YESUSINI YU LOMBILI ANDORINGI YAMBOMA UNGU-MANE SIRIMU UNGUMAa
5
(Kolomongo-kanga wane. Pulu Yemonga Ungumu.)
Yesusini yambo aisili máku toko yu lombili puringime kanopalie ma-pangine ola pupe molorumu kinie yu lombili andolimeb yu molorumuna oringi.
2 Kanu-kinie yuni ene ungu-mane sipelie nimbendo:
Olio Konopu Sipu Molomolo Ungu-Pulumu Yesusini Nimbe Sirimu Temanemoc
3 “Yambo konopuna koropa pulimo pilimele yamboma Pulu Yemo enenga ye-nomi-kingimu molopad ene nokolemomonga ene “Konopu peanga pepili molko konjengi!” nilimo aulkena molemele.e
4 “Yambo kola teko konopu keri pepili molemele yamboma Pulu Yemone “Ene konopu peanga pepa toembo topili!” nimbémonga ene “Konopu peanga pepili molko konjengi!” nilimo aulkena molemele.
5 “Yambo taka lelko molko yambo lupema pilku molemele yamboma ma-koleama pali Pulu Yemone ene simbe lingímunge ene “Konopu peanga pepili molko konjengi!” nilimo aulkena molemele.
6 “Pulu Yemone “Teai!” nilimo ulu sumbi-nílime tengendo waka kolko molemele yamboma manda molongemonga ene “Konopu peanga pepili molko konjengi!” nilimo aulkena molemele.
7 “Yambo-lupema kondo kolemele yamboma Pulu Yemone kondo kolombamonga ene “Konopu peanga pepili molko konjengi!” nilimo aulkena molemele.
8 “Yambo konopu kake tepili molemele yambomane Pulu Yemo kanongemonga ene “Konopu peanga pepili molko konjengi!” nilimo aulkena molemele.
9 “ ‘Yamboma konopu teluna pupili molangi!’ nilimele yamboma Pulu Yemone ‘Ene nanga ambolangoma.’f nimbémonga ene “Konopu peanga pepili molko konjengi!” nilimo aulkena molemele.
10 “Pulu Yemone “Teai!” nilimo ulu sumbi-nílime teko molemelemonga yambo-lupemane ene mindili silimele ˻akumunge˼ Pulu Yemo enenga ye-nomi-kingimu molombamonga ene “Konopu peanga pepili molko konjengi!” nilimo aulkena molemele.
11 “Na pilku molemele yamboma, ene nanga yamboma molemelemonga we-yambomane ene ungu-taka tonjiku mindili siku, ungu keri lupe-lupema enenga bulkundu kolo toko ninjingí kinie ene “Konopu peanga pepili molko konjengi!” nilimo aulkena molemele.
12 ˻Yambomane ene aku-siku-mele telemelemonga˼ ene mulú-koleana pungí kinie kanuna Pulu Yemone ene méle kalopa konjimbe kene konopu paa aili-teko siku konopu peanga pepili molayo!g Yambomane kinié ene mindili silimele mele aku-siku ene naa molangi koro-ou Pulu Yemone ungu-umbu tonjirimuma pilku yamboma ningu siliku andoringi yambomah we-yambomane ene kepe mindili siringila kanumu.” ˻nirimu.˼
Olio Api-Kusamo Mele Molemolo Ungu-Ikumui Kinie
Olio Pa Telimu Molemolo Ungu-Ikumu Kinie
Mosisini Pulu Yemonga Ungu-Mane Sirimumanga Ungu-Pulu Te
13 “Ene ma-koleana yambomanga api-kusa mele molemele. ˻Akumu méle peanga˼ nakolo yu songo naa temba kinie ‘Yu kelepa songo tepili!’ nimbu ulu te manda temoloye? Yu kongono temba tondolo te altopa naa pembamonga we topo ele-temolo kinie yamboma kimbu-kongono teko andoko kambilingí kinie papu.
14 “Ene ma-koleana yambomanga pa tenjilime molemele.j Kolea-aili ma-pangine ola lembamo manda lopi naa tenge.
