Yemane Enenga Amboma “Kamu Pai!” Nilimelemonga Ungu Tea
10
(Kolomongo-kanga wane. Pulu Yemonga ungumu.)
Kanu-kinie Yesusi molorumu koleamo mundupe kelepa kolea Judia-Disiriki pupe No-Jodane lumbilipe nekendo purumu. Kanu-kinie altoko yambo aisili yu molorumuna ongo máku toringi kinie alieli aku teringi kinie yuni yamboma ungu-mane sirimu mele máku toringime altopa mane sirimula.
2 Parisi-ye mareb yu molorumuna ongo ‘Yu nambolka nimbénje? Nimbe kenjimbenje manda manjipu piliemili!’ ninguc yu walsiku pilkulie ningindu: “Ye tene yu-yuyu pilipelie yunge ambomo “Kamu pui!” nimbé kinie kapola temba molo aku temba kinie ungu-mane te pulue tombaye?” niringi.
3 Yuni anju pundu topa nimbendo: “Mosisini aku ulumundu ungu-mane sipe nambolka nirimuye?” nirimu.
4 Enene ningindu: “Mosisini nimbendo:
“Ye tene yunge ambomondo
‘Kamu pupili!’ nimbe makorombando
ambomo “Kamu pui!” nimbé mele
pepá tenga topa ambomo sipelie
yundu “Kamu pui!” nimbe aku tepili!”d
nirimu.” niringi. Ungu-Manema 24:1-4
5 Yesusini nimbendo: “Mosisini sike aku-sipe bokuna torumu nakolo ene kara puku Pulu Yemone ambo yetolo kapola-kapola molongele mele ungu-mane sirimumu liku su-siku naa piliringi-ne yuni “Aku teangi!” nirimu.
6 Nakolo ou-pulu-pulu Pulu Yemone mélema tepalie
yuni yambo tembando
yemo kinie ambomo kinie terimu. Ou-Pulu-Pulu 1:26-27
7 ‘Aku-sipe terimumunge ye tene ambo te lipelie
yunge anumu-lapatolo mundupe kelepa
yunge ambomo-kinie eltelte teluna tapu toko peko,
8 kangi telumu mele ˻molkolo
eltenga konopu teluna pupili˼ molongele.’e Ou-Pulu-Pulu 2:2:7,18,22-24
Ye te ambo te limo kinie kangi telumu mele molembele-na elte altoko talo mele naa molembele, elte yambo telumu mele molembele.
9 Yambo telumu molembele kene Pulu Yemone ambo-ye talo ‘Telumu molangili!’ nilimo ambo-yetolo yambo tene liku lupe-lupe naa mundengi! Aku tengi liemo kapola naa temba.” nirimu.
10 Altoko ulkena suku puku moloringi kinie yu lombili andolimene Yesusi yundu aku ungumunge pulumu walsiku piliringi kinie
11 yuni enendo pundu topa nimbendo: “Ye tene yunge ou limo ambomo makoropa “Kamu pui!” nimbelie kelepa ambo te limo kinie aku yemone wa-ulu-kerinele tepa, ou limo ambomo tepa kenjilimo.
12 Molo ambo te yunge ou pulimo yemo mundupe kelepa wendo pupe ye te pulimo kinie aku ambomone wa-ulu-kerinele telemóla.” nirimu.
Yesusini Ambolangomando “Pulu Yemone Ene Sewe Anjipili!” Nirimu Temanemof
13 Kanu-kinie yambomane enenga ambolangoma ‘Yesusi yunge kimuni ambolopili!’ ningu yu molorumuna mengo oringi. Nakolo yu lombili andolimene iri toko ˻“Naa mengo wai!”˼ niringi.
14 ˻“Mólo!” niringi kinie˼ kanopalie Yesusini konopu keri panjipe ˻yu lombili andolime˼ enendo nimbendo: “Pulu Yemo ye-nomi-kingimu molopa nokolemo yambo-talape akumug i ambolangoma mele molemele yamboma enenga yambo-talapemo kene enene i ambolangoma na moliona wangi pipi siku “Mólo!” naa niei!” ˻nirimu.˼
15 “Nane enendo paa sike nimbu sikirumu: “Ambolangomane ‘Pulu Yemo olionga ye-nomi-kingimu molopili!’ ningu molemele mele aku-siku naa nilimele yamboma yunge koleana suku paa naa pungí, mólo!” nikiru.” nirimu.h
16 Aku nimbelie yuni ambolangoma kangulupe yunge kimuni ene telu-telu nimbe pengena ambolopa ene tepa konjimbendo “Pulu Yemone “Ene molko konjengi!” nipili!” nirimu.
