Aro bom ovu keriute rova Jisas
(Matyu 13.2-23; Mak 4.1-20)
8
Kope kovevenki,
Jisas-a kanoi rorore mataimon awere boko tah awirai neman vo kingdom ya God kairirai roiy aro bombiam.
Yah 12-pla disaipel kenopi pova minia.
2 Aro bom ovu minia kere nori rova.
Aro bom vemona,
titja spirit taipere aka kerekeri rire yah ahva korare ero,
tah kope Jisas-a karare kere neman varu.
Raꞌa rere aro bom vemo,
vo Kwa Maria,
yah kepina veka Kwa Makdala.
Bia bom ve,
Jisas-a spirit taipo 7-pla karirikereki reu.
3 Yah vo Kwa Joana re Kwa Susana awere aro bom prumo ovu minia,
kere nori rova.
Kwa Joana vo om ya Cha Kusa,
bia emo ya bos vo oꞌro ya Cha Herot.
Aro bom vemona inia ao rere kereriy vora noalpim ya Jisas awei disaipel ya.
Awirai bokis ya bio wit iri kavere vere erora
(Matyu 13.2-23; Mak 4.1-20)
4 Aro bombiam prumo inia kekape piya Jisas popore mataimon moike moike.
Yah kenopi keopokeke yah awirai bokis-a kairai roiy veka,
5 “Bio raꞌa kanoi erora karao.
Yah wit iri inia kavere vere,
yah ovu kere vere ro rara,
yah beyo keniapakiri yah rere ruꞌu kere kare kererakire naꞌao.
6 Wit iri ovu kere vereta meꞌri,
toh kope vo meꞌri emo koraka akairi note.
Yah taim kere wori,
bo vemona piva kobauni,
tah kere urura yah kere viri naꞌao.
7 Kope wit iri ovu kere vere romore tiꞌi erere.
Rere wit iri vemona kere wori rire tiꞌi erere vemo,
kope tiꞌi erere kere ririre wit iri tah kere viri naꞌao.
8 Kope wit iri ovu kere vereta meꞌri awaka,
yah kere wori kere neman poaka tah iri moike moike aka keriave naꞌao veka handret handret.”
Jisas-a awirai bokis vemona kairai veꞌen,
yah kope kaꞌai veka,
“Bio teve neyainia,
va awirai vemona narivo.”
Jisas-a awirai bokis pon kautim roiy aro beya kebilip
(Matyu 13.10-17; Mak 4.10-12)
9 Yah disaipel ya ketere poa poꞌo ku vo awirai bokis vemona kairai roiy emo.
10 Yah kairai roiy veka,
“God-a kariꞌin kopu yara veꞌen ao bare vo kingdom ya God.
Nena awirai bokis raꞌa kanairai noiy aro ovua
 
vora nepirikeo,
toh beya ao rava keyara vai.
Tah awirai-a kerivo,
toh beya kuiniari ku vo neyara vai.”b
Ku vo awirai bokis ya bio raꞌa wit iri kawerewere
(Matyu 13.18-23; Mak 4.13-20)
11 Yah Jisas-a kairai vova veka,
“Ku vo awirai bokis kanairai nopu vemo,
korao veka,
wit iri vemona,
emo awirai ya God.
12 Wit iri kerevere ro rara ve kererao veka aro bombiam awirai ya God-a kerivo,
toh Satan-a kanoi romoꞌo yei yah awirai-a ya God kakoki reiy vora beya nebilip yah beya God-a nako yei vai.
13 Wit iri kere vereta meꞌri akairi kerinia emo,
emo koraka aro yei awirai ya God-a kerivo yah ova koroiy ro awirai vemona keko emo.
Toh kepao veka wit-a kaꞌa rere kere baun.
Kebilip poꞌo taim kukuron kanapo yah kope taim vo traim maramaraꞌa kokai,
bilip yei kepepeoki yah oreva kepoa God.
14 Wit iri kere vereta meꞌri tiꞌi erere kerinia emo,
emo koraka beyo voro awirai ya God-a kerivo.
Toh kope yei kewari pore ao ovu vora nere kamap roiy,
ao vo meꞌri veka mani re ao rere nererao nekepi oꞌto noteꞌeiy,
ao vemona kereririy.
Tah kepaka wit-a aka keriave yah kope beya kuiniari neiyoro vai.
15 Toh kope rere wit iri vemo kere vereta meꞌri awaka,
kereraka beyo riꞌi yei koniniu tah koneman,
awirai ya God-a kiawo kupuana,
yah aka inia keyawe.”
Lam-a kepuriko yah beya kepere roko owoti vai
(Mak 4.21-25)
16 Jisas-a kairai vova veka,
“Bia raꞌa beya lam-a karuriko tah karere rokore owoti o karere rokore kwinia tebol vai.
Bauni.
Karere kwiniata tebol vora aro bombiam nekape oꞌro are va lait nepirikeu.
17 Yah arape kwinia rokire ero,
kope va nokai vatiroꞌon.
