Yesusꞌyo banoi oro nio Sakiasꞌyo
19
Yesusꞌyo banoi rorau taun Jeriko,
ka batoba banoi tara.
Jesus meets Zacchaeus (Luk 19:1-9)
2 Beba aruta bakei taun ora,
naa nio Sakiusꞌyo.
Sakiusꞌyo beba aiyaka nei aro takis bikoꞌko,
niare ba aumeme mao bo bukunai toa.
3 Katau ratiara Yesusꞌyo,
beba ara beba mayabo.
Ka Sakiasꞌyo beba rukina aua ka bainatiu ratiara Yesusꞌyo naine roporae batoba bakoe bo aro bukunai iri bearia tara.
4 Ora ka bate banoi tia tore ka bakoe bakei tiau ai fik aruta,
beru roria “Sikamo” roina ra tiara Yesusꞌyo.
Oꞌbakinau ben roria,
Yesusꞌyo ratoba rakoe tou tara ai ara kanou bo.
5 Roporae Yesusꞌyo batoba bakae banou tiu bo orara,
ine baoretou bokoe nake ka baeka toa roria,
“Sakiusꞌmo,
maro berenai.
Marau roro rakeni oro nemo.”
6 Ora ka Sakiusꞌyo o bota rarai,
ka bataro berenai poni ka bako nio Yesusꞌyo binopi oro nio ro.
7 Aro bukunai erera bere tiarau ka bere tobe,
ka bere eka roria,
“Banoi bakei tia beba sin batatau.”
8 Ka Sakiasꞌyo bauwe ka baeka toa Beba Aiyaka roria,
“Tiarau,
Beba Aiyaka!
Marau aumeme neno rana peta prae peipin.
Prae neno ka prae ranuna nore aro aumeme boun tore.
Ka sapos au obanere aro prae,
ora rana peta peipin peipin ranere tiau ronoi tore baru.”
9 Ka Yesusꞌyo baeka toa Sakiusꞌyo roria,
“Marau Naniyo bako baru aro mabion mabian neu oro oria.
Beba ara mao,
ara apo ma nio Abrahamꞌyo.
10 Botauke Maa nio Beba bakae raore terere aro bereri sin ka rako nere baru.”
Ro biri neu 10-pla beba niare biko
(Matyu 25.14-30)
11 Roporae aro berau ro eba berekiya Yesusꞌyo,
roꞌbiri rae batare terekeu.
Ro biri ora baeka tore,
ku neu botau roria,
bokae kakurona ben taun kokonai Yerusalem,
ka aro mabion mabian bere eka roria kingdom nio Naniyo bokae kuroumonai.
12 Baeka tore roria,
“Beba Aiyaka rae katau ranoi kuroumo rae borairi kiye mama kantri nio,
roina rereiya poka king.
Ka roporae bakae baru ratau toi kantri nio.
13 Ka baei 10-pela wokboi nio rikabe niare neu 10-pela fotnait oꞌratere toii aru aru.
Ka baeka toii roria,
‘Niare oria rumu ko ka bo bisnis rumau mou mere ronoi roinatiu roporae rakane baru bua.’
14 “Ora ka aro bo kuroumo nio bi raikibe boa naine,
ka roporae banoi ben,
ka aro prae ro biko ka tui ro nio bikiyeu kobe roria,
‘Oꞌbotaion beba ara,
rakei king neiyo naine.’
15 “Ka aiyaka ara bo king bikobowa ka bakae baru bua kuroumo nio.
Ro batere bonoi toii 10-pla wokboi nio,
roina katau ratiarau roria niare hamas bibau beni.
16 “Beba tia bakae baeka toa roria,
‘Beba Aiyaka,
10-pla fotnait nemo bo banau ka bore poka 100-pla fotnai nemo banako tiau bua.’
17 “Ka king baeka toa roria,
‘Nemo wokboi naite.
Ka aumemeren aua ererewo bamau more naite.
Ora marau ranerema rama abe bebaꞌaiyaka roina taun 10-pla ramau more.’
18 “Wokboi ba rinkeya bakae ka baeka toa king roria,
‘Beba Aiyaka,
10-pla fotnait nemo bakomona bo,
bo bisni banau nou ka boinatiu 50-pla fotnait nemo banako tiau bua.’
19 “Ka king baeka toa roria,
‘Nemo taun 5-pla ramau more.’
20 “Ka rae bua bakae ka baeka toa king roria,
‘Beba Aiyaka,
10-pla fotnait nemo ora,
bana ma kokan baru.
Amono ku banu ka banere boina naite.
21 Beba au eubakame more ka bana rabunamaꞌma,
botauke beba bama totobe.
Aumeme neu bo arobiri berau ba mumuꞌnare,
ka auto neu aro biri berau bo bamaꞌma mire.’
22 “Ka king baeka toa roria,
‘Nemo wokboi inemaine aua,
ka ro nemo amiaru kote ranama nau nou.
Bama tiarau roria neno beba bana toꞌtobe ka aumeme arobiri banuꞌnuna nire ka auto neu bonere aro biri berau bo banuna nirere.
23 Botauron ka niare neno bamaꞌabu bo bamere kime niaꞌniarea naine,
roina roporae rakane baru,
niare prae neu ribere tiau rana konauu aru?’
