E Jisu na sun matane Paelat
Mt 27:1-2, 11-26; Lk 23:1-5, 13-25; Jn 18:28–19:16
15
Tea matana takaha,
mea tau vamee teo pris bara naba bebeera,
ae o siisia va tea lo – ei a kavara no kansol tea ta Jiu – paa vaagum,
meori paa vamoromoroko suku bona,
havee to pasi paku vaavaha me riori bene Jisu.
Meori paa kisi bona bua kurinae,
meori paa mee bari vo te Paelat,
e gavanaa teori.
Maaka 15:1-32
2 Me Paelat paa hivi bona,
“Ean kou e king tea ta Jiu?”
Me Jisu paa sue,
“Ean komana pahi taa to paa sueu.”
3 Mea tau vamee teo pris paa tahi sue bene Jisu bona bero a taba.
4 Me Paelat paa hivi vaha bana,
“Sovee mean goe nom tea pau o moroko teori?
Baitono ham tea maa moroko amaa bero to tahi unoman ori.”
5 Evehee Jisu na roomii koa,
ahiki beve vaataena ribari.
Me Paelat paa vaasin kurusu.
E Paelat na butara tea haihai bene Jisu
6 Tea maamihu vuri,
beori paku bono paku va tea vamaomao no Paasova,
e Paelat na vavaatavusu nana bona peha karabusu vai to viana komana ria tavaan.
7 Teo vuri bona a peha otei na karabusu vai roho nana,
a henanae e Barabas.
Eove bara meha papana na gae roho bona puana komana gavaman,
meori paa asun vamate ri roho bono aba o bero.
8 Meo vaagum paa hiava vo nao te Paelat tea hino bari,
eve re vaatavusu ta peha karabusu voen to pakupaku komana vo nae.
9 Me Paelat paa hivi,
“Eam na rake nom benaa rigarigaha kameam e king tea ta Jiu?”
10 Eove na paku bono hivi vai,
tea tabae na nata vai vo roho naen,
a tau vamee teo pris na puuhio vai roho rori bene Jisu,
meori paa hee ni bari teve.
11 Evehee a tau vamee teo pris na ehau bono vaagum,
eori re hino bene Paelat,
eove re vaatavusu bene Barabas,
saka e Jisu haana.
12 Me Paelat paa hivi,
“Ei he benaa vaatavusu e Barabas,
a tabae to rake nomeam toro paku ki naa bona aba vai to dao nomeam bene king tea ta Jiu?”
13 Meori paa koara vabeera nao,
“Vaamatei teo naono taparom!”a
14 Me Paelat paa hivi ribari,
“Ae sovee?
A tabae a hata to pakue?”
Eori he na koara vabeera vahoara nao,
“Vaamatei teo naono taparom!”
15 Rerau,
me Paelat paa vaatavusu kiri ma bari bene Barabas tea vaamararae ribono vaagum.
Mepaa sue kiri bona tau puana,
eori re rapisib bene Jisu.
Murinae,
mepaa hee ni bene Jisu tea tau puana,
eori re vaahana bari teo naono taparom.
A tau puana na pihan bene Jisu
Mt 27:27-31; Jn 19:2-3
16 Mea tau puana paa mee bene Jisu vo tea veeveo va tea inu te gavana.
A inu bona a beera,
na dao riori bona Praetoriam.
Meori paa dadao ri nao bona kavara rio vaagum tau puana.
17 Meori paa vaa-uvu bene Jisu bono hobohoboo o pipie,c
bara na rigun bono kara karoo potee bono karaon,
meori paa vaatei bari kahoo nae.
18 Meori paa taneo tea vaasunano vapiipiku bari voen,
“Vaovoi e king tea ta Jiu!”
19 Mea tau puana paa navuhu,
meori navuhu bona kahoo nae bono obai.
Eori mee na dovi bari bara na vatokono bata ki bari,
eori he tea pihan bata bari potee na vaasunano bata riori.
20 Eori he pihan vakavara bari,
meori paa ruke vahaa bono hobohoboo vai o pipie,
meori paa vaa-uvu vaha bari bono hobohoboo teve komana.
Rerau,
meori paa mee tavusu bari,
eori re vaahana bari teo naono taparom.
A tau puana na vaahana bene Jisu teo naono taparom
Mt 27:32-44; Lk 23:26-43; Jn 19:17-27
21 A peha too Saerin na voosu bata maana mohina,
na hovo vaha batana tea siitii.
A henanae e Saemon,
eove e tamene Aleksenda bo Rupus.
Mea tau puana paa sue vakikisi ki bari,
eve re vaatoka ki bene Jisu bono naono taparom teve.d
22 Meori paa mee bene Jisu teo hum to dao riori bona Golgota (to kao vo naen,
‘O Hum tea Sinoo na Kahoo Aba’).
23 Meori paa butara tea vaagaga bari bona voaen vai to verete meori bono marasin,
ore vaagunaha bona kamisi vai to haraa vai roho nae.e
Eove he na goe tea gaga.
24 Mea tau puana paa niiri ni bari teo naono taparom.
Meori paa kirikiri bona maa maro teve,
eori he paku bono pirae vasuf tea tara bona tabae toro gono a peha aba.
