauke aumeme prakaka neu ute roꞌninau.
27 Ka roporae orara rere tiarau Maa nio Beba rataro roporopoi nau au prakaka ka lait kokonai.
28 Roporae ora au ora kotau rokae,
rebe noru ka tia rebe abukore,
ora poka de nio Naniyo roina rako nebeyo baru kotau rokae baru kakurona.”
Ro biri neu ai fik
(Matyu 24.32-35; Mak 13.28-31)
29 Yesusꞌyo roꞌbiri aruta baeka toii roria,
“Rumu tiara ai fikc ka ai prae ererewo.
30 Roporae pe neu roꞌoku bo,
rebe tiarau roria umo katau raprakaka kakae kakurona.
31 Ora ka roporae rumu tiara aumeme erereꞌwo rotau,
rebe tiarau roria kingdom nio Naniyo bokae kakurona beni.
32 “Bana eka nobe aua,
aro neu roporae oria rere biri naine,
au orara rere tiarau nana bou ka tui rere biri.
33 Ute ba bokera rounkiye,
ora ro neno roina poka rora ka rounkiye naine.
Disaipol rumu tiarau naite
34 “Rebe tiarau naite,
teba nae rae rokae tobe,
ka pi prakaka rumu ton ka rokoniꞌkonimu,
ka oꞌromu kinau au neu bokera ora nain.
Kumau rora roina de ora rokae berenai pon ka oꞌrotamu kiri poka aroi koron bo abeu.
35 Ora ka rebe tiarau ke aua.
Botauke mate,
au orara rotau tore mabion mabian bukunai bokera orara.
36 De bukunai beten rebe rau rora ka rebe tiarau naite,
au orara roina rakotobe naine,
ka roina rebe inariu rebe noru ine nio Maa nio Beba.”
37 De bukunai Yesusꞌyo ture bataꞌtau tore tempel ro.
Ka roro bo,
banoi ka bakei toro beꞌeru Oliv.d
38 Intikinai aua aro bukunai bereuwe benori roa ro eba rerekiya tempel ro.