Ova nopukina ke pasin yei Farisi beya pava korikeu awirai yei vai
(Matyu 10.26-33)
12
Taim vemona aro tausen bombiam kekape keopokeke tah bova kotiki, yah ovu kom-a keropi tataiy yei veku. Titja wo, Jisas-a ava kairai roiy disaipel ya veka, “Mopu veku nopore papipu peo yis yei Farisi. Yis yei Farisi ero, korao veka, pasin yei beya pava korikeu awirai yei vai. 2 Ao koka kerinia roki, va God-a narao nere kare vatiron. Awirai koka chirirai rokipe, va God-a narao beyo nesave. 3 Korao veka yah awirai arape kopirai rokipe roro ero, va nerivo umo. Kope awirai arape kopu romerome oꞌro are, va neropi oꞌro nake yah nirai poiy aro bombiam.”
Beyo kope pon neriri poa God unake
(Matyu 10.28-31)
4 Yah Jisas-a kairai roiy vova veka, “Kanairai nopu, kura nena, beya nopuriri poiy aro voro inia kepieiy beyo keviri eroa vai. Emo korao veka kope pa beya kuiniari ao raꞌa vova nepao vai. 5 Toh kope nena, va naniritapu bia ya va nopuriri poa revo. Mopu va nopuriri poa God, bia emo ya kuiniari nayeiy beyo neviri, yah kupuana vo bio navere vere nenopi Hel kwinia riya. Awaka! Kanairai nopu, va nopuriri poa. 6 Mopu va nopu yara veka, ruꞌu mememe 5-pla, kepere kerinia maket yah beyo kebaim, tah ruꞌu 5-pla vemona baim 2-toea kanapo. Toh kope ya God-a beya ova konaparaka roiy moike moike yei vai. 7 God-a cha peꞌe mopu kakauntem nao tah kapirikepu veni. Korao veka tah mopu beya kuiniari nopuriri vai, mopu koputawore ruꞌu mememe koka.
Beya reka noyomi ro pa nemekeya Jisas vai
(Matyu 10.32-33; 12.23; 10.19-20)
8 “Kanairai nopu, bia raꞌa nairai roiy aro bombiam veka ya kakei rina, bia voronaro, Ma Biam ya Bio minia va nairai roiy ensel ya God-a veka bia emo kakei rina. 9 Toh kope bio nairai roiy aro bombiam veka ya beya raꞌa yei aro nena vai, bia ero, kope nena minia va nanairai noiy ensel ya God-a veka bia voro, beya kakei rina nena vai. 10 Kope bio inia poko taipo nairai roa Ma Biam ya Bio, kuiniari God-a sin ya napereuki. Toh kope bio raꞌa poko taipo nairai ro Holi Spirit, beya kuiniari God-a sin ya napereki vai.
11 “Taim neko mopu nokope oꞌro lotu yah noropi ine yei aro hetman awei gavana tah beya nopu oukoku po awirai va nopirai poiy veka rope o awirai arape va nopirai. 12 Taim vemona Holi Spirit veku va noriritapu rore awirai arape va nopirai poiy.”
Awirai bokis ya bio ava kere prumo riya
13 Bia raꞌa karoi romoiy aro bombiam puru pako yah kairai roa Jisas-a veka, “Mah Tikse, kanere noma namairai moa raꞌai nena va ao ya aka mepi navani ku riyempin. Yah ku raꞌa ya va nako yah ku raꞌa va nena nanako.”
14 Yah Jisas kairaikire roa veka, “Bokokou! Nape kairai nena va nakeni veka jas re bia vo ava nana vani nopu?” 15 Yah kope kairai roiy aro bombiam puru pako vemona veka, “Mopu ova nopukina revo ke! Mopu beya ao prumo nopu popoiye yah nopuna vai. Boh ao prumo namuna va kope ao voronaro beya kuiniari nererao nokepi revo vai.”
16 Yah Jisas awirai bokis rava kairai roiy veka, “Bia raꞌa, ao prumo kerinia riya tah mani kere prumo riya revo. Meꞌri ya ava aka keyero poaka. 17 Yah kope bia vemona veku ova kakinakina varu veka, ‘Toh arape va nanao? Boho vo akorom-a nanere nerinia kobaun rena.’
18 “Yah kairai veka, ‘Nena va nanao veka, oꞌro vo akorom nanere va nana perepere yah kope tare nanare nere ipipoki. Yah vora nuiniari revo ao nena re akorom minia nanereki nerinia are. 19 Yah kope va veku nanairai varu veka, “Mema ao prumo kerinia rima konoi kuiniari ainini maomao. Mema va nakemi toropo, akorom-a nama, piva namaton tah oꞌto va notema.” ’
20 “Yah kope God-a kairai roa veka, ‘Mema bia ruru kobaun rema! Mare roro va narami, kope bia nape va ao mema kamere va naruna?’
