Jisas-a kanoi karoi ine ya Pailat
(Matyu 27.1-2; 27.11-14; Mak 15.1-5; Jon 18.28-38)
23
Kope aro biꞌiy kot-a kepia pao Jisas emo, kevereko yah keko ya Jisas kanoi riya Pailat.a 2 Yah kot-a kepiapao yah chirai veka, “Kemi yaraka veꞌen veka bia vemona, inia ruru yei aro Juda kare rovoru rore awirai. Yah karao rarimi minia beya takis-a nemoa Cha Sisarb vai. Yah kairai minia veka, ya veku Krais, tah ya kakei king.”
3 Kope Pailat-a katere roa Jisas-a veka, “Era mema king yei Juda vai?” Yah kope Jisas-a kairaikire roa veka, “Awirai yake voro mema veku kamairai ero.”
4 Yah Pailat-a kairai roiy bikpris awei aro bombiam-a veka, “Bia emo, ku vo kot-a nenianao ero, beya kana yara niya vai.”
5 Toh yei kiepi kemomo yah kirai veka, “Bia voronaro kanoi rorore boko maomao vo Judia. Kastat revo distrik Galili yah bova karao kakai revo boko memi. Yah skul-a karao roiy aro bombiam vo Judia tah awirai ya ruru va karei rovoru tah riva kokokore naꞌaiy.”
Kot-a kepia Jisas riya Cha Herot
6 Pailat-a awirai yei karivo, yah katere roiy veka, “Bia emo, ya Galili, era vai?” 7 Yah taim Pailat kayara veka Jisas-a kakai boko vemona Cha Herot kaore rariꞌi emo, yah kope kasalim ya Jisas-a kanoi riya. Taim vemona, Cha Herot minia kanoi kakei mataimon Jerusalem.
8 Kope Cha Herot kapirikeiya Jisas, tah ova korova poaka, emo korao veka, atoke beya kayaraka Jisas vai, awirai ya pon karivo rivo. Cha Herot karao napirike Jisas-a mirakol-a rava narao. 9 Yah atere prumo Cha Herot katere roa Jisas, toh ya Jisas-a beya awirai rava kairai roa vai. 10 Bikpris vo tempel awei aro saveman vo lo minia kekape keropi minia yah awirai vo kot-a nepiapao Jisas emo, kekupuana po. 11 Cha Herot awei soldia ya piakepari poa Jisas, yah kerovoruaꞌka poaka. Noreka ririva ine neman rava keko, tah kepia pikokoc yah kope kairai roiy keko ya Jisas kenopi piya varu Pailat. 12 Titja Herot re Pailat, yei veku ineva kere tropu tropu varuvaru, kope mare, keriave kura awaka.
Pailat-a kairai roiy va Jisas-a nekoko naka kruse
(Matyu 27.15-26; Mak 15.6-15; Jon 18.38–19.16)
13 Kope Pailat-a kairiy aro bikpris vo tempel, aro hetman awei aro bombiam kekape kebum. 14 Yah kairai roiy veka, “Mopu, bia emo kopuko ya kakai rina yah kopirai veka, bia emo karao aro bombiam-a ova kereiroro roiy gavman. Nopu rivo! Taim kokape koropi, aotere inia kanao noa revo, yah nena beya kana yara ava raꞌa karao kotaipo vora kot-a nepiapao vai. 15 Cha Herot minia kayara veꞌen, tah vemona kairai roa Jisas-a kakai rimi ke. Nopu rivo. Bia emo beya ava raꞌa karao kotaipo vai, vora kuiniari nanairai veka va narai. 16-17 Va nanairai noiy newipim ya yah kope nanairai noa nanoi kanapo.d
18 Toh kope yei aro bombiam koka kiepi pako yah kiepi minia veka, “Bia emo, nemieya narai kope Cha Barabas pon nameriaka nakai rimi upuoꞌo.” 19 Cha Barabas-e, bia emo roma kastatim mataimon are awei gavman, yah bio rava kayeiya karai, tah kekalabusim ya.
