Pasin taipo inia bilip-a kobagarapim
(Matyu 18.6-7; 18.21-22; Mak 9.42)
17
Jisas-a kairai roiy disaipel ya veka,
“Ao ovu va nerekare va nere raipaiy aro bombiam nerepi rovope sin.
Toh mereraka revo bia voro karao aro bombiam kerepi rovope sin-e.
2 Boh narao bia raꞌa yei aro mevova nareiy rovore sin,
God-a va nai pako aka naoroa.
Nai vemona va notawo nai vo akairi anayaka raꞌa tiꞌi nepiaponao opo yah neparaiyo nararo nao.
3 “Koraka tah mopu va nopore papipu mopu veku.
“Boh raꞌai mema raꞌa sin-a narao,
awirai namairai naka vora pasin emo beya narao vova vai.
Boh ava narivo roma,
yah romova narovoru,
nama pogivim ya.
4 Boh umo moike raꞌa,
sin-a narao roma 7-pla taim,
yah kope 7-pla taim nakai rima varu yah nairai roma veka,
‘Kana oukoku noꞌo ao vemona kanao ve,’
yah nama pogivim ya.”
Jisas-a kairai rou pasin vou bilip
5 Yah kope aposel-a kirai poa Biapako,
“Mema bilip memi namao nokoi nopako.”
6 Yah Jisas-a kairai veka,
“Boh bilip mopu nomentanaka,
norao veka aꞌai mastet iri,a
mopu kuiniari nopirai po aꞌai raꞌa veka,
‘Nom prata nao kaꞌa momu,
yah nomaro nonrira nao.’
Yah aꞌai vemona va awirai mopu norivo ropu,
yah norao veka voro kopirai ye.
Jisas-a kairai ro pasin ya wokboi
7 “Boh bia raꞌa mopu kairai roa wokboib kanoi erora narao o sipsip-a kamamare,
yah kope taim kakai varu oꞌro,
era bos ya va nairai roa veka,
‘bereren,
mare aka nakame nakemo yah akorom-a nama?’
8 Bauni.
Va nairai roa wokboi veka,
‘Nanomi akorom nena namaraivi mona,
noh namaku yah akorom nena namako nakame mona nana yah piva nanaton wo,
yah kope mema akorom-a nama yah piva namaton mona pa.’
9 Era biabiꞌiy emo,
kuiniari oꞌti nairai roa wokboi taim awirai ya karivo roa?
Bauni.
10 Yah mopu minia,
boh God-a ao prumo kairai ropu kopareki nao,
va kope nopirai veka,
‘Memi aro wokboi kanapo,
arape va nemao,
emo boꞌo memi kemao vemo.’ ”
Jisas karao beyo lepro 10-pla keneman varu
11 Jisas-a kaute roꞌo rara konoi mataimon Jerusalem,
yah kaute kanoi katari romoiy distrik Samaria re distrik Galili.
12 Kanoi boko raꞌa,
yah kavakakeiy beyo 10-pla lepro koraiy.
Yah keropi peya rarapaki,
13 yah kiepi pako,c
yah kiraiy poa veka,
“Jisas,
Biabiꞌiy,
nama oukoku momi.”
14 Jisas-a kapirikeiki yah kairai roiy veka,
“Nonopi yah reka mopu nopiritaiy pris.”d
Yah kope taim kiute kenopi,
reka yei yah kope koniniu varu.
15 Kope moike raꞌa yei kayara veka,
reka ya kope koniniu varu,
yah kakai varu tah kaꞌai pako yah awoꞌo ya God-a kavoko nake.
16 Kakai riya Jisas,
tah kareiy yah oku katureriki koraro meꞌri kakuke ri kom ya Jisas,
yah oꞌti karao roa.
Bia vemona kakai riya varu Jisas-e,
bia emo ya Samaria.
17 Jisas-a kayaraka bia vemona yah kairai veka,
“Era yei 10-pla beya reka yei koneman varu vai?
Toh kope yei aro 9-pla ovu kekepi rope?
