Jisas-a kavariko varu
(Matyu 28.1-8; Mak 16.1-8; Jon 20.1-8)
24
Kope sande roronai baunke ineva kororoꞌro,
aro bom-a sanda re wel eva keriya momon kereruna tah kere korero bo vemona Jisas-a kepere kainia emo.
2 Yah kope kerepirikeu akairi anayaka vemona kamo ketipe emo,
kekororeki kwiniaki ika.
3 Kope taim kere nori are,
kere yara veka reka ya Biapako Jisas beya kwinia vai.
4 Taim kere rori ova koiperuko nare yah beya kuiniari ova nerekina roꞌo arape vova vai,
kope bererenki bio riyempin-a kerekape kere ropi pire kakuke.
Aimino yei bia riyempin vemona kere plenkire poaka,
veka laitning.
5 Aro bom-a kere riri poaka,
yah oko kereti koraro meꞌri.
Toh kope bio riyempin vemona keyirai pore veka,
“Korao vekaro tah move kevekare bo yei aro keviri veꞌen yah inia keviore nanaka bio vemo laip-a kwinia riya?
6 Beya kakei bo vemona vai,
yah kavariko veꞌen.
Ova nevekina ro awirai voro titja kairai rove ero,
taim baunke kakei distrik Galili.
7 Kairai rove veka,
‘Ma Biam ya Bio va neperiakipe poiy eno peꞌe yei aro sin-a kepao,
vora nekoko naka kruse yah narai.
Toh kope umo namba 3 va navariko varu.’ ”
8 Yah kope aro bom-a ova kerekinako ro varu awirai titja Jisas-a kairai emo.
9 Yah kamo vemona Jisas-a kainia emo kere rereo yake kere raro varu.
Yah ao vemona kere pirikeu tah kere rivo emo,
keyirai roiy disaipel 11-pla awei aro bombiam prumo.
10 Aro bom ve awirai-a keyirai roiy aposel,
Kwa Maria vo mataimon Makdala,
Kwa Joana,
Kwa Maria raꞌa moꞌo ya Cha Jems,
awere aro bom koka ovu kerekeri minia.
11 Toh yei beya kebilip pore awirai rere aro bom vai.
Yei kepitoro veka awirai kanapo aka keyirai roiy.
12 Yah kope Cha Pita kavariko yah kaparara kakoi bo ve Jisas-a kepere kainia.
Yah kakoruwo tah ineva kaoreki kamo are yah kayara aimino pon kerinia.
Kope kavariko yah kararero varu,
inia ova kakinakina roꞌo ao vemona kokamap emo.
Bia riyempin kere vakakeiya Jisas ro rara konoi Emeus
(Mak 16.12-13)
13 De vemona Jisas-a kavariko ve,
riyempin yei disaipel keriute kerenopi poꞌo rara konoi boko raꞌa kepina Emeus.
Boh nokepi mataimon Jerusalem tah kope kopao nopute nonopi Emeus,
rarapa vo korao veka 11-pla kilomita.a
14 Taim inia keriute kere nopi poꞌo rara,
inia ava keyirai kere nopi pore ao vemona kere kamap emo.
15 Awirai vemona inia keyirai kere nopi,
yah kope Jisas veku karoika riꞌiy kakuke yah kaute roꞌoiy.
16 Kerepirikeya veꞌen,
toh God-a ineva karei popo rariꞌiy tah kere terepiya.
17 Yah kope katere roiy bia riyempin veka,
“Toh mopu inia korupute yah awirai arape inia korupirai poꞌo?”
Taim atere emo karao roiy,
kere riraki toropo yah ine yei ero,
kosore poaka.
18 Kope raꞌa yei bia riyempin-e,
awoꞌo ya Cha Kliopas katere roa veka,
“Aro prumo vo boko ovu kekape kekepi vemona mataimon Jerusalem.
Toh kope mema unake ao ve kere kamap taim vemona beya kama yara vai?”
19 Kope Jisas-a katere roiy vova veka,
“Toh arape?”
Kope bia riyempin emo,
keyirai poa veka,
“Awirai ya Jisas vo Nasaret.
Bia emo,
ya profet,
boꞌo kupuana inia karare rare yah awirai kupuana minia kautim riya ine ya God awei aro bombiam koka.
20 Yei bikpris vo tempel awei hetman memi awirai ketiti moike raꞌa yah keperiakipe poiy eno yei gavman,
yah kepieya yah kekoko naka kruse yah karai.
21 Titja kemi bilip veka,
bia emo ya God-a veku kamompe vora nako yei varu Israel.
Kope awirai raꞌa minia kwinia,
ao vemona kokamap emo,
mare namba 3 de konoi naka Jisas kepieya karai emo.b
22 Raꞌa vo minia aro bom ovu memi kerera kemi ririkome toro.
Mare roronai aka,
kerenori bo vemona Jisas kepere kainia emo.
23 Yah beya kere yara reka ya Jisas-a kwinia bo vemo vai.
Kope kere rarero varu yah keyirai veka kere pirikere ensel,
tah ensel-a keyirai veka Jisas-a kavariko varu yah kakei tare.
24 Tah aro memi ovu minia kekopero,
kope keparepo tah kirai pomi veka vemona aro bom-a keyirai romi ero.
Toh kope ya veku beya kepirikeiya vai.”
25 Kope Jisas-a kairai roiy riyempin veka,
“Ruru kobaun repu riyempin.
Mopu beya kuiniari riva nokokore napu bereren yah awirai koka profet-a kirai emo,
norupu bilip pore vai.