20 Pailat-a tare vova kairai roiy, karao va Jisas-a nareriaki nanoi kanapo. 21 Toh yei inia kiepi pako yah kirai veka, “Nama koko naka kruse! Nama koko naka kruse!”
22 Kope namba 3 taim, tare vova kairai roiy veka, “Korao veka rope? Nena beya ao taipo rava kana yaraka karao vai, vora kuiniari nanairai veka, bia emo kuiniari narai. Korao veka tah nena va nana wipim ya yah kope naneriaki nanoi kanapo.” 23 Toh yei ava kirai kemomo yah kiepi pakoki vovake, vora Jisas-a nekoko naka kruse. Yake inia kiepi kemomo konoi yah ketavo awirai ya Pailat.
24 Yake Pailat-a ava karivo roiy tah kanoi roꞌo awirai yei yah kairai veka Jisas-a va narai. 25 Aro bombiam-a kiepi poa Pailat vora bia vemona roma karao riya gavman tah beyo kayei keviri emo yah Rom-a kekalabusim ya emo, va nariaka nakai upuoꞌo. Yake Pailat-a kareriaka kakai roiy upuoꞌo. Yah kope Pailat-a kanoi roꞌo awirai yei yah Jisas-a kareriakire roiy eno peꞌe yei soldia.
Jisas-a kekoko naka kruse
(Matyu 27.33-44; Mak 15.22-32; Jon 19.17-24)
26 Kope taim soldia keko ya Jisas-a kenopi, kevakakeiya bia raꞌa vo mataimon Sairini, kaute kakai karao nanoi mataimon Jerusalem. Bia emo, awoꞌo ya Cha Saimon. Yah keavia, kruse kepiapereta tom yah kapoi, tah pava karekeiya Jisas. 27 Aro bombiam koka pava kepekeya Jisas. Aro bom prumo kere oukoku rova, yah kerero kekeiya. 28 Kope Jisas-a karovoruka yah kairai rore veka, “Move aro bom mataimon Jerusalem, beya neve roromo rona vai. Move neve roromo rove move veku awei mevova move veku. 29 Neve rivo. Taim-a raꞌa va nokai, va nevirai veka, ‘Aro bom voro beya kuiniari meva nereru, awere aro bom voro baunke beya meva keyaveiy, na rere aro bom voro beya tova kere roiy me ro, God-a kuiniari narao oꞌto notere.’
 
30 Yah kope neyirai rore tou ipipo veka,
Move neve bururu tami,”
tah rere tou mememe minia va neyirai rore veka,
Move neve ririmi.” ’e
 
31 Mare boh beyo ao vemona nepao taim aꞌai baunke beya kura vai, toh kope vo aꞌai kura veꞌen va norao veka rope?”f
32 Bio riyempin pasin taipere kerepao, yei minia soldia keko yei kerekape vora nepieiy neviri piya minia Jisas. 33 Yah taim kekope kerepiki boko raꞌa awoꞌo vo kepina Reva vo Cha, yah Jisas-a nil-a kekoko naka kruse, awei bia taipo riyempin vemona pasin taipere kepao ero. Bio riyempin vemona, moike raꞌa kerira naka eno awaka ya Jisas, kope ya raꞌa kerira naka eno apata ya. 34 Yah Jisas-a kairai veka, “Mah Kan, nama pogivim yei. Ao vemona kepao vemo, beya keyara revo vai.” Yah soldia satu keparai vora ao noreka ya Jisas emo, nevani nonoi romoiy yei veku.
35 Aro bombiam keropi tah inia kepirikeiy, toh kope yei aro hetman yei aro bombiam piava kepari poa Jisas. Yah kirai veka, “Kailpim yei beyo ovu, korao veka rope tah beya kainiari naelpim ya veku vai? Boh awaka ya bia voro God-a kamakim vora boꞌo ya narao yah nako yei varu aro bombiam ya, mare aka kuiniari naelpim ya veku.”
36 Yei soldia minia piava kepari poa, yah kekape piya kakuke yah viniga kepoa vora naton. 37 Yah kirai poa veka, “Boh awaka mema king yei Juda, namailpim mema veku.”
