Rara vo beten-a Jisas-a kariritai disaipel
(Matyu 6.9-15; 7.7-11)
11
Umo raꞌa Jisas-a kanoi kakei boko raꞌa yah beten-a karao.
Beten-a karao veꞌen yah kope disaipel raꞌa kairai roa veka,
“Biapako,
namiritami rara vo beten-a nemao veka Cha Jon Baptais kariritai disaipel ya ero.”
2 Yah Jisas kairai roiy veka,
“Taim beten-a nopao,
va nopuirai veka,
 
‘Mah Kan,
awoꞌo mema koholi.
Namiꞌin kingdom mema nokai.
3 Yah umo maomao akorom-a namomi vora nuinia riu umo vemona.
4 Yah sin memi kemao vemo,
va nama pereki,
ku vo koraka memi sin yei beyo kepao pomi ve kemi rokomeriki.
Yah beya namin nenomi toro traim vai.’ ”
 
5 Yah kairai roiy vova veka,
“Boh bia raꞌa romopu kura ya raꞌa nakei,
kope nanoi riya bo niekopana yah nairai roa veka,
‘Kura nena,
bret 3-pla namona wo.
6 Bo korao veka kura nena raꞌa kaute kakai rina tah nena beya ava rava kwinia rina vora nanoa nara vai.’
7 “Kope kura vemona kakei oꞌro ve,
kairai roa veka,
‘Beya boꞌo pako namona vai,
oꞌro kamo memi kemi time veni yah nena awei mevova kemiwowo veni.
Nena beya kuiniari nana variko yah ava raꞌa nanoma vai.’ ”
8 Yah Jisas kairai roiy vova veka,
“Kanairai nopu,
aka vo oꞌro vemona beya kuiniari navariko yah ava raꞌa naoroa kura ya vora nariritaka veka ya kave kura ya.
Aka vo oꞌro va navariko yah ava nariya,
ku vo karaka kura ya avenari va nakei yah inia nateretere roa rore ao voro karere rore ero.
9 “Kanairai nopu,
nopu tere va nopuko,
noporenao va nopu yara,
kamo nopu kirikiri va noruriki ropu.
10 Ku vo koraka,
beyo maomao atere kepao va neko;
bio ava kaore nana,
va nayara;
yah bio kamo kakirikiri va noruriki roa.
11 “Yah mopu aro aka,
boh raꞌa mopu nakei yah ma ya natere roa ro ba rava naoroa,
era aka va mini naoroa vai?
12 O boh ma ya natere roa ro rukoko ru rava naoroa,
era rarapaia va naoroa vai?
13 Mopu aro aka pasin taipere kopao ero,
toh mopu kopu save revo pore ao neman awaka inia kopiꞌiy mevova mopu.
Korao veka,
yah kuiniari nopu yara revo veka,
Aka mopu kakei heven va Holi Spirit-a naroiy aro voro inia ketere poa ve!”
Jisas re Belsebul
(Matyu 12.22-30; Mak 3.20-27)
14 Jisas-a spirit taipo raꞌa karirikeiyaki reiya bio raꞌa.
Spirit vemo,
rova keria kumo tah karao bia emo rova keria kumo.
Taim spirit taipo vemona karereiya,
yah kope bia emo ava kairai varu tah beyo prumo kepirike yah keririko toro.
15 Toh kope ovu yei kirai veka,
“Bio vemo,
spirit taipo inia karirikeiki roꞌo kupuana ya Belsebul.a
Belsebul,
ya spirit pepana yei spirit taipeiy.”
16 Taim vemona aro ovu minia kekepi tah kepao netraim ya Jisas,
yah ketere poa va mirakol rava narao noraro heven vora nepirike veka kupuana vemona God-a kaoroa.
17 Jisas-a kayara ven ao arape inia kekinakina po,
yah kairai roiy veka,
“Boh aro vo kingdom raꞌa,
niavetari yah yei veku roma niopa varuvaru,
kingdom vemona va nobagarap.
Boh aro vo oꞌro moike raꞌa minia niavetari yah yei veku roma niopa varuvaru,
va nebagarap.
18 Toh boh aro ya Satan-a niavetari yah yei veku roma nepao varuvaru,
kingdom ya va nokupuana vekarope?
Awirai emo kanairai emo,
ku vo koraka,
mopu kopirai veka nena spirit taipei taipei inia kana ririkeiki no kupuana ya Belsebul.
19 Mopu kopirai veka kupuana ya Belsebul tah inia spirit taipei kana ririkeikine.
Kope kana tere nopu,
aro voro inia pava kepekepu ero,
kupuana keko piya bia nape tah spirit taipei keririkeiki?