21 “Ao veka emo va nokai roiy minia beyo voro ao prumo kepere kerinia riꞌiy yei unake ero, toh kope ao vemonamo beya kuiniari norao neneman riya ine ya God vai.”
Mopu beya nopuriri vai
(Matyu 6.25-33)
22 Kope Jisas-a kairai roiy disaipel ya veka, “Kanairai nopu, mopu beya nopu oukoku po revo laip mopu, o akorom arape va nopa o arape va nopikoko reka mopu. 23 Laip, beya ao vo akorom pon vai, yah reka kotavore noreka. 24 Mopu kopu yarai aroi, yei beya erora kepao vai o akorom-a keopokeke vai. Yah oꞌro vo akorom-a nepere kere baun reiy, toh ya God pon akorom-a inia karoiy. Mopu aro bombiam, mopu koputavoi ruꞌu. 25 Toh boh bia raꞌa mopu naoukoku rore ao vemona, beya kuiniari nererao taim ya nakei tare noturo norarapa mentan mentan vai. Baun poaka! 26 Boh mopu beya kuiniari ao mentanaka veka vemona nopao, toh kope korao veka rope tah inia kopu oukoku pore revo ao prumo ovu vova?
27 “Mopu kopu yarare yun inia kere kore, beya boꞌo pako kererao vai, yah rere beya aimino rere kererao vai. Kanairai nopu, titja King Solomon noreka awaka ya inia karikoko toh kope rere yun, tii rere kere tawore noreka ya King Solomon. 28 Kope primakau vemo mare kerinia, uri va kope beyo netaura yah nevereki nerenorita aikera yah nerekirari. Primakau kanapo veka emo, ya God-a karao tii kere biriri veka noreka rere. Korao veka tah mopu aro bombiam bilip mentanaka, kuiniari nopu yara revo veka, ya God-a va noreka naripu minia. 29 Yah mopu beya nopu oukoku pore revo arape va nopa o arape va noputon. 30 Aro bombiam beya kebilip pova Biapako, kekepi tah inia kewari pore ao vemona va neore nanare. Toh ya Aka mopu kayara veni, ao vemo va nopuna. 31 Korao veka tah mopu va nopin God-a nakei veka king mopu. Yah ao koka vemona va narao nere kare ropu.”
Rara vo ao ine neman nopu yarare
(Matyu 6.19-21)
32 Jisas-a kairai vova veka, “Mopu sipsip moimoi, beya nopu riri vai, ku vo korao veka Aka mopu ova korova tah kingdom ya karopu. 33 Mopu ao mopu nopu salim rere. Yah mani vemona kopuko pore ao mopu, va nopiꞌiy aro mererai. Mopu va paus vo mani voro beya kuiniari nerebagarap pon nopuna. Yah ao neman neman rere kerinia heven pon va nopokere. Heven, bia raꞌa beya kuiniari akakana narao vai, tah ao mememe veka umoi beya kuiniari kamo nere kavo kavovo vai. 34 Boꞌo vemo, ao neman neman mopu kerinia, okina mopu minia va nuinia boꞌo vemona.”
Wokboi neman va nekepi ova nekina
(Matyu 24.42-44)
35 Jisas-a kairai vova veka, “Mopu noreka kuken-a nopikoko yah let-a noputita, yah lam mopu va nerinia nere briri. 36 Yah nokepi ova inia nopukina veka wokboi kekepi keiya pon biabiꞌiy yei kanoi akorom pako ya bia raꞌa om-a kako, yah kope karao nakai varu. Yah kope boh nakai yah kamo nakirikiri, bererenki kuiniari kamo va nepuriki poa. 37 Yei aro wokboi kuiniari oꞌto noteꞌeiy taim biabiꞌiy yei nakai nayarai veka beya kevovo vai. Awaka kanairai nopu, va aimino naku yah nairai roiy nekepi tebol. Yah ya veku va nakai akorom-a nariꞌiy nepa.b 38 Toh boh biabiꞌiy yei aro wokboi vemona nakai niekopana o taim rukoko nambawan kaororo, yah nayara veka beya kevovo, yei aro vemona va oꞌto noteꞌeiy.
39 “Toh mopu va awirai vemona ova nopukina po revo. Boh aka vo oꞌro taim ya bia ao kakana nayara ato, beya kuiniari nariꞌin bia vo ao kakana vemona oꞌro neriapere vai. 40 Mopu minia va ova nopu kina ke, ku vo korao veka, Ma Biam ya Bio va nararo, taim kopitoro veka beya kuiniari nararo vai.”
