Mélema Kake Telemomonga Pulumu Kinie Mélema Kalaro Molemomonga Pulutolonga Ungu Marea
Ungu Te: Pulu Yemonga Ungu-Manema Olandopa, Anda-Kolepalimenga Ungu-Manema Maniendopa, Ungu Teb
7
(Kolomongo-kanga wane. Pulu Yemonga ungumu.)
˻Walse˼ Parisi-ye mare kinie Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi ye mare kiniec ene Jerusalleme munduku kelko Yesusi molorumuna ongo máku toko moloringimene
2 yu lombili andolimened ki kalaro molopili ou kulumiye naa toko langi we ambolko noringi kinie kanokolie kanoko keri kanoringi.
3 (˻Sike kalaro naa molorumu nakolo˼ Parisi-yema kinie we Juda-yamboma kinie enenga anda-kolepalimene “Teai!” niringi mele pilku liku tengendo ou ki pali nona munduku kulumiye toko konjikulie langi pe noringi. We naa noringi.
4 Makete-koleana puku ulkendo ongolie ki ou kulumiye naa tokolie ˻maketena topo toko liringi˼ langime naa noringi. Anda-kolepalimenga teringi ulu-pulu lupe-lupe aisili pilku liku teko moloringila. Kápoma kinie, mingime kinie, langi noringi poloma kinie, aku-sipe mélema taki-taki we kulumiye toringi.)
5 ˻Juda-yambomane aku-siku teringi˼-ne Parisi-yema kinie, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinie, enene ˻Yesusi lombili andolimene aku-siku ki kulumiye naa toko langi we noringi kanokolie˼ Yesusindu walsiku pilkulie ningindu: “Anda-kolepalimene “Teai!” niringi mele nunge lombili andolimene nambemuna naa pilku liku telemeleye? Enenga kime kalaro molopili langi nolemele kanumu.” niringi.
6 Yesusini enendo pundu topa nimbendo: “Ene ˻ungu-manema pilku mane silimele yema kinie Parisi-yema kinie˼ ene topele-mapele toli yema molemele!e Pulu Yemone ungu-umbu tonjirimuma pilipe yamboma nimbe sirimu ye Aisayane enendo nirimu mele papu nirimu. ˻Enene kinié telemele mele yuni ou nimbe Pulu Yemonga˼ bokuna torumu molemo mele i-sipe:
˻Pulu Yemone nimbendo:˼
“Kanu yamboma enenga keremane na kapi ningu
‘Ye aili olandopamo.
Nu lipu ai silimolo.’ ningu
na imbi ambolko ola linjilimele nakolo
enenga konopuma kinie nanga konopumu kinie
teluna naa pulimo. Lupe-lupe pelemo.
7 Enene ‘Nanga imbi ambolopo ola linjemili!’ ningu
na we popo toko kapi nilimele.
Mana-yambomane mane silimele unguma mindi
mane sikulie
‘I ungu-manema Pulu Yemone “Teai!” nilimo ungu-manema.’
ningu pilku liku telemele,
akumunge na popo tonge kinie
uluri naa temba.”
˻nirimu˼’ Aisaya 29:13
kanumu.f
8 Pulu Yemone “Teai!” nirimu ungu-manema munduku kelkolie anda-kolepalimene “Teai!” niringi mele mindi ambolko molemele.” ˻nimbe Yesusini˼ nirimu.
9 ˻Yesusini˼ ungu mare pea enendo nimbendo: “Enenga anda-kolepalimene “Teai!” niringi mele pilku liku tengendo Pulu Yemone “Teai!” nirimu ungu-manema bulu silimele mele papu telemeleye?
10 Akumunge Mosisini nimbendo:
“Aminieli-lanielinge unguma pilku liku,
liku ai-siku teai!”g Wendo Oringi 20:12, Ungu-Manema 5:16
nimbe
“Yambo tene yunge anumundu molo lapando
ungu te nimbe kenjipe iri tomu liemo
kanu yambomo toko konjengi!”h Wendo Oringi 21:17; LLipai 20:9
nirimu kanumu.
11 Nakolo ene ˻Juda-yambomanga tápu-yema˼ne ningindu: “Ye tene yunge anumu-lapatolondo nimbendo: “Nane elte méle mare lipu taponjipu silkema koronga ‘Pulu Yemo simbu.’ nimbu panjirindu kanumunge elte manda naa lipu taponjipu simbu.” nimbelie
12 yunge anumu-lapatolo naa lipe taponjimbe kinie papu.” ningu mane silimele.