Ye-Kamako Tenga Temane Tei
17 Kanu-kinie Yesusi ola angilipe kolea marenga pumbe purumu kinie ye te yu pumbe purumuna lkisipe omba yunge kumbikerena koporongo langopa yundu walsipe pilipelie nimbendo: “Ungu-Mane Sili Peangamo, na nambolka uluri tembo kinie na konde molopa konjipe mindi puli ulu-pulumu limbuye?”j nirimu.
18 Yesusini yundu nimbendo: “Nuni na nambemuna “Peangamo” nikinuye? Yambo peanga te mólo! Pulu Yemo mindi peangamo.” nirimu.k
19 ˻Aku nimbelie yemone walsirimumunge pundu topa nimbendo:˼ “Nu ˻Pulu Yemonga˼ ungu-manema ˻Mosisini yando nimbe sirimuma˼ pilino. Aku ungu-manema i-sipe mele:
“Yambo toko naa konjengi!” nimbe,
“Ambo ye pulime molo ye ambo lílime
yambo-lupema kinie
wa-ulu-kerinele naa teangi!” nimbe,
“Mélema wa naa liengi!” nimbe,
“Yambomanga kote
kolo toko naa tenjengi!” nimbe,
“Yambomanga mélema
kolo toko we naa liengi!” nimbe,
“Aminieli-lanieli kinie liku ai-siku,
ungu ningí mele pilku liku molangi!”l
nimbe,
ungu-mane akume sirimu pelemo kanumu.” nirimu. Wendo Oringi 20:12-16
20 Aku nirimu kinie pilipelie kanu yemone nimbendo: “Ungu-Mane Sílimu, na kangomo molopolie aku ungu-manema pali pilipu lipu tepo molorundu mele yandopa kinié kepe tepo molioko.” nirimu.
21 Yesusini yu nemo-nemo nimbe kanopa konopu monjipelie yundu nimbendo: “Papu teleno nakolo ulu telu mindi naa teleno. Nu puku nunge méle nosilinoma pali kou-mone li-pukulie, kou-mone linime yambo-koropama moke teko sikulie na lombili oi!” nirimu. “Nunge ˻mana-˼mélema aku teni kinie mulú-koleana nunge méle kande-kandema lemba.” nirimu.
22 Kanu yemo méle paa kande-kandema nosirimu-na Yesusini yundu aku nirimu kinie pilipelie yu kumbi-kere tepa konopu keri panjilipe anju purumu.
23 ˻Aku terimu-na kanopalie˼ Yesusi topele topa yunge lombili andolimendo nimbendo: “Pulu Yemo ye-nomi-kingimu molopa nokolemo koleanam suku pungíndu yambo-kamakoma paa mindili-siku sukundu pungí.” nirimu.
24 Aku ungumu nirimu ˻kinie pilkulie˼ yu lombili andolimene mini-wale munduringi. Nakolo Yesusini altopa enendo nimbendo: “Kangoma, Pulu Yemo ye-nomi-kingimu molopa nokolemo koleana suku pungíndu yamboma paa mindili siku pungí.
25 Kongi-kemele ˻kongi paa aili te nakolo˼ kalé suru-toline suku pumbendo mindili kanga-mele sipelie pumbe. Nakolo yambo-kamakoma Pulu Yemo ye-nomi-kingimu molopa nokolemo koleana suku pungíndu mindili paa aili mele siku pungí.” nirimu.
26 ˻Aku nirimu kinie pilkulie˼ yu lombili andolime paa mini-wale munduku suru ningu anju-yando ungu-mele tekolie ningindu: “Aku liemo pe kamu mindili nolemelka aulkena nae manda wendo pupe, molopo konjipu mindi pumulú aulkena pumbeye?n Te mólonje?” niringi.
27 Yesusini ene nemo-nemo nimbe kanopalie nimbendo: “Sike yamboma eneno manda mólo, nakolo Pulu Yemone manda tenjimbe. Pulu Yemo yuni uluma pali kapola telemo. Ulu te yuni manda naa temba te mólo!”o nirimu.