26 Era mopu beya korupu yara veka Krais-ac nararo va nai vemona nako wo,
yah kope God-a awoꞌo ya nawoko nake?”
27 Yah ku rere awirai yei profet-a kairai roiy.
Kastat riya awirai ya Cha Moses awei aro profet koka yah kairai roiy ro awirai kepeꞌe kwinia buk ya God-e,
awirai emo kwirai rova ya veku.
28 Keriute kere kape riu kakuke boko vemona kerepao nere nopi emo,
tah Jisas-a karao vora nepitoro veka karao inia naote nanoi vovake.
29 Toh kope disaipel riyempin emo,
kerepao kariraki yah keyirai poa veka,
“Mema va nakemi mipi,
ku vo koraka bova yake kobariri veni,
mentan mentanki yah ine va nororokeki.”
Yake,
Jisas-a kanoikire roiy yah kakei riꞌiy.
30 Taim Jisas awei bia riyempin-e kekepi tebol vora akorom-a nepa,
bret-a rava kako yah oꞌti karoa God,
yah bret-a kakoreri yah karoiy.
31 Jisas ao vemona inia karao tah God-a ine yei bio riyempin emo,
karao kopurureiki yah keresave ya.
Kope bererenki,
kabaunki kanapo tah beya kere pirikeiya vova vai.
32 Yah yei veku ava keyirai varu veka,
“Awaka,
taim kepiute po rara,
ya minia kaute ropi yah awirai-a inia kairai ropi.
Yah ku rere awirai kerinia buk ya God minia kairai ropi,
tah emo korao riva kokokore napi.”
33 Yah bererenki bia riyempin-e,
kere variko yah kere nopi varu mataimon Jerusalem.
Yah taim kere repiki Jerusalem,
kere yarai 11-pla disaipel awei aro ovu kekape keopoke minia.
34 Yah keyirai poiy bia riyempin veka,
“Awaka revo!
Biapako kavariko ven,
yah kakai riya Cha Saimon Pita tah kapirikeiya.”
35 Kope bio riyempin-e,
arape kokamap iꞌiy rara ve,
kope keyirai poiy.
Yah raꞌa minia,
kirai poiy po taim bret-a kakoreri yah kope ine yei kopurureiki yah keresave ya veka,
ya yawoa ke.
Jisas kakai riꞌiy disaipel-a vatiron
(Matyu 28.16-20; Mak 16.14-18; Jon 20.19-23)
36 Taim disaipel-a baunke kekepi ava inia kirai po ao vemo,
yah kope Jisas-a veku karoi romoiy,
yah kairai roiy veka,
“Ri mariri kwinia ripu.”
37 Kope keririko toro tah rova koveveveikire yah keriri.
Kepitoro veka awawa ya biakuro kepirikeiya.
38 Yah kairai roiy veka,
“Korao veka rope,
tah mopu kopu ririko toro tah ova kopu kinakina pako?
39 Nopu yarare eno re kom nena.
Emo nena poaka,
nokape eno nopavetana,
yah nopu yara.
Yei awawa yei bia kuro,
bei re reva kere baun reiy veka vemona nena kwinia ina tah kopu yara emo.”
40 Awirai vemona kairaiki ven yah kope eno re kom ya kariritaiy.
41 Yah kepirikeiya tah keririko toro yah ova koroi poaka.
Toh beya kebilip veka ao emo awaka vai.
Yah katere roiy veka,
“Era akorom-a ovu kopere kerinia vora nana?”
42 Yake ba keki ven koraꞌa kepoa,
43 yah kako kara tah kekepi inia kepirikeiya.
44 Yah kairai roiy veka,
“Taim baunke kakeni ipu,
kanairai nopu veꞌen veka,
‘ao prumo kepepeꞌe pona kerinia lo ya Cha Moses,
buk yei profet,
na Buk Sam va awaka nererao naꞌao.’ ”
45 Yah karao ruru yei koruriki tah ku rere awirai kerinia buk ya God-e kesave rere.
46 Kairai roiy veka,
“Buk ya God-e kwirai veka,
Krais-a va nai-a nako yah narai.
Kope umo namba 3,
va navariko varu.
47 Yah awoꞌo ya unake,
va awirai-a niautim poiy aro bombiam koka vora rimoꞌo nerovoru,
yah God-a va sin yei napereki reiy.
Boꞌo vemona,
titja wo va nopao vemona Jerusalem wo,
yah kope nonoi rorore boko maomao.
48 Mopu va nonopi yah awirai-a nopautim pore ao koka vemona kopu yarare emo.
49 Taim-a yake kokakuke,
va Holi Spirit-a nanopu.
Ao vemona titja Aka nena kairai veꞌen va naropu ero.
Mopu va nokepi pon ve mataimon Jerusalem nonoi nuiniari kupuana ya God-a nopuko.”
Jisas-a kakoi varu heven
(Mak 16.19-20; Aposel 1.9-12)
50 Kope Jisas-a kako yei disaipel,
yah mataimon Jerusalem-a kepepeu yah kenopi boko raꞌa kakuke ri mataimon Betani,
yah eno riyempin ya karukore nake,
yah blesin-a karoiy.d
51 Taim baunke inia blesin-a karoiy,
yah kope karereiy yah God-a kako ya kakoi varu heven.
52 Yah oku ketupariki tah lotu kepao poa,
yah oꞌto koteiy poaka yake kope keparo varu Jerusalem.
53 Yah inia kekepi pon tempel yah awoꞌo ya God-a inia kiavokope nake.