Yah ao bare,
va nerekare vatiroꞌon yah beyo neyara.
18 Korao veka tah ova nopu kinake pore awirai kopu rivo ero.
Boh bio raꞌa ao ovu nerinia riya veꞌen,
God-a va tare naoroa vova ke.
Kope boh bia raꞌa save kobaun reiya,
tah ya karitoro veka save kwinia riya,
God-a va save ve napereuki reiya,
veka ya veku karitoro veka kwinia riya veꞌen.”
Moꞌo ya Jisas awei aro raꞌai ya
(Matyu 12.46-50; Mak 3.31-35)
19 Yah kope moꞌo ya Jisas awei aro raꞌai ya kekape vora neyaraka.
Kekape,
yah beya kuiniari nenopi piya kakuke vai,
emo koraka aro vemo keprumo revo yah irikioro papiya poaka.
20 Yah beyo ovu kirai poa veka,
“Moꞌo mema awei raꞌai mema keropi upuoꞌo yah kepao neyarama.”
21 Yah Jisas-a kairai roiy veka,
“Moꞌo nena awei aro raꞌai nena,
yei aro voro awirai ya God inia kerivo yah pa kepekeo ero.”
Jisas-a kairai yah puꞌu pako kopikimko
(Matyu 8.23-27; Mak 4.36-41)
22 Umo raꞌa Jisas-a kairai roiy disaipel ya veka,
“Nenom paraꞌa vo pivei Galili.”
Yah kenopi keparo bot raꞌa yah keparara kenopi.
23 Inia keparara kenopi,
tah ya Jisas-a kavowa.
Taim kavowa,
puꞌu pako koputuruko yah namo namoꞌo kere ipipo tah kere vere vere roiy bot kuro yah bot korao novuwo.
24 Disaipel kenopi piya Jisas yah kipiako tah kirai poa veka,
“Biabiꞌiy,
Biabiꞌiy,
kemao nemiviri!”
Yah kavariko tah katove puꞌu awere namo namoꞌo ipipo.
Yah namo namoꞌo ipipo re puꞌu ve kopikimki yah pi kwinia tropo.
25 Yah katere roiy veka,
“Bilip mopu kwinia rope?”
Kope disaipel-a keriri yah kekina kina pako yah ketere tere yei veku veka,
“Bia emo bia nape,
awirai kupuana kairai ro puꞌu awere namo namoꞌo yah awirai kere rivo roa?”
Jisas spirit taipo karirikeki reiya bio raꞌa
(Matyu 8.28-34; Mak 5.1-20)
26 Keparara kenopi paraꞌa yei Gerasa.
Bo vemona kwinia paraꞌa vo pivei pako Galili.
27 Jisas-a bot-a karereo yah kakoi meꞌri nake,
yah bio raꞌa vo mataimon vemona kakai riya.
Spirit taipere kerekeri riya bia vemona.
Yah bia vemona atoke beya aimino raꞌa va kaku rari reka ya vai.
Tah beya kakei oꞌro raꞌa vai.
Bia emo ya inia kakekei matmat.
28 Bia emo kayaraka Jisas,
tah kaꞌai yah karei kakuke ri kompe ya Jisas.
Yah kaꞌai pako kairai roa Jisas veka,
“Jisas,
mema Ma ya God Bia Nake!
Toh kamao arape nama mona?
Ao tere kupuana kanairai noma,
beya namao reka nena noakana revo vai.”
29 Kaꞌai veka emo,
ku vo koraka,
Jisas awirai kupuana kairai ero veꞌen spirit taipo va norereiya bia emo.
Taim maomao spirit taipo koko ya,
tah yei bio kom-a re eno sen-a kepia nopiro yah inia keore papiya revo.
Toh kope sen-a inia kaipepe yah spirit taipo korao inia kanoi bo beyo kebaun.
30 Kope Jisas-a katere roa veka,
“Toh awoꞌo mema?”
Yah kairai roa Jisas veka,
“Awoꞌo nena Maomao.”
Ku vo kora veka spirit taipere prumo kere keri riya.
31 Rere spirit taipere vemo autere kupuana kerirai naka Jisas,
vora beya naririkereki nere nori kamo vemona ku vo kobaun vai.
32 Boko vemona,
rao prumo kere keri tou ika akorom-a kerera.
Yah kope spirit taipere ve autere kupuana kerirai naka Jisas vora nariꞌin nere nori nere rikorore rao,
tah kairai rore kere nori.
33 Yah spirit taipere kere rereiya bia vemona,
kere nori kere rikorore rao.
Yah kope rere rao kere praprara kere raro tou ika paripari yah kere wuwuru kereraro pivei pako Galili,
yah pi kere ton yah kere viri.
34 Yei beyo rao-a inia kemamare,
ao vemona keyara yah kepraprara kenopi yah awirai vo ao vemona,
chirirai konoi rorore mataimon awere boko ovu.
35 Tah aro bombiam kenopi vora ao vemona neyara.
Kekape piya Jisas,
yah keyaraka bia vemona spirit taipere kere rereiya emo.