28 Yuni aku nirimu kinie pilipelie Pitane yundu nimbendo: “˻Pe olio-kinie nambolka uluri wendo ombáye?˼ Olio olionga mélema pali mundupu kelepo nu lombili purumulu mele pulimolo kanumu.” nirimu.
29 Yesusini nimbendo: “Nane enendo paa sike nimbu sikirumu: “Yambo na konopu monjiku nanga kongono tenjiku temane peangamo toko siliku andongendo enenga ulkema, angenupili, kemulupili, anupili, lapali, ambolangoma, koleama, akume munduku keleringi yamboma pali
30 ya mana paa olandopa méle aisili likulie, pe pungí koleana konde molko konjiku mindi puli ulu-pulumu lingíla.p Ya mana ulkema, angenupili, kemulupili, anupili, ambolangoma,q koleama kinie, akume pali aisili olandopa lingíla; ˻na konopu naa monjingí yambomane˼ ene mindili singíla.” nikiru.
31 Nakolo kinié aili molemele yambomanga aisili pe ˻Pulu Yemo ye-nomi-kingimu molopa nokomba koleana˼r yambo-koropama molonge; kinié koropa pupili molemele yamboma pe yambo-ailime molonge.” nirimu.
Yesusini Yu Kolopalie Lomboropa Ola Molomba Mele Altopa Wale Yepoko-Sipe Nimbe Para Sirimu Temanemos
32 Kanu-kinie ˻Yesusi kinie yu lombili andolime kinie˼ ene kolea-aili Jerusalleme pungí puringi. Yesusi kumbi lerimuna lombili andolime paa konopu aisili liku munduliku yu lombili puringi. We-yambo akiliku lombili oringime kepe mini-wale munduku pipili kololiku puringi.
Yesusini ˻yu lombili andoli˼ ye engaki-rurepo ‘na kinie ene kinie oliolio molamili!’ nimbe ene lipe anju memba pupelie yu-kinie wendo ombá mele altopa pulu polopa nimbe sipelie nimbendo:
33 “Pilieme! Olio Jerusalleme pumulú pukumulu. Akuna pumulú kinie Manie Omba Mana-Ye Au Lerimu Yemo ye tene ‘Toko konjengi!’ nimbe Pulu Yemo popo tonjili ye-ailime kinie, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane sili yema kinie,t lipe simbe. Kanu-kinie enene yu kote tenjiku pilkulie ‘Yu kolopili toko konjengi!’ ningulie Juda-ye naa molemele ye-lupema liku singí.u
34 Kanu-kinie kanu ye-lupemane yu ungu-taka tonjiku yunge kumbikerena lkambe toko yu ka-pulsene toko yu toko konjingí. Yu toko konjingí kinie wale yepoko-sipemonga lomboropa ola molomba.” nirimu.
Jemisi Kinie Jono-tolone Yesusi Mawa Tekololie “Nu Mulú-Koleana Puku Moloni Kinie Olto Nu-Kinie Ailitolo Molambili!” Niringili Temanemov
35 Kanu-kinie Seperi malo Jemisi kinie Jono-tolo elte Yesusi molorumuna ongololie ningilíndu: “Ungu-Mane Sílimu, nuni ‘Olto ulu te teani!’ nimbu mawa tembolo okombolo.” niringili.
36 Yuni enendo nimbendo: “Nambolka uluri ‘nane elte-kinie tenjembo!’ ningu nikimbiliye?” nirimu.
37 Elone pundu toko ningilíndu: “Nu pe nunge kolea tondolo pa teline ˻ye-nomi-kingimu molkolie ninimuni, ‘olto nu-kinie pea ye-nomime molamili!’ ningu˼ ‘olto te nunge ki-umbukundu monjiku te nunge ki-tarokondo monjeni!’ nimbu mawa tekembolo.” niringili.
38 Yesusini enendo nimbendo: “Mawa tekembele mele elte pilku naa konjikimbili. Na no-mingine no nombomo elte manda nongeleye? Molo na no limbumu elte manda lingilíye?” nirimu.w
39 Eltene yundu pundu toko ningilíndu: “Manda tembolo.” niringili.
Yuni enendo nimbendo: “Na no-mingine no nombomo pe elte sike nongelela. No limbumu pe sike lingilíla.
