Bia bom raꞌa am-a karai reu ofa koroa God
(Mak 12.41-44)
21
Taim Jisas-a ineva kaorekire,
kapirikei aro mani kere prumo riꞌiy inia ofa yei kepikoro kereraro bokis vo mania kwinia tempel.
2 Yah kapirike bia bom merara raꞌa am-a karai reu veꞌen.
Konoi mani mememe riyempin pon korikorovo bokis vo mani.
3 Yah kairai roiy veka,
“Awaka kanairai nopu,
bia merara verenare,
mani korikorovo kotavoiy aro bombiam koka.
4 Aro bombiam vemona mani kereprumo riꞌiy emo,
koraꞌa mentanaka pon keparaiyo ofa yei.
Toh kope,
vo bia bom merara vemona ao olgeta vo noawo nokei ye,
yah koraraiyo naꞌao.”
Jisas-a kairai roꞌo taim vo las de
(Matyu 24.1-2; Mak 13.1-2)
5 Kope aro ovu kepirikeu tempel yah chirai veka,
“Akairi neman neman chiriri yah ao neman ovu aro bombiam-a kepoa God veka ofa ro,
yah tempel-a choropao.”
6 Yah kope Jisas-a kairai roiy veka,
“Kanairai nopu nou ao vemona mare inia kopu pirikere vemo,
taim raꞌa va nokai,
yah beya kuiniari nepiꞌin akairib moike raꞌa nuiniata raꞌa vai.
Bauni.
Va nevere vere nere raro pika.”
Jisas-a kairai nai prumo va nere kare
(Matyu 24.3-14; Mak 13.3-13)
7 Yah ketere poa Jisas veka,
“Mah Tikse,
toh taim veka rope va ao vemona nere kare?
Yah ao arape va noririta veka yake kokai kakuke va ao vemo va nere kare?”
8 Kope Jisas-a kairai roiy veka,
“Ova nopukina ke,
aro ovu beya awirai-a neropopepu vai.
Ku vo koraka,
aro koka va nekape poꞌo awoꞌo nena yah nirai veka,
‘Nena veku bia vemona,’
yah ‘Taim-a yake kokakuke veni.’
Toh mopu beya pava nopekeiy vai.
9 Taim awirai rere kantri roma ipipo kepao re awirai yei beyo roma kepao piya gavman nopu rivo,
beya nopu riri toro vai.
Ao vemona va nere kare cha,
kope vo las de,
beya kuiniari nokaika bererenki mare aka vai.”
10 Yah kairai roiy vova veka,
“Aro kantri ovu va roma nepao piꞌiy kantri raꞌa.
Kingdom ovu va roma nepao varapoiy aro kingdom raꞌa.
11 Niantakeri ipipo va neyerere,
yah boko ovu va akorom-a nobaun reiy poaka yah sik ipipo va noraiy.
Ao vemona va nere kamap boko prumo.
Yah akron nake va nopu yarare mak ipipo awere ao maramaraꞌa vou va nererao nopu riri.
12 “Ao maomao vemona va nere kare pa,
titja vo va neko mopu yah nepao popu toro.
Yah va nekotim mopu are vo oꞌro lotu,
yah nekalabusim mopu.
Va neko mopu nonopi noropi ine yei king awei gavana voro keore papiꞌi ero,
ku vo koraka,
mopu inia pava kopekena.
13 Yah ao vemona va nerinia veka rara mopu vora kuiniari awirai neman ya God-a nopirai poiy.
14 Toh beya ova nopu kinakina pako pore awirai arape va nopirai poiy vai.
15 Ku vo koraka,
nena veku va ruru awaka re awirai arape va nanopu.
Yah aro nekotim mopu ero,
beya kuiniari awirai mopu netavo vai,
o nepievope vai.
16 Aro akamoꞌo mopu,
raꞌai mopu,
aro noo mopu veku awei aro kura,
yei minia va neko mopu yah neroko perikipe poiy eno peꞌe yei birua mopu.
Yah ovu mopu va nepieiy neviri.
17 Aro koka va nioniy popu poaka,
ku vo koraka,
mopu inia pava kopekena.
18 Toh beya kuiniari cha peꞌe rava noprata yah norei rokire vai.c
19 Mopu va noropi kupuana,
vora laip vemona inia kwinia toratora nopuko.”
