E Jisu na sun vahaa tea mate
Mt 28:1-8; Lk 24:1-12; Jn 20:1-12, 15
16
Tea tauravi,
o Sabat he oha,
me Meeree va Magdala,
e Salome ae Meeree e sinariere Jemis paa nao,
meori paa no voni ma bono vaanomo ae meha maa taba vai amaa avuhu mataa,
eori re havi ni bari suini ne Jisu.
Maaka 16:1-20
2 Tea nubunubu no Sande,
a roava he takae ma,
meori paa pita vo nao teo kasikasi,
3 eori he tea vahivihivi bata nao,
“Eteie to pasi no vaamirin kanom araara bona vasu va matano avaava?”
4 Eori he tara hiava,
meori paa tara voen,
a vasu vai a beera sana,
na mirin kahi bona matano avaava.
5 Eori he hopo teo avaava,
meori paa tara bona visoasia to hio nana tea papa matau.
O hobohoboo teve o kakaavoo.
Meori paa karavi.
6 Evehee a visoasi vai na sue kiri bari,
“Goe tea karavi.
Enaa na kona nom,
eam na rake bata nom e Jisu va Nasaret to vaahana roho ori teo naono taparom.
Eove paa sun vahau tea mate.
Saka tei haa naen!
Tara ham teo hum to vaobete roho ori bari ei.
7 Eam toro nao,
eam re no sue kie Piitaa bara o meho disaepol,
‘E Jisu na momohu bata kanom ameam vo Galilii.
Teebona to pasi no tara vuam ee,
voen to sue meka roho ameam ee.’”
8a Mea maa moon paa tavusu kahi bona govee,
meori paa rosin,
eori he tea totororoo bata teo naabu.
Ahiki beori sue ki ta abab bona taba to tapaku,
ei kou na naabu batari.
O vagegeana hum no buku Maaka vai o kakatoc
8b [Meori paa no pahin sue koa kiri bene ere Piitaa bona maamihu taba to sue kiri nao a visoasi bari.
Murinae,
me Jisu paa vaanao komana ribono disaepol teve tea maamihu hum va teo munana,
eori re no vamora ni bona koara vai a penapena bara to hiki nana ta vagegeana nae.
A koara bona na moroko ni nana bona hanana vai to ante nana tea vatagae araara,
eara re gono a tootoo vaneovoi.]
O vagegeana hum no buku Maaka vai o bebeahud
E Jisu na tavusu ki bene Meeree va Magdala
Mt 28:9-10; Jn 20:11-18
[
9 E Jisu he sun vahaa tea mate tea matana takaha no Sande,
mepaa no tavusu momohu ki bene Meeree va Magdala.
E Meeree bona to vaakao tavusu kahi roho e Jisu bona buaku totoka (7) a oraa.
10 Me Meeree paa nao tea sue kiri bene eori to murimurina bata bari.
Mepaa no vuriha ribari,
eori he tea vaa-uru bara beeben.
11 Eori he baitono voen e Jisu na tootoo vahaa bara e Meeree na tara bona,
meori saka paa vamanamana haa.
E Jisu na tavusu kiri bona bua disaepol
Lk 24:13-35
12 Murinae,
me Jisu paa tavusu vamehanae kiri bona bua disaepol,
eori he pita tavusu kahi batari bona siitii.
13 Meori a buaku paa vaakaku vahaa,
meori paa no suesue kiri bona meha papana.
Ahiki he beori vamanamana pete ribari.
E Jisu na sue kiri bono disaepol tea vamora
Mt 28:16-20
14 Murinae,
me Jisu paa tavusu ki bona peha saavun peha (11) a disaepol,
eori he tea ani.
Mepaa koara ribari to hiki vo riori to koma vamanamana,
bara to poosu vo nana a vuha riori,
ei kou eori saka vamanamana haa ribene eori to tara momohu bari,
murina sun vahaa teve tea mate.
15 Me Jisu paa sue kiri bari,
“Eam toro nao tea maamihu hum va teo munana,
eam re no vamora tavusu nio vaaree mataa tea kavara na aba.
16 Eteie to vamanamana nana bono vaaree mataa bara to gono nana bona baptais,
pasi tagaeu.
Eteie he to saka vamanamana haa nom anaa pasi tarareu,
eove repaa gono bona vaherehereke.
17 Amaa vakikimana vai pasi pakuu vea maa tavaan to vamanamana rori:
Eori pasi vaakao tavusu riu bono taun hata tea henanaa.
Eori repaa koara ni bono koara vai to toku ni riori.
18 Eori saka ante haari tea haara kamisi beori ato bono kuruu vai o kotokoto vakamisi.
Beori gaga bona maa gaga vai amaa vamatemate,
saka ante haana tea teki ribari.
Eori pasi vaakopou bona kuririori teori o kamisi,
eori repaa tagae.”
E Hunavaan na mee hiava bene Jisu vo teo suviri
Lk 24:50-53; Aposol 1:9-11
19 E Sunano Jisu he moroko vakavara kiri bono disaepol teve,
me Hunavaan paa mee hiava bona vo teo suviri,
me Jisu paa hio tea papa matau teve.f
20 Meo disaepol paa no vamora ni bono vaaree mataa tea maamihu hum va teo munana.
Me Sunano paa vasusuuna bona koara to vamora niori,
eove he haihai ribari tea paku bona maa taba vakaravi komana.]