25 Eori na niiri ni bene Jisu teo naono taparom tea 9 kiroko tea nubunubu.
26 Eori na kino ni bona pusu na mate te Jisu teo naono taparom.
Na kino voen,
“E king tea ta Jiu.”
27 A buaku a too kavekaveru mee na niiri ri roho ori teo buo naono taparom teori komana.
A meha tea papa matau ne Jisu,
a meha he tea papa keruka.
28 g
29 Eori to pita oha vai bata roho rori,
na suu vinaoku bata ni nao bari bara na vabukibuki kahoo bata nao,
eori he tea boha bata voen,
“Aia!
Ean kou ei,
to pasi teki nom a inu penapena,
ean repaa vigu vahae bono kukan o boni!
Ha ha!
30 Bara haihai komana ean!
Gunaha kahi ma o naono taparom!”
31 A tau vamee teo pris bara o siisia va tea lo mee na paku vo teebona.
Na pihan bari,
meori paa vasuusue bata voen,
“Na vatagae koa ri na bono meho aba,
eove he saka ante haana tea vatagae komana bene eve.
32 Beve Karisito a Sipoana mamana,
e king tea ta Israel,
toro gunaha kahi ma bono naono taparom,
ei koai,
eara re tarae ae vamanamanae.”
A bua too kavekaveru vai mee to pate hana vai me roho rori bari,
na moroko vahatahata ni bene Jisu.
A mate te Jisu
Mt 27:45-56; Lk 23:44-49; Jn 19:28-30
33 A kavara na maa hum na taneo booboni tea tobina roava me suguna tea 3 kiroko va tea tauravi.
Maaka 15:33-47
34 Tea 3 kiroko,
me Jisu paa koara vabeera,
“Eloi,
eloi lema sabaktani?”h
to kao vo naen,
“Hunavaan tenaa,
Hunavaan tenaa,
sovee mean paa kaokahi avanaa?”i
35 Mea meha papana vai to sun vai roho rori rihinae paa baitono bene Jisu,
meori paa boha voen,
“Baitono ham!
Na dadao nana bene Ilaeja.”
36 Mea peha va teori paa vakakao,
mepaa no gono ma bene ta maro vai to rahi hopo nana bona ruene.
Mepaa nomo vadovo ni bona komana voaen vai a maen,
mepaa kisi ni bona te ta obai,
mepaa vaanee hiava ni nao bona te Jisu,
eove re gaga.
Mea aba bona paa sue,
“Bara,
are ihuana roho.
Are tara be Ilaeja ma vaagunaha bona,
ge ahiki.”
37 Me Jisu paa orere vabeera,
mepaa vaavuriha vagegeana,
mepaa mate.
38 Meo ravarava vai to hana nana inu penapena paa tasiri teo buaku o hum.
Na tasiri taneo ma gina vo putaa.
39 E kepten teo aamii vai to sun vai roho nana matane Jisu na tara to mate vaavaha voe,
mepaa boha voen,
“Omana karana,
a otei vai a Baiko te Hunavaan!”
40 A meha maa moon na sun vananaona vai nao roho rori,
eori he tea tara nao bona tabae to tapaku vai roho nana.
E Meeree va Magdala,
Salome ae e Meeree vai e sine Joses bo Jemis vai a visoasi,
na teitei bata teo vaagum moon bona.
41 Amaa moon vai na murimurina bata bene Jisu bara na haihai bata bari,
eove he tea tei Galilii.
Amaa moon mee o bero to pate hiava me nao roho bari vo Jerusalem.
Eori mee na tei vai roho rori teebona.
A suini ne Jisu na vaobete ori komano avaava
Mt 27:57-61; Lk 23:50-55; Jn 19:38-42
42 Amaa taba vai na tapaku teo vaataonim.
O vaataonim o Boni Vaamatatopo va teo Sabat.
Tea tauravi no boni bona,
43 mea peha otei va tea taon va Arimatia,
paa hoon nao bona naabu,
mepaa naonao te Paelat tea hino bona suini ne Jisu.j
A henana otei bona,
e Josep.
Eove e beera tea kansol,
meve na ihuihuana sin tea tara bona vuaba te Hunavaan,
beve nomaa.
44 Me Paelat paa babara kurusu tea baitono voen,
paa mate vaevuru.
Mepaa vaanohi ni nao bene kepten teo aamii,
mepaa hivi bona,
“E Jisu paa mate vaevuru ge ahiki?”
45 E Paelat he baitono bono moroko te kepten teo aamii voen,
paa mate vaevuru,
meve paa vaamanaata ki bene Josep ore dee bona suini ne Jisu.
46 Me Josep paa voni bene ta ravarava e ta bebeahu,k
meve paa vaagunaha bona suini ne Jisu teo naono taparom.
Mepaa vigo taviri bona suini nae bono ravarava,
mepaa vaobete bona,
komano avaava to kasi hopo roho ori teo vasu.
Mepaa vaamirin pina ni bona matano avaava bona vasu vai a beera.
47 E Meeree va Magdala bo Meeree e sinariere Joses na tara bono hum to vaobete roho e Josep bona suini ne Jisu.