Koraka tah aro mopu veku va nepiritapu veka awirai mopu beya awaka vai.
20 Toh boh nena spirit taipeiy inia kana ririkeiki no kupuana ya God,
emo kingdom ya God yake kokai ripu veni.
21 “Toh,
boh bia kupuana raꞌa ao kupuana nerinia riya oꞌro ya veku,
va inia naore rarire revo.
Yah ao koka ya va nerinia revo.
22 Kope bia raꞌa kope kakupuana revo nakai riya bia vemona yah roma narao riya,
ao kupuana koka ya va naruna reiya.
Yah ao koka vo oꞌro ya va navani nonoi roiy aro ovu.
23 “Kope bio voro beya kakei ina ero,
ya bia birua nena.
Yah bio beya kaelpim nena yah aro bombiam-a kako yei,
karerekei kenopi tintin.”
Spirit taipo kakai varu
(Matyu 12.43-45)
24 Yah Jisas-a kairai vova veka,
“Taim spirit taipo narereiya bio raꞌa,
spirit taipo vemona va nanoi bo rove vora bova naorena vora namalolo.
Va inia naore nana toh beya kuiniari bo raꞌa nayara vai.
Yah kope veku va nairai varu veka,
‘Nena va nanoni varu oꞌro voro titja kanene ero.’
25 Yah kope taim nakai varu,
va nayara veka oꞌro vemonamo,
bomo keririki yah choropao ven.
26 Yah kope va nanoi spirit 7-pla taipere aka ketawoka nako yei nekape yah nenopi nekepi oꞌro vemona.
Yah kope va nama yara veka bia voro titja kataipo ero,
mare va nanoi nataipo poaka.”
Aro veka rope va ova noroi revo?
27 Taim Jisas awirai vemona kairai,
bia bom raꞌa kokei riꞌiy aro bombiam koka vemo,
kweꞌei yah kwirai veka,
“Bia bom voro koreremao ero,
yah tova koroma ero,
kuiniari oꞌto noti.”
28 Yah kope Jisas-a kairai ro veka,
“Koneman poaka va nemirai veka,
God-a ova korova roiy aro voro awirai ya kerivo yah inia pava kepikeo ero,
kuiniari ova noroꞌoiy.”
Mak ya profet Jona
(Matyu 12.39-42)
29 Taim vemona,
aro bombiam prumo inia kekape vova yah Jisas-a kairai roiy veka,
“Aro bombiam vo taim mare,
aro yei pasin taipere aka kepao.
Kepao mak-a rava nepirike vora noriritaiy veka nena kakane niya God.
Toh nena beya mak-a rava kanao vora nepiririke vai.
Baun poaka.
Toh yei kuiniari neyara mak voro titja korereka riya profet Jonab ve.
30 Ao voro titja God-a karao kokai roa profet Jona ero,
koriritaiy aro mataimon Ninive va neyara kupuana ya.
Kope Ma Biam ya Bio ya minia kakei veka mak yei aro bombiam ya vou taim vemona.
31 Kwin vo paraꞌa Sautc va novariko yah noroiy taim God-a kot-a narerao aro bombiam.
Yah kwin vemona va awirai nereiy avovo aro bombiam koka vo taim vemona rore pasin taipere yei.
Ku vo koraka,
bia bom vemona kokai revo bo kantri rarapa vora noyaraka Cha Solomon yah awirai vou save neman ya norivo roa.
Kope mare bia raꞌa save neman ya katawoka Cha Solomon mare kakai.
32 Toh kope yei aro vo mataimon Ninive va nekepi taim God-a kot-a narivo roiy beyo,
aro Ninive va nekepi vora awirai neperiavovo rore pasin taipere yei aro bombiam vo taim vemona.
Ku vo koraka,
aro yei mataimon Nineve awirai ya profet Jona kerivo yah romoꞌo kerovoru.
Tah ya bia katavoka profet Jona ero,
ya veku mare kakei ripu.
Lait vo reka ya beyo
(Matyu 6.22,23)
33 “Bia raꞌa beya lam-a karuriko yah karereroki vai o karereroko owoti.
Lam-a kauwe kwinia vatiron vora bova ine noarareriki,
vora kuiniari beyo nekape are va lait-a nepirike.
34 Ine mema ero,
ero lam vo reka mema.
Taim ine mema noneman,
reka mema va nuri nao.
Toh kope boh ine mema notaipo,
reka mema va nuinia nororokeu nao poaka.
35 Korao veka tah namaore mamima,
avenari lait voro kwinia rima ero va nororokeki.