40 Nakolo nane elte “Nanga wangutolonga ongo molangili!” nimbumu kapola naa temba. ˻Pulu Yemone yuyu˼ akuna molongeletolo koronga mako torumu.” nirimu.
41 Jemisi Jono-tolone ˻‘Yesusinge wangutolonga molambili!’˼ ningu mawa teringili mele pilkulie lombili andoli rureponga talox wemane elte-kinie konopu keri panjiringi.
42 Kanu-kinie Yesusini ene “Wai!” nimbelie nirimumuni, enendo nimbendo: “Olio Juda-yambomanga ulsu molemele yamboy-talapemanga ye-nomime enenga yamboma tondolo-munduku nokoko kongono enge nilime alieli silimele. Ye imbi ola molemo yema enenga yamboma ‘Mindili nangi!’ ningu nokolemele. ˻Yambomane enenga ye-nomimenga unguma liku su singí aulke te naa lemo mele˼ ene pilimele.
43 Nakolo ˻we-yambomanga ye-nomimene enenga yamboma tondolo-munduku nokolemele mele na lombili andoli yema˼ ene-eneno aku-siku anju-yando naa teangi! Enenga ye te ‘Na imbi olandopa molopili! Na ye-ailimu molambo.’ nimbé yemo enenga kongono tenjili yemo molopili!
44 ‘Na enenga ye-nomimu molopo ene nokambo!’ nimbé yemo enenga pali kongono-kendemande tenjili yemo molopili!z
45 Aku-sipela, Manie Omba Mana-Ye Au Lerimu Yemo kepe ‘Yambomanga ye-ailimu molopo ene nokambo! Enene nanga kongono tenjili kendemande-yamboma molangi!’ nimbe naa orumu. ‘Yambomanga kongono tenjili kendemande-yemo molopo ene lipu taponjipu, ulu-pulu-kerimene ene ka sipe nokolemo mele naa tepili kapola molangi kene na yambo aisilinge nimbu pundu tonjipu nanga kangimu sipu, kolo-wangopo kolonjembo!’ nimbe orumu.”a nirimu.
Yesusini Mongo Keri Lerimu Ye Te Tepa Konde Lirimu Temanemob
46 Kanu-kinie Yesusi kinie yu lombili andolime kinie ene kolea-aili Jeriko oringi. Ongolie ene kinie we-yambo aisili kinie Jeriko munduku kelko pungí puringi kinie mongo keri lerimu ye te, imbi Ba-Timiasi, (akumunge pulumu Timiasi-Malo,) aulke alselsena molopa yamboma “Kou-mone siei!” nimbe mawa terimu.
47 Kolea Nasarete ye Yesusi omba purumu mele pilipelie mongo keri lerimu yemo yuni pulu polopa tondolo ru nimbe walsipelie nimbendo: “Yesusi, ˻ye-nomi-kingi˼ Depisini kalopa lirimu yemo,c na kondo kolou!” nirimu.
48 Yambo aisilini yu iri toko “Nu ungu naa nili taka liku moloi!” niringi.
Nakolo yuni paa tondolo ru nimbe walsipelie nimbendo: “Depisini kalopa lirimu yemo, na kondo kolou!” nirimu.
49 Yesusi we angilipelie “Yu opili niei!” nirimu.
Aku nirimu-na ene mongo keri lerimu yemo walsikulie ningindu: “Yuni “Nu ou!” nikimu kene konopu wayongo siku ola angilku ongo pui!” niringi.
50 Yu popenge tepa ola pakorumu wale-pakolimu kulupe ola angilipe Yesusi molorumuna orumu.
51 Yesusini yundu nimbendo: “Nane nu nambe-teambo konopu lekenoye?” nirimu kinie
mongo keri lerimu yemone nimbendo: “Raponai,d na mongone mélema kanambo nanga mongotolo teko peanga tenjeni!” nirimu.
52 Yesusini nimbendo: “ ‘Nane nunge mongotolo kapola tenjimbu.’ ningu pilínumunge nu umbu-mongo kapola angilkimu kene pui!” nirimu. Yesusini aku nirimu kinie yu tamburembu mongotolo peanga lerimu, mélema kanopalie, Yesusi purumu aulkena lombili purumu.