15 Yambomane tepe-llame kandokolie mingine sukundu naa panjilimele. ‘Mélema kanangi, ulke sukundu pa tepili!’ ningu polo tenga ola nosilimele.k
16 Aku-sipe mele ‘Olione ulu-peangama telemolo mele yambomane kanokolie olionga Lapa, mulú-koleana molemomo, kapi niengi!’ ningu,l enenga pa telemomone yamboma kanangi, pa tenjengi!” ˻nirimu.˼
17 “Nane ‘Pulu Yemonga ungu-manema ˻Mosisini˼ bokuna torumu unguma kinie Pulu Yemone ungu-umbu tonjirimuma pilku yamboma ningu siringi yemane bokuna toringi unguma kiniem ‘manie pupili!’ nimbé okomo.’ ningu naa piliengi! Nane ‘Kanu unguma kamu manie pupili!’ nimbú naa okoro. ‘Aku ungumanga ungu-pulu pelemoma kamu wendo opili!’ nimbú okoro.
18 Nane enendo paa sike nikiru: “Mulú-matolo ou pora naa nipili Pulu Yemonga ungu-manemanga ungu wallo-kolte kepe paa we manie naa pumbe. Ungu-manemanga pali ungu aili kangamanga pali kongonoma ou wendo ombá.” n nikiru.
19 Akumunge, yambo tene kanu ungu-manemanga ungu-mane kanga te kepe pulue topa,o yambo lupema mane sipelie “Pulue tangi!” nimbé yambomo Pulu Yemo ye-nomi-kingi molopa nokolemo koleanap yunge imbi paa manie molomba. Nakolo yambo tene kanu ungu-manema pilipe lipe tenge panjipe molopa, yambo lupema mane simbe yambomo Pulu Yemo ye-nomi-kingi molopa nokolemo koleana yunge imbi paa olandopa molomba.
20 Nane ene nimbu sikiru: “Parisime kinie Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane silimele yema kinieq enene ulu sumbi-nílime telemele ulumanga olandopa ene we-yambomane naa tengi liemo, Pulu Yemo ye-nomi-kingi molopa yambo nokolemo talapena sukundu ene paa naa puku molonge.” nikiru. ˻Kanu yemane ungu-manema pilkulie telemele mele lupe. Pulu Yemone kanopa ulu sumbi-nílime nimbe kanolemo mele lupe.˼” ˻nirimu.˼r
Mumindili Kololimunge Ulu Te Kinie
Wa-Ulu-Kerinele Telimunge Ungu Te Kinie
Yemane Enenga Amboma “Kamu Pai!” Nilimelemonga Ungu Tes
21 “Koro-ou ˻Mosisini˼ anda-kolepalimendo ungu-mane te sirimumu ene pilimele. Kanu ungu-manemo i-sipe:
“Ene yamboma toko naa konjengi!t Wendo Oringi 20:13
Yambo topa konjimbe yambomo
kotena liku anjiku
“Yu pundu topili!” ningu umbuni singí.”u Wendo Oringi 21:12
“Yambo tene yunge angenu-kinie mumindili kolomba yambomo willisi-kotena liku anjiku “Yu pundu topili!” ningu umbuni singí.” nikiru.
Yambo tene yunge angenundu ungu-taka tonjipu “Nu kamakoye?” nimbé yambomo poropinjili-kotena mengo puku kote tenjingí.
Yambo tene yambo tendo “Nu paa kongi mele aroma tolimu!” nimbé yambomo tepe-koleana pumbe.
23 “Aku-siku tenge yamboma umbuni menge kene nuni ‘Pulu Yemone na kanopa peanga kanopili!’ ningu yunge mélema tepena kaloli polona Pulu Yemo kongi molo kera popo toko kalko sinindu mengo ongolie nu angenane nu-kinie we mumindili te kolomba pilkulie ninimuni,
24 nu Pulu Yemo kalko sini mélema Pulu Yemo popo toko kaloli polo alsekondo we lepili nosikulie kelko anju puku angenando “Teluna kapola-kapola molambili!” ningu puku ni-pukulie, pe kelko ongo nu Pulu Yemo kaloni mélema ongo yu kalko sieni!