Jisas-a kairai mataimon Jerusalem va nobagarap naꞌao
(Matyu 24.15-21; Mak 13.14-19)
20 “Taim nopuyarai soldia iriniorokapari mataimon Jerusalem,
va nopusave veka taim yei kepao mataimon Jerusalem-a nebagarapim,
yake inia kokai kakuke.
21 Taim vemona aro bombiam kekepi distrik Judia va neparara nekope tou nake.
Yah aro voro kekepi rovope mataimon pako vemona va nepraprara nenopi upuoꞌo,
kope aro ve kekepi upuoꞌo beya kuiniari kope nenopi mataimon are vai.
22 Ku vo koraka,
taim emo ya God-a va nai-a naroiy varu,
veka awirai-a kepeꞌe kwinia buk ya God-e.
Ao vemona va aka norao naꞌao.
23 Taim vemo,
mererare revo aro moꞌo meva kekepi pore rimoꞌo awere aro moꞌo tova kereriꞌiy me.
Nai pako va nokaita meꞌri vemona,
tah God-a va ova neyaroro poaka roiy aro bombiam vemona.
24 Yei birua va bainat-a nepuna yah nepieiy aro bombiam-a neviri,
yah kope ovu va neko yei nenopi kantri olgeta yah nekalabusim yei.
Yah aro voro beya keave Juda va mataimon Jerusalem-a neropitaki yah neore papiꞌi nonoi nuiniari revo taim God-a kamompe roiy emo nonoi nobaunki naꞌao wo.”
Kope pa va Ma ya Bio nararo
(Matyu 24.29-31; Mak 13.24-27)
25 Jisas-a kairai vova veka,
“Yah nopu yarare mak maramaraꞌa va nere kamap riya umo,
ura,
awere kamoꞌo.
Kope aro vo meꞌri va neririko toro yah beya kuiniari ava rava nepao vai,
taim nerivo namonamoꞌo ipipo nere pururei.
26 Aro bombiam koka va neririko toro yah ine nereiy rorokeki,
tah ova nekinakina poꞌo meꞌri va norao veka rope.
Ku vo koraka,
ao kupuana koka kerinia akron nake va neyerere.
27 Yah taim vemona va nepirikeiya Ma Biam ya Bio nakei unteno yah nararo naꞌa kupuana re lait pako ya.
28 Taim ao vemona nere kamap,
nopu vereko yah ineva noporeko nake,
ku vo koraka,
taim ya God-a nako mopu varu yake inia kokai kakuke.”
Awirai bokis vo aꞌai fik
(Matyu 24.32-35; Mak 13.28-31)
29 Jisas awirai bokis rava kairai roiy veka,
“Nopuyara aꞌai fik awere aꞌai koka ovu minia.
30 Taim nopu pirikere peꞌe tare neremara,
mopu kopu yara veꞌen veka taim ya umo nabririka yake kokai kakuke.
31 Korao veka,
tah taim ao vemona nopu pirikere nere kamap,
emo yah kuiniari nopuyara veka kingdom ya God-a yake kokai kakuke.
32 “Awaka kanairai nopu,
aro bombiam vo taim vemona baunke beya keviri vai,
ao koka vemona va neyarare wo,
yah kope neviri.
33 Akoron re meꞌri vemona kuiniari nerenopi nerebaunki,
toh kope awirai nena beya kuiniari nobaunki vai.”
Disaipel-a ova nopu kinake
34 “Mopu ovanopukina revo ke,
avenari nai-a nokai ripu.
Mopu beya pi kupuana noputon tah nopu spak yah pasin taipo nopao vai,
yah beya nopu oukoku pore ao vo meꞌri vai.
Boh mopu nokepi ao vemona inia nopao,
kope de vemona va nokai norokorapu veka chao ame kwavei.
35 Korao veka tah ova nopu kinake,
ao vemona va noroko raꞌaiy aro bombiam koka kekepi meꞌri vemona.
36 Umumoka,
nokepi ova nopukina ke,
yah inia nopu beten vora God-a kupuana naropu,
vora mopu kuiniari ao maramaraꞌa kererao nere kamap nopaveyareki.
Yah mopu va noropi piya ine ya Ma Biam ya Bio.”
37 Umumoka,
Jisas-a kakei skul-a karoiy aro bombiam tempel are.
Kope roro,
ya inia kakoi tou kepina Oliv.
38 Kope roronai aro bombiam koka inia kekakape tempel are vora awirai ya nerivo.