Awirai bokis ya wokboi neman re wokboi taipo
(Matyu 24.45-51)
41 Kope Cha Pita katere roa Jisas-a veka, “Biapako, mema awirai bokis-a inia kamairai momi memi unake pon, o yei aro bombiam koka minia?”
42 Yah Biapako kairai roa veka, “Bia nape ruru awaka kwinia riya tah boꞌo ya narao noneman? Bia veka emo va biabiꞌiy ya namakim ya nanoi roiy aro wokboi-a cha. Yah taim vo akorom, va akorom-a naroiy. 43 Bia vemo va ova norova taim biabiꞌiy ya nakai yah nayaraka boꞌo vemona karao. 44 Awaka kanairai nopu, wokboi vemo biabiꞌiy ya va nairai roa ao prumo ya va nanoi rore cha. 45 Toh boh, wokboi veku nairai varu veka, ‘Biabiꞌiy nena, beya kuiniari nakai bereren vai.’ Yake wokboi ve akorom kara yah pi katon yah kaspak, tah inia kayeiy wokboi awere wokmeri ovu. 46 Kope taim ya biabiꞌiy vemo va nakai varu, wokboi vemona, beya kayara vai. Yah biabiꞌiy va aimon-a naoroaka revo rora yah kope va nairai roa nanoi riꞌiy aro voro beya kebilip ero.
47 “Wokboi kayara veꞌen arape biabiꞌiy ya karerero ero. Toh beya karao vai, veka bia biꞌiy ya kairai roa ve, wokboi vemo va biabiꞌiy nayeiya poaka. 48 Toh boh wokboi beya kasave ro revo arape biabiꞌiy ya karerero ve tah ao taipere pon narare rare, wokboi ero, beya kuiniari biabiꞌiy ya nayeiya revo vai. Beyo ao prumo God-a nariꞌiy,c kope va ao prumo nepoa varu God. Boh bia raꞌa ao prumo beyo nepiya nerinia eno peꞌe ya, bia ero, va ao prumoki vova va netere poa naroi varu.”
Jisas-a kararo vora aro bombiam-a navetari nenopi tintin
(Matyu 10.34-36)
49 Jisas-a kairai vova veka, “Nena kakane vora aikera nanereko meꞌri vemo, tah kanereno revo veka aikera vemona va inia nuinia nobiriri atoke. 50 Nena va baptais rava nanako.d Mare, baunke beya kanako vai. Mare yah inia konoi ri taim vemona ao ve va nanako emo, riꞌi nena konai poaka. 51 Era mopu kopitoro veka nena kakane vora roma inia kiopa meꞌri va nanao nepikimko vai? Bauni! Kanairai nopu, nena kakane vora nanao aro bombiam nekepi tintin. 52 Mare yah inia konoi, boh bio 5-pla nekepi minia oꞌro moike va niavetari yah nekepi koraꞌa riyempin. Ku raꞌa va bio 3-pla kope ku raꞌa va beyo riyempin. Yah aro ku riyempin vemona va veku ine nepetropu varuvaru. 53 Yei va niavetari kora kora veka, aka va ine nepei trotroru me biam tah kope me biam minia va ine nepei trotroru aka. Moꞌo va ine nerei trotroru me bom tah kope me bom minia va ine nerei trotroru moꞌo, tah vo oro bom pana va ine noru trotroru oro bom tare, kope vo oro bom tare minia va ine noru trotroru oro bom pana.”
Taim-a nopu save rere
(Matyu 16.2-3)
54 Yah Jisas kairai roiy aro bombiam vemona veka, “Taim kopu yarare akron nokai nuinia paraꞌa umo araro, tah mopu bereren kopirai veka, ‘Aꞌ va noaiy,’ yah awaka ava koaiy. 55 Yah kope puꞌu rai kokai, mopu kopirai veka, ‘Boho va nuiꞌim,’ yah awaka bova kwiꞌim. 56 Mopu aro vo aotore kopirai, ao vo meꞌri re unteno, kopu save rere revo. Toh korao veka rope, tah mopu veku beya kuiniari nopu save rere ao vemona God-a mare inia kararerare emo vai?”
Bio kot-a neremarao ve namako ya veka kura mema
(Matyu 5.25-26)
57 Yah Jisas-a kairai vova veka, “Toh korao veka rope tah mopu veku beya kuiniari nopu yara pasin niniu vora nopute poꞌo vai? 58 Boh bia raꞌa kot-a karao neremarao ero, va noru punopi kot, yah kope taim korupute korupunopi rara, mema va awirai vo riꞌi mariri namairai moa nainai. Boh nobaun, bia ero va naraipama nanomi miya jas. Yah kope jas-a va nako mema nanomi miꞌiy polis yah niavema nepere roki kalabus. 59 Kanairai noma, mema va nakemi roki kalabus nonoi nuiniari taim voro mani kemakim poma ero, kope va namoa varu bia ero.”