18 Era beyo vo nekape varu yah awoꞌo ya God-a niavoko nake,
kebauni?
Era ya bia moike raꞌa yei aro tirin pon vai?”
19 Yah Jisas-a kairai roa bia Samaria veka,
“Nama variko yah nanomi,
bilip mema korao reka mema koneman varu.”
Kingdom ya God-a va nokai
(Matyu 24.37-39)
20 Farisi ovu ketere poa Jisas,
“Toh taim veka rope va kingdom ya God-a nokai?”
Kope Jisas-a kairai roiy veka,
“Taim vo kingdom ya God-a va nokai,
beya kuiniari ao raꞌa nokai vora noriritaiy aro bombiam vora neyara vai.
21 Yah raꞌa vo minia,
beya kuiniari niyrai veka,
‘Nopu yara,
kwinia vemona’,
o ‘Kwinia verenare.’
Ku vo koraka,
kingdom ya God kwinia romopu veꞌen.”
22 Yah Jisas-a kairai roiy disaipel ya veka,
“Kope taim-a inia kokai pa,
yah mopu va nopere po revo vora nopu yara de moike raꞌa rere de ya Ma Biam ya Bio.
Toh beya kuiniari nopu pirikeiya vai.
23 Yah beyo va niyrai popu veka,
‘Nopu yaraka.
Kakei verenare!’
o ‘Nopu yaraka.
Kakei vemona!’
Toh mopu beya nonopi pava nopikei vai.
24 Taim Ma Biam ya Bio nararo,
va nararo vatiron veka bo koplenki yah kobiriri konoi rorore boko moumou yah aro bombiam koka va neyara.
25 Toh aro vo taim mare,
titja vo va oreva nepoa poaka,
yah nai ipipo prumo va nako.
26 “Pasin veka kepao piya taim ya Cha Noa,e
va nepao minia ri taim ya Ma Biam ya Bio nararo.
27 Taim ya Cha Noa,
aro bombiam-a kekepi akorom-a kepa,
piva keton yah aro bombiam-a inia om,
am-a inia kepunare konoi kuiniari revo taim ya Cha Noa kararo sip pako.
Taim Cha Noa kanoi kararo sip pako,
yah kope piva koputu yah koyeiy aro bombiam koka keviri.
28 “Taim ya Cha Lotf minia koraka vemona.
Aro bombiam akorom-a kepa yah piva keton,
ava inia kebaim yah ava kesalim rere,
erora kepare pare yah ao veka oꞌro minia kepare pare.
29 Kope umo vemo Cha Lot karereo veni mataimon Sodom,
aikera re akairi salfa kere vere kere raro heven veka aꞌ yah koyeiy aro koka keviri.
30 “Pasin veka vemona va nokamap taim Ma Biam ya Bio nararo vatiron.
31 Yah taim vemona,
boh bio raꞌa nakeita oꞌro nake,g
beya kuiniari nararo nanoi ao ya kerinia oꞌro are naruna vai.
Korao pon ke veka,
tah boh bio nakei erora,
beya kuiniari nanoi varu oꞌro ya vai.
32 Toh ova nopu kina po om ya Cha Lot,h
ao vemona korao rou ero!
33 Boh,
bio karao laip ya veku nawo kupuana,
kope laip ya va noreiy rokire.
Toh kope boh bio raꞌa laip ya naroko reriki,
emo kope laip ya beya kuiniari noreirokire vai.
34 “Kanairai nopu,
roro taim Ma ya Bio nararo,
bio riyempin va nerinia bet moike raꞌa,
God-a va moike raꞌa pon nako ya,
kope raꞌa va narereiya.
35-36 Bia bom riyempin va nere kepi wit iri nere kukupari,
yah God-a va moikera pon nako bo,
kope raꞌa va narereo nokei.”
37 Yah disaipel-a ketere poa Jisas veka,
“Biapako,
ao vorona va nokamap boko rope?”
Yah kope Jisas-a kairai roiy veka,
“Boko veka rope ava keviri chinia,
boko vemona va ruꞌu maintaka nepupu nekape niapo.”i