13 Aku-siku mane silimele ungumuni ‘Anda-kolepalimene mane siringi ulu-puluma olandopa.’ ningu ‘Pulu Yemone nirimu ungumu uluri mólo! Manie pupili!’ nilimele. Enene ulu lupe-lupe aisili aku-siku teko molemele.” nirimu.
Ungu Te: Mélemane Yamboma Tepa Kalaro Monjinjilimomonga Ungu Tei
14 Aku nimbelie Yesusini máku toko moloringi yambomando “Na moliona wai!” nimbelie enendo nimbendo: “Nane ˻aku nikirumungej ungu te˼ nimbú tekero ungumu enene pali komu tenjiku ungumunge pulumu pilku konjiyo!
15 Yambomanga kangine ulsukundu lepalie kerena pupe olona suku pulimo méltene ˻Pulu Yemo manda popo tonge aulkemo pipi silimo˼ kalaro te manda naa monjilimo. Yambomanga konopuna sukundu pepalie wendo olemo ulumane mindi yamboma kalaro monjilimo.
16 (Yambo komu-peo lemba yamboma i ungumu mimi-siku piliengi!” nirimu.)k
17 Kanuna máku toko moloringi yamboma Yesusini mundupe kelepa ulkena suku purumu kinie yu lombili andolimene yu walsiku pilkulie ningindu: “Aku ungu-ikumunge pulumu nambolkanje? Ningu para sieni!” niringi kinie
18-19 Yesusini enendo nimbendo: “Kinié kepe naa pilkimiliye? Yambo tenga kangine ulsu lepalie sukundu pulimo mélte yunge konopuna naa pupe, olona suku pupe ulsu omba le-muruna kamu pulimomonga yu kalaro manda naa monjilimo mele naa pilkimiliye?” nirimu. (Yesusini aku-sipe nirimumunge “Langimene pali yamboma kalaro te naa monjilimo.” nimbendo nirimu.)l
20-21 ˻“Kerena sukundu pulimo mélemane aku-sipe uluri naa telemo.” nimbelie˼ yuni kelepa nimbendo: “Yambo tenga konopuna sukundu pepalie wendo olemo kanu mélemane yambo te ˻Pulu Yemo popo tomba aulkemo pipi silimo˼ kalaro te monjilimo. Ulu-pulu-kerime ou konopumuni pilkulie ˻pe kamu telemelemonga˼ “Konopuna pepalie wendo olemo mélemane kalaro monjilimo. ˻We naa telemele.˼” ˻nikiru.˼ Kanu mélema i-sipe:
Konopumuni ulu-kerime pilimele;
wa-ulu-kerinele lupe-lupema andoko telemele;
wa nolemele;
yamboma toko konjilimele;
ambo ye pulime molo ye ambo lílime
yambo lupema-kinie ulu-kerinele telemele;
22 yambomanga méle nosilimelema ‘Na liembo!’ nilimele;
ulu-pulu-keri lupe-lupema telemele;
kolo tolemele;
yambomane kanokolie pipili kolemele uluma
pipili naa kolko sumbi-siku telemele:
yambo lupema molemele mele kepe enenga mélema yama mengo ‘Yu maloya! konopu lemele;
‘Yamboma pipili kolko molko kenjengi!’ ningu
ungu-bulkundu ninjilimele;
‘Na imbi ola molemo. Na pilipe konginjili olandopa pelemo.
Yambo lupema tondolo te naa pelemo.’ ningu kara pulimele;
kekelepa toli uluma telemele;
ulu-pulu akuma pilku telemele.m
23 Aku ulu-pulu-kerime pali yambomanga konopuna sukundu pepa wendo olemomane yamboma tepa kalaro monjilimo; ˻Pulu Yemonga kumbi-kerena pungí aulkemo pipi silimo˼ tepa kalaro monjilimo. ˻Ulsu lepa olona pulimo melemane uluri naa telemo˼.” nirimu.