24 “Ka baeka toii aro binobu bia kakurona iria roria,
‘niare 10-pla fotnait rumu koya ka runomi ka rukomowa beba 100-pla fotnait ba abu bo.’
25 “Ka bieka boa king roria,
‘Beba Aiyaka,
beba ara 100-pla fotnait ba abeu beni.’
26 “Ka king baeka toii roria,
‘Bana eka nomu,
aro aumeme prae boina tire,
prae bua rakonore tiau bua.
Sapos beba aruta aumeme boun tia,
ka aumama pon baꞌabu bo,
orawo ranako kaiya.
27 Ka aro bitiara monkena bi raikibe bou raken poka king nei roina ranau noi naine,
aro irara rumu abei rukowakame moi oria ka rumiei ribiri ine neno.’ ”
Yesusꞌyo banoi taun kokonai Yerusalem ro poka king
(Matyu 21.1-9; Mak 11.1-10; Yonꞌyo 12.12-15)
28 Roporae Yesusꞌyo ro baeka beni,
bauwe ka batoba bua roina ranoi taun kokonai Yerusalem ro.
Triumphal Entry (Luk 19:28-44)
29 Roporae bariokiye toro biebu Oliv,
kakurou kuruomo Betfage ka Betani,
ka ba salim peipin nio binopi tia boi aka.
Ka baeka toii roria,
30  “Runopi ka ru riokipe kuroumo orara.
Rupu tiarau donki tokopo rae biabeya ka kanou bo.
Donki tokopo ara,
benaiateu beba rae bakei tiaiya ka bate naiya naine.
Ti rupa rari ka rupu abeya rukokape.
31 Ora ka beba rae ratiere topu roria,
‘Donki ara ti bupu rari matebo?’
Rupu eka poa roria,
‘Beba Aiyakab baraikiye bo ratau tou.’ ”
32 Beba peipin irara Yesusꞌyo baeka toii binopi.
Aumeme bi tiarau botaunau poka ro Yesusꞌyo baeka toii bo.
33 Tii bipau bipa rari pia donki tokopo ara,
ka aro kura neu donki ara bitiere boi roria,
“Ti bupa rari mate bo?”
34 Ka bieka boi roria,
“Beba Aiyaka bo katau ratau tou.”
35 Ka donki bi kowanopi poa Yesusꞌyo.
Amono tike ririba nei bi prama tiaiya oreba nio donki roina Yesusꞌyo bi arebiya roina rakei tiau donki.
36 Roporae batoba banoi naya tara,
aro bukunai amono ka aumeme bere poiri roa tara.
37 Roporae bakoe kakurona tara botaro toro Oliv,
ka aro disapol monaiꞌmonai beꞌeri kokonai ka o botare rarai aua ka naa nio Naniyo bere abukore nake.
Berau roria botauke mirakol bukunai bere tiarau batau tere ine nereyo.
38 Bere eri roria,
 
Naniyo ratau naite toa king ara beni.
King ara bakae naa nio Beba Aiyaka.
 
Naa nio Beba Aiyaka re abukoe roina nake aua.
To oꞌrarai koina heven ro.”
Yesusꞌyo baro tou taun Yerusalem
39 Aro prae nei Farisi bikebi bire aro bukunai erera bieka boa Yesusꞌyo roria,
“Tiksa rama tobei disaipol monaiꞌmonai nemo ro ora ribau naine.”
40 Ka Yesusꞌyo baeka toii roria,
“Bana eka nomu,
sapos ro rere eto,
niare re eri kokonai ka naa nio Naniyo rere abukore nake.”
41 Roporae Yesusꞌyo bakae kakurona tiu taun kokonai Yerusalem,c
ka baꞌorotou bonoi taun kokonai ka ba rokeu.
42 Ka baeka roria,
“Taun kokonai Yerusalem,
marau de oria bana raikin nom rem tiarau aumeme rotau tom rekemi eto nau to naite.
Ora marau au meme erereꞌwo bere tomo romi ka bem inamiu rem tiarare naine.
43 Tui aurae rotau,
aro roma bokera riꞌiku rokoe banis kokonai nemiyo.
Ka roina iri riabem aua.
44 Rikuburu nam ka rikwari nau aro me nem bekeri rorau rim.
Ka niare rae nemiyo ri rokobu rokobutiau niare rae naine,
botauke bemꞌomau roporae nio Naniyo rakae ra arebim bo.”
Yesusꞌyo banoi bakei tempel ro
(Matyu 21.12-16; Mak 11.15-18; Yonꞌyo 2.13-16)
45 Ka Yesusꞌyo banoi rorau tempel ro ka ba rauskere aro aumeme bere salim tempel rorau ro.
46 Ka baeka tore roria,
“Apoika nio Naniyo boeka roria,
‘Oro neno roina poka oro neu beten.’
Ora bebe rau bo ora boabe poka bo nei aro auꞌura bi kabe bi totomo.”
47 Banoi de bukunai ture bataꞌtau tore tempel ro.
Ka bikpris ba saveman nei lo ka aro binobi tia bore mabion mabian tara biba ore ribiya rarai.
48 Ora tara naite rae binobu biu naine roina ribia rarai,
botauke aro bukunai bere raikire aua ro nio eba rere kiyeu.