38 Yah awirai raꞌa kepeꞌe tah ketuta nao kruse, kwinia yaka cha ya Jisas. Awirai vemona kwirai veka:
 
BIA EMO YA KING YEI JUDA.
 
39 Kope raꞌa yei bia riyempin kruse kerira naꞌaiy piya Jisas-e, piava karari roa Jisas tah kairai veka, “Boh mema Krais, mema veku namaelpim mema yah mepi minia!”
40 Toh kope ya raꞌa awirai emo karivo roa, yah katoviaki yah kairai roa veka, “Era mema beya kama riri moa God vai? Mema minia nai veka vemona ya kako emo, kamako minia. 41 Ao arape inia kepao popi vora nepi viri, ero kuiniari revo pasin taipere mepi inia kepipao ero. Toh kope ya bia vemona, beya ao raꞌa karao kotaipo vai.”
42 Yah kairai vova veka, “Jisas, ova namakina mona taim nakome nakemi kingdom mema.”
43 Kope Jisas-a kairaikire roa veka, “Awaka kanairai noma, mare aka va nakemi mina heven.”
Jisas-a karai
(Matyu 27.45-56; Mak 15.33-41)
44 Yah kope umo karoi veka 12 kilok, yake bo kororokeki koriritao meꞌri, konoi kuiniari 3 kilok baririki. 45 Ku vo koraka, umo beya kabriri vai, karoro keiyakire. Yah aimino pako vemona, kebriri kwinia tempel korororu paraꞌa riyempin. 46 Yah Jisas-a kaꞌai pako veka, “Mah Kan, spirit nena kanoma kwinia eno mema.” Awirai emo kairaikire, yah ova kaparuki yake karai.
47 Kepten yei soldia ao vemona kepirike tah awoꞌo ya God-a kavokore nake yah kairai veka, “Awaka revo, bia vemona kaniniu revo ri ine ya God.” 48 Tah aro bombiam koka kekape keopoke vemona tah ao ine yara kepao. Kepirikere ao vemona kerekamap emo, tah kesore poaka yah iki kepieg yah kiutute oꞌro yei. 49 Taim vemona, olgeta kura ya Jisas awere aro bom inia keriute rorova emo, kererereu distrik Galili yah keriute kerekare. Kerekare kere rori rarapaki mentan mentan, yah ao prumo vemona kere kamap kere pirikere.
Jisas-a kepere roki kamo
(Matyu 27.57-61; Mak 15.42-47; Jon 19.38-42)
50 Kope taim vemona, bio raꞌa kakei awoꞌo ya Cha Josep. Bia emo, ya bia biꞌiy raꞌa yei Juda inia kot-a karivo, kakei kaneman na kaniniu ri ine ya God. 51 Aro biꞌiy ovu awirai-a chirai minia moike veka va nepieya Jisas-a narai, toh kope ya Cha Josep, koinia reiy. Cha Josep, ya kakai boko raꞌa vo distrik Judia, kepina Arimatea. Bia emo, ya inia kakei keke kingdom ya God va nokai. 52 Yah Cha Josep kanoi riya Pailat yah katere roa roꞌo taꞌa ya Jisas vora nako nanoi narere rokire kamo. 53 Yake Pailat-a kairai roa kanoi taꞌa ya Jisas kako kruse, yah aimino neman raꞌa karoro naka. Yah kaivia kanoi kareriaroki kamo raꞌa kepao roki tou. Kamo emo beya bio rava kepere rokipe titja vai. 54 De vemo minia va ava neredim rere, ku vo koraka, de Sabat yake kokai kakuke.
55 Aro bom inia keriute rorova Jisas keriute kerekare Galili yah pava kere rikeiya Cha Josep. Kererao nerenori vora kamo nere pirikeu yah nere yaraka minia veka Jisas-e, Cha Josep karere kainia veka rope. 56 Kope aro bom vemo kereraro varu oꞌro yah wel re paora rere eva keriya momon kere redim rere. Toh kope vo de vemona, emo de Sabat, tah kere keriyo tropo, veka lo rere kwirai-e.