Kolea-Pinisia Ambo Tene ‘Yesusini Ulu-Tondolo Te Manda Temba.’ Nimbe Tondolo Mundupe Pilirimu Temanemon
24 Kanu-kinie Yesusi molorumu kolea ˻Geneserete˼o mundupe kelepa ˻Juda-yamboma moloringi kolea Gallilli-Disiriki ulsukundu˼ kolea-aili Taya kinie Saidono-tolo lerimu koleana sukundu purumu. Akuna purumu kinie yambomane yu ‘naa kanangi!’ nimbe ulke tenga sukundu pupe molorumu nakolo yu omba molorumu mele yamboma piliringi.
25-26 Yesusi yu omba molorumu akumu pilipelie ambo te yu molorumuna sumbi-sipe omba yunge kumbi-kerena manie molopa tamalu perimu. Kanu ambomo yu ˻Pulu Yemonga˼ Juda-yambomanga talapena ulsukundu ambo te, kolea Siria poropinji sukundu kolea Ponisia-disiriki yunge pulu koleamo. Ambomonga lemenunge konopuna kuru te molopa ambolorumu-na Yesusi molorumuna omba manie molopa tamalu pepa yundu mawa tepalie nimbendo: “Nanga ambolamo kuru te konopuna sukundu molemo kene yu ˻kondo kolko˼ kurumu toko makoroi!” nirimu.
27 ˻Ambomo yu ambo-lupe, Juda-ambo te mólo, nimbe kanopalie˼ Yesusini ambomondo ˻ungu-iku te topalie˼ nimbendo: “Ambolangoma langi ou nangi olo tepili! Enenga langime lipu owama simulú kinie kapola naa temba.” nirimu.p
28 Ambomone yundu nimbendo: “Ailimu,q sike nikinu nakolo owamane kepe ambolangomanga langi-pundu manie pulimoma liku nolemele kanumu.” nirimu.
29 Kanu-kinie Yesusini yundu nimbendo: “Ambomo, nu aku-siku nikinumu papu nikinu. Aku-siku nikinumunge kuru kanumu nunge ambolamonga konopuna sukundu molopa omba wendo pumu kene nu ˻konopu wayongo siliku˼ pui!” nirimu.
30 ˻Yesusini aku-sipe nirimu pilipelie˼ ambomo kelepa ulkendo pupe kanorumu kinie lemenu konopuna kuru te naa molopili uru peli polona ola we molorumu kanorumu.
Yesusini Ye Komu Sipe Ungu Naa Nirimu Te Tepa Konde Lirimu Temanemo
31 Yesusi kolea-aili Taya mundupe kelepa kolea-aili Saidono sukundu omba pupe, ‘Kolea Aili Rureponga Talo’ niringi koleana sukundu omba pupe, Nomú-Gallilli kélona ˻sukundu˼ orumu.
32 Akuna moloringi yambomane yu molorumuna ye komu sipe ungu sumbi-sipe naa nirimu ye te mengo ongo “˻Yu konde pupili˼ nunge kimuni amboloi!” ningu tondolo-munduku mawa teringi.
33 Kanu-kinie yambo kakapu teko moloringime mundupe kelepa “Oltolo molambili!” nimbe kanu yemo tenga memba pupelie nirimumuni, komu-tolonga ki-sundu suku mundupe, lkambe topa yemonga alimbelumu kimuni ambolopalie,
34 mulúna olando-sipe kanopa, tondolo-mundupe múlu lipe, Juda-yambomanga ungu lepa yemondo nimbendo: “Epata!” nirimu. (Kanu ungumunge pulumu “Komumuni pilí!” nirimu.)
35 Aku nirimu kinie tamburembu yemo komu peo lepa yu ungu kapola pilipe, alimbelumu takele terimu kanumu pe nimbe umbu-alimbelu angilirimu kinie yu ungu sumbi-sipe nirimu.
36 Kanu-kinie Yesusini enendo tondolo-mundupe nimbendo: “Nane i ulu tekero mele anju yambo telurindu kepe paa naa ningu siei!” nirimu. Nakolo yuni “Mólo!” nimbe wale aisili nirimu mele ta ningu anju yamboma yuni terimu mele temane toko siliku mindi andoringi.
37 ˻Yuni terimu mele kanoringi yamboma kinie, anju temane toko siringi piliringi yamboma kinie˼ ene paa mini-wale mundukulie ningindu: “Apa! Yuni telemo uluma peangama mindi telemo. “Komu silimoma ungu pilku, ungu naa nilimelema ungu ningu, teai!” nilimo kinie kepe unguma pilku unguma ningu telemele.” niringi.