25 “Nu kote tenjimbe temba yambomo ‘Kapola-kapola molambili ulu te teambo!’ ningulie welea teani! Aku naa tenu liemo nu kote tenjimbe yambomone nunge kote pilili yemo molombana memba pupe simbenje. Pe kote pilili yemone nu ka-ulke nokoli yemo lipe simbe, yuni nu ka-ulkena lipe mundumbe.
26 Nane nundu paa sike nimbu sikirumu: “Nu ka-ulkena wendo onindu pundu paa pali tokolie mindi wendo onimu. We manda wendo naa oni.” nikiru.” ˻nirimu.˼v
27 “˻Ou Mosisini˼ ungu-mane te sirimumu enene pilimele. Kanu ungu-manemo i-sipe:
‘Ambo ye pulime ye lupema-kinie
wa-ulu-kerinele naa teko,
ye ambo lílime ambo lupema-kinie
wa-ulu-kerinele naa teangi!’w Wendo Oringi 20:14
nirimu kanumu.
28 Nakolo kinié nane ene ˻kanu ungu-manemonga ungu-pulumu˼ i nimbu sikiru: “Ye tene ambo te kanopalie ‘Yu pea tapu topo pelembelkanje papu.’ konopu lemo akumu konopu sukundu ambomo kinie kamu wa-ulu-kerinele telemo.” nikiru.
29 “Nunge mongotolone mélte kanokolie konopuni ‘Liemboa!’ ningu pilku ulu-pulu-keri te tenu liemo mongotolo akuku ele-teani! Nunge mongotolo angilipili nu tepe koleana liku mundungí kinie kapola naa temba kene kangimunge mélte wendo liku ele-tekolie molko konjini kinie papu.
30 Nunge kitolone ulu-pulu-keri te tenu liemo aku kitolo karu lelko ele-teani! Nunge kitolo angilipili nu tepe koleana liku mundungí kinie kapola naa temba kene kangimunge mélte wendo liku ele-tekolie molko konjini kinie papu.” ˻nirimu.˼x
31 “˻Ou Mosisini˼ ungu-mane te sipelie nimbendo:
“Ye tene yunge ambomondo
‘Kamu pupili!’ nimbe makorombando
ambomo “Kamu pui!” nimbé mele
pepá te topa ambomo sipelie
yundu “Kamu pui!” nimbe aku tepili!” Ungu-Manema 24:1
nirimu kanumu.y
32 Nakolo nane kinié ene nimbu sikiru: “Ye puli ambo te ye te-kinie wa ulu-kerinele naa tepili yunge yemone yu makoropa “Kamu pui!” nimu liemo ‘Wa ulu-kerinele teli ambomo molopili!’ nimbe aku telemo. “Pui!” nimbe makorolemo ambomo pe ye tene yu limo kinie kanu yemo kepe wa-ulu-kerinele telemóla.”z nikiru.” ˻nirimu.˼
“Enene ‘Ungu Te ‘Sike Nikimulu.’ Ningu Piliengi!’ Ningu Mi Lelko Pulu Yemo Imbi Naa Leangi!” Nirimu Ungu Tea Kinie
Olio Teko Kenjingí Yamboma Pundu Naa Tamili Ungu Teb
33 “Koro-ou ˻Mosisini˼ anda-kolepalimendo ungu-mane te pea sirimumu ene pilimele. Kanu ungu-manemo i-sipe:
‘ “Paa sike tembo.” ningu, ningu panjiku
mi lenge ungumu pulue naa tangi!
Ailimundu “Paa sike tembo.” ningu, ningu panjiku
mi lenge mele paa sike aku-siku teangi!’c Kambu Toringi 30:2, Ungu-Manema 23:21
nirimu kanumu.
34 Nakolo kinié nane ene nimbu sikiru: “ ‘ ‘Paa sike nikimu.’ ningu piliengi!’ ningu méle aili tenga imbi lelko paa mi naa leangi! Mulú-koleamo kepe imbi lelko mi naa leangi! Aku koleamo Pulu Yemo molopa mélema nokolemo koleamo kene aku naa teangi!” nikiru.