36 Yah boh reka mema lait-a nobiriri tah beya koraꞌa vo kwinia roroke,
va reka mema nuri poaka veka lam-a kwera yah koture kema ero.”
Ao taipo 6-pla va nokai
(Matyu 23.1-36; Mak 12.38-40; Luk 20.45-47)
37 Taim Jisas awirai vemona kairai veꞌen,
kope Farisi rava kairia Jisas-a nanoi rova oꞌro ya vora akorom-a nerepa.
Yah Jisas-a kere nopi oꞌro ya Farisi vemona emo yah kanoi kakei tebol.
38 Kope Farisi vemona kapirikeiya Jisas-a beya eno piva kaniri vai tah karao akorom-a nara.
Yah inia ova kakinakina pako.
39 Kope Biapako kairai roa veka,
“Mopu Farisi,
upuoꞌo rere urai re kap mopu inia piva kopare kere niniu.
Toh kope are kuro mopu,
rovakore roꞌo pasin popoiye re pasin taipere aka.
40 Mopu aro ruru kobaun repu!
God-a ava karare rare,
era upuoꞌo rere pon karare rare,
o are kuro rere minia karare rare?
41 Yah mopu ao voro kerinia ripu are,
va nopuna yah nopiꞌiy beyo voro ava kobaun reiy ero.
Yah kope ao koka mopu va nere niniu.
42 “Mopu Farisi,
ova nopu kinake!
Ku vo koraka,
ao veka akorom kopuko erora mopu yah kopuvani ku 10-pla yah ku moike raꞌa pon kopoa God.
Toh mopu beya kopao poiy revo beyo vai,
tah beya God-a kopere pova revo vai.
Ao vemona pon va nopao yah lo ovu minia beya nopepekipe vai.
43 “Mopu Farisi ova nopu kinake!
Ku vo koraka mopu sia kerinia cha rere oꞌro lotu ero,
kopere pore revo vora nokepita tah mopu kopere poiy beyo awirai neman-a nirai popu o eno nepuparaiyo bo vo maket.
44 “Mopu ova nopu kinake!
Ku vo koraka,
mopu kopaka matmat yei aro viri yah primakau koririta yah beyo inia kiutute tatare tah beya kereniniu riya ine ya God vai.”d
45 Raꞌa yei saveman vo lo kairai roa Jisas veka,
“Mah Tikse,
mema awirai voronaro kamairai ero,
kama reka va koyomi.”
46 Yah kope Jisas kairaikire roa veka,
“Mopu saveman vo lo,
ova nopu kinake!
Ku vo koraka,
mopu ao nai-a koperetaiy beyo tah beya komariro roiy vora nepoiy vai.
Yah mopu veku beya eno peꞌe raꞌa koperetawo vora noalpim yei vai.
47 “Mopu ova nopu kinake!
Ku vo koraka mopu matmat yei profet-a inia koparepare poiy,
aro apo mopu kepieiy keviri.
48 Mopu pasin yei aro apo mopu kopu pirikeu veni.
Yah pasin vemona mopu kopiritaiy beyo veka aro apo mopu arape kepao ero,
koneman.
Ku vo koraka,
yei kepieiy profet-a keviri tah mopu matmat yei koparepare.
49 Yah kope save neman ya God kwirai veka,
‘Nena va profet re aposel va nanoiy.
Ovu yei profet awei aposel va nepieiy neviri,
yah ovu yei va nepao poiy toro.’
50 Taim God-a meꞌri vemona karao nao yah kokai kuiniari mare,
beyo kepieiy profet-a keviri.
Yah nai yei aro voro kepieiy profet-a keviri ero,
va nokai riꞌiy aro vo taim mare ve.
51 Aꞌho,
kanairai nopu yei va nai pako neko poꞌoiy aro voro kepieiy profet-a keviri ero,
kostat ri taim ya Cha Abel kokai kuiniari revo taim ya Cha Sekaraia.
Kepieiya Cha Sekaraia karai romore alta re oꞌro ya God.
Awirai awaka,
kanairai nopu,
aro vo taim mare ve va nai vo ao vemona va neko.
52 “Mopu saveman vo lo,
ova nopu kinake!
Ku vo koraka ki vou bo vou save neman,
mopu kopawo.
Mopu veku beya konopi are vai kope beyo ovu kepao nenopi are yah kope mopu rara koputipe papiꞌiy.”
53 Kope taim Jisas-a karereo oꞌro vemona,
yei Farisi awei saveman vou lo riva kokokore naiy,
yah ao prumo inia ketere tere poa,
54 kepao neropopeiya vora nerivo awirai taipo rava nairai vora kot-a nepiapao.