Tah ruru awaka kako yah aimino kaku yah kakeiyo kakuke ri kompe ya Jisas.
Aro bombiam ao vemona keyara yah keriri.
36 Aro bombiam ao vemona keyara emo,
kirai poiy aro ovu pova Jisas-a spirit taipere karirikeiki reiya bia vemo yah kope kaneman varu.
37 Yah kope aro bombiam koka vo mataimon Gerasa ketere poa Jisas va narerei yah nanoi,
ku vo koraka keriri poaka.
Yah kope Jisas kanoi kararo bot yah kanoi varu.
38 Bia vemona spirit taipo kere rereiya vemo,
autere kupuana aka katere naka Jisas vora nakai rova,
toh Jisas kairai roa kanoi varu.
Yah kairai roa veka,
39 “Nanom varu boko mema yah namairai moiy moho ao pako God-a karao roma vemo.”
Yah biaemo kanoi yah kairai roiy aro koka vo mataimon rore arape Jisas karao roa ve.
Bia bom mentanaka raꞌa korai re bia bom raꞌa ahva korao
(Matyu 9.18-26; Mak 5.22-43)
40 Jisas-a kanoi varu paraꞌa vo pivei Galili,
yah kope aro bombiam prumo oꞌto koteiy rova,
ku vo koraka,
yei inia kekepi keiya.
41 Yah bio raꞌa awoꞌo ya Cha Jairus kakai karei yah oku katureriki ri kompe ya Jisas yah akairai kamomo naka Jisas vora nanoi rova oꞌro ya.
Cha Jairus-e,
bia emo ya raꞌa yei hetman vo oꞌro lotu yei aro Juda vo boko vemona.
42 Kanoi kayaraka Jisas,
ku vo koraka,
ma bom moike raꞌa kanapo karerewo,
ainini vo koraka 12-pla.
Tah korao norai.
Yah Jisas-a kaute kanoi oꞌro ya Cha Jairus,
tah aro bombiam prumo minia kenopi pova tah kiatoaka.
43 Taim vemona bia bom raꞌa konoi roiy.
Bia bom emo,
noo inia konoi reo konoi kuiniari veka ainini 12-pla,c
tah bio raꞌa beya kuiniari narao noneman varu vai.
44 Bia bom emo kokai oreva ya Jisas yah aimino i ya eno koavetata riya yah bererenki noo koruroveki.
45 Yah Jisas katere veka,
“Bia nape eno kavetana?”
Kope olgeta kirai,
“Nena bauni.
Neni bauni.”
Kope Cha Pita kairai roa veka,
“Biabiꞌiy,
aro bombiam prumo kekukum tah kiute kekirivikema.”
46 Kope Jisas kairai roiy veka,
“Bia raꞌa eno kavetana yah kana yara veka kupuana nena pina konoiki rena yah korao bia raꞌa koneman varu.”
47 Yah bia bom vemona koyara veka beya kuiniari nokei roki vai,
tah korerere yah kokai ouku kotureriki ri kompe ya Jisas.
Yah kwirai roiy aro koka korao veka rope tah eno koavetaka Jisas yah bererenki sik vemona korereo.
48 Yah Jisas kairai ro veka,
“Ma bom,
bilip momu korao komu neman varu.
Nonom nao riꞌi mariri.”
49 Jisas kakei inia akairai roiy aro bombiam yah bio raꞌa kakei oꞌro ya Cha Jairus,
hetman vo oꞌro lotu yei aro Juda,
kakai tah kairai roa Cha Jairus veka,
“Ma bom mema ero,
korai veni,
tah beya boꞌo nai-a namoa tikse vai.”
50 Yah Jisas-a awirai vemona karivo yah kope kairai roa Cha Jairus veka,
“Beya namariri vai,
nama bilip,
tah ma bom mema va noneman varu.”
51 Kope Jisas kanoi oꞌro ya Cha Jairus,
yah beya kariꞌin aro bombiam kenopi pova oꞌro are vai.
Yah kako ya Cha Pita,
Cha Jon,
Cha Jems,
awei akamoꞌo vo bia bom pon kenopi pova are.
52 Yah aro bombiam inia kekepi emo,
kiokoku poꞌo revo bia bom mentanaka vemona korai emo tah inia kero keke.
Yah Jisas kairai roiy veka,
“Beya nopuro keke vai,
boh beya korai vai,
boh vo kowowo pon.”
53 Yei awoto kepapaka Jisas,
yei keyara veka biabom mentanaka korai veꞌen.
54 Tah kope Jisas eno vo bia bom mentanaka karuwavo yah kairiko veka,
“Ma bom,
nom variko!”
55 Yah spirit vo kokai ri varu yah bererenki kovariko kokei.
Yah Jisas kairai roiy akorom pin-a kepo vora nora.
56 Yah akamoꞌo vo biabom mentanaka kere ririko toro,
toh awirai kupuana kairai roiy,
vora beya neyirai poiy beyo po ao vemona.