35 Ma-koleamo kepe imbi lelko mi naa leangila. Akumu Pulu Yemo yunge kimbu mundulimo polomo kanumu. Jerusalleme kepe imbi naa-la leangi! Akumu Ye-Nomi-Kingi Paa Ailimunged kolea-ailimu kanumu.
36 Nunge pengemo kepe. Akumu nuni penge-indi te ‘Kake tepili!’ molo ‘Pombera topili!’ ningu ulu te manda na teni kene pengemo walsiku imbi lelko mi naa leai!
37 Ulu te sike teni liemo sumbi-siku “Tembo.” nieni! Naa teni liemo “Naa tembo.” nieni! Ulu-kerimenga pali ulu-pulumu pelemo ˻kuru˼munie ambolemo yambomane mindi ungu sulu-teko niliku puku mi lemele.” ˻nirimu.˼f
38 “˻Ou Mosisini˼ ungu-mane te sirimumu enene pilimele. Kanu ungu-manemo i-sipe:
“Yambo tene yambo tenga mongomo
topa akundumbe kinie
yunge mongomo toko akunjengila!
Yambo tene yambo tenga ungúmu topa langomba kinie
yunge ungú toko langonjengila!” g Wendo Oringi 21:24, LLipai 24:20
nirimu kanumu.
39 Nakolo kinié nane ene nimbu sikiru: Ene tepa kenjimbe yambomo anju uluri na teko, ‘We tepa kenjipili!’ niengi! Yambo tene nunge kumbikere ekendonga laruwe tomba kinie topele toko ‘ekendonga kamu laruwe topili!’ nieni!” nikiru.
40 Yambo tene ‘Nunge wale-pakolimu liembo!’ nimbe kote tenjimbe temba yambomo nunge wale sulu peangamo kepe ‘pea we lipili!’ nieni!
41 ˻Romo ami-˼ye tene nu ambolopalie “Nuni na liku taponjiku mako tenga ˻nanga mélema menjeni˼ pambili!” nimbé kinie mako tenga pea yu we liku taponjiku mélema menjiku pani!
42 “Mélte si!” nimbe mawa temba yambomo mawa temba melemo we sieni! “Kou te pundu anjiku si!” nimbé yambomo “Mólo!” naa nieni!” ˻nirimu.˼
Yesusini “Opa-Tou Yamboma Konopu Monjei!” Nirimu Ungu Teh
43 “˻Ou Mosisini˼ ungu-mane te sirimumu ene pilimele. Kanu ungu-manemo i-sipe:
“Opa-lkerayemo konopu monjiku,i LLipai 19:18
opa-toumu kanoko keri kanani!”j Ungu-Manema 23:6
nirimu kanumu.
44 Nakolo kinié nane ene nimbu sikiru: “Enene enenga opa-touma konopu monjiku, ene teko kenjilimele yamboma ‘Pulu Yemone tepa konjipili!’ ningu Pulu Yemo enenga ningu mawa tenjengi!
45 Enenga ‘Lapa mulú-koleana molemomonga ambolangomak molamili!’ ningu aku-siku teangi!” nikiru. Yuni yambo keri peangama molemelena ‘Ena topili!’ nilimo. Yambo ulu sumbi-nílime telemele yamboma kepe yambo ulu sumbi-nílime naa telemele yamboma kepe enenga pea pali ‘Lo topili!’ nilimola.
46 “Ene konopu monjilimele yamboma mindi konopu monjilimele kinie Pulu Yemone kanopa peanga kanombaye? ˻Romo-gapomano˼ kou-takisi limele yambo ˻kerime˼ kepel anju-yando akula telemele kene ˻ene kanoko keri kanolemele yamboma pea konopu monjingí kinie peanga˼.
47 Enene enenga pulu lemo yambomando mindi “Ene manda molemeleye?” nilimele kinie we-yambomane telemele mele maniendopa, enene telemele mele olandopaye? Ulsukundu yambomane aku-sikula naa telemeleye?
48 Akumunge ˻Mosisini sirimu ungu-manema we pilku naa teko,˼ enenga Lapa mulú-koleana molemo ye paa sumbi-nílimu molemo mele ene aku-siku yambo sumbi-nílime molangi!” m ˻nirimu.˼