E Jisu na moroko ni bona vakavakahi tea bua tom tana
Mt 19:1-9; Lk 16:18
10
Murinae,
mere Jisu paa kaokahi bono hum bona,
meori paa nao tea provins va Judia ae tea meha papa ruene va Jodan.
Meo vaagum paa taonun bana vo nao teve.
Meve paa vaasusu bana ribari,
to pakupaku komana bata vo nae.
Maaka 10:1-31
2 Meo Paresii paa nao tea butara tea vaapino bene Jisu,
meori paa hivi bari,
“Na tavaamanaata nana bea otei vakahi me bona moon teve?”
3 Me Jisu paa pau bono hivi teori bono meho hivi,
“A lo tabae bene to hee roho araara e Moses?”
4 Meori paa boha voen,
“E Moses na vaamanaata ki roho bona otei tea kino bono paepa va tea vakavakahi va teo vavahio teori,
eve repaa vaanao bona moon.”a
5 Me Jisu paa sue kiri bari,
“E Moses na kino kameam bona lo va rau,
suku bene eam o vuha poosu.
6 Evehee tea tanetaneo,
e Hunavaan he paku bona maamihu taba,
‘mepaa paku bona otei ae moon.’b
7 ‘Eve a pusunae mea otei toro kaokahi bene tamanae bo sinanae,
eove repaa vahio bona moon teve,c
8 eori a buaku repaa tavusu peho suini.’d
Eori saka buaku vaha haari.
Ahiki.
Eori paa tavusu peha vaevuru,
9 mea hiki ta aba toro kiri bona taba to paa vata-ato vaevuru nie Hunavaan.”
10 E Jisu bara o disaepol teve he tea pate tei komana inu,
meo disaepol paa hivi vaha bana bari bono hivi va tea kiri bono vavahio.
11 Mepaa sue kiri bari,
“Bea otei vakahi me bene mutanae,
eve repaa vahio vaha bona meha moon,
na varevaren nana,
bara na paku nana bono matapaku hata ki bona moon momohu teve.
12 Bea moon vakahi me bene mutanae,
eve repaa vahio vaha bona meha otei,
na varevaren nana.”
E Jisu na vaovoi ribono vahara baiko
Mt 19:13-15; Lk 18:15-17
13 Mea tavaan paa mee ri nao bono vahara baiko vo te Jisu,
eove re vaakopo bona kurinae kahoo riori,
eove re vaovoi ribari.
Evehee o disaepol na hakau ribene eori to mee ri nao bari.
14 E Jisu he tara voen,
mepaa hevee kurusu,
mepaa sue kiri bari,
“Vaamanaata ri ma o baiko,
eori re nomaa vo tenaa.
Goe tea vaahaha rii,
tea tabae a vuaba te Hunavaan kiri bono kaku aba vai to potee ri rori bono si vahara baiko vai.e
15 Enaa na sue kanom ameam a omana,
eteie to saka manaata haana bona vuaba te Hunavaan,
voen to manaata me nana a si baiko,
bona vuaba te Hunavaan,
saka ante haana tea hovo teebona.”
16 Me Jisu paa pate vatotoena ribono vahara baiko,
mepaa vaakopo bona kurinae kahoo riori,
mepaa vaovoi ribari.
O hivi tea otei vai a bero taba
Mt 19:16-30; Lk 18:18-30
17 Ere Jisu he taneo batari tea nao pete,
mea peha otei paa vakakao vo nao teve,
mepaa vatokono moonae,
mepaa hivi,
“Siisia,
ean a mataa!
A tabae toro paku naa,
enaa re gono a tootoo vaneovoi?”
18 Me Jisu paa hivi,
“A tabae a pusunae mean boha vo nomen,
enaa a mataa?
Ahiki ta aba ta mataa,
e Hunavaan koa.
19 Ean na nata ni nom amaa lo te Hunavaan:
‘Goe tea asun vamate aba,
goe tea varevaren,
goe tea kaveru,
goe tea piku rio meho aba,
goe tea rahi unun kaakoo teo piku,
vasisio ni ere tamaman bo sinaman.’”f
20 Mea otei paa sue ki bona,
“Siisia,
enaa na murina ma roho amaa lo varau,
taneo enaa he a rutaa.”
21 Me Jisu paa tara vo teve,
mepaa uruuru ni bona,
mepaa sue,
“A peha taba koa to kakato ni noman.
Nao,
ean re no vaavoni nia maamihu taba to vaahito ni noman.
Ean repaa gono a moonii,
ean repaa hee riori bono hovihovi.
Rerau,
ean repaa ma murina anaa.
Bean hee moonii rio hovihovi,
ean repaa tei mea bero taba en teo suviri.”
22 Eove he baitono bono moroko te Jisu,
mepaa tamaka kurusu,
mepaa nao,
a vuhanae he tea ponisi kurusu bata,
ei kou eove a bero taba,
me saka rake haana tea hee kokoraa ni bona maa bero taba teve.
23 Me Jisu paa tara binubinu vo teo disaepol teve,
mepaa sue kiri bari,
“Pasi hihivaa kurusu kiriu bene eori o bero taba tea hovo tea vuaba te Hunavaan!”
24 Meo disaepol paa babara,
eori he baitono bono moroko teve.g
Evehee Jisu na sue haabana koa kiri bari,
“Tobara aba,
na hihivaa kurusu nana tea hovo tea vuaba te Hunavaan!
25 Na varuruva ki nana bona kaamel tea hopo kaakoo matana niiri kunakuna,
evehee saka varuruva haa ki nana bona aba vai a bero taba tea hovo tea vuaba te Hunavaan.h
26 Meori paa karavi viravira kurusu,
meori paa vamoromoroko komana,
“Me teie pahi to ante nana tea gono bona tootoo vaneovoi?”
27 Me Jisu paa tara vo teori,
mepaa sue,
“A aba saka ante haana tea paku bona taba vai,
evehee e Hunavaan na ante nana.
A maamihu taba na ante nae Hunavaan tea paku.”
28 Me Piitaa paa hivi bene Jisu,
“Enam he?
Enam na kaokahi ma roho a maamihu taba tenam,
menam paa ma murina vuan.”
29 Me Jisu paa sue,
“Enaa na sue kanom ameam a omana,
a aba to kaokahi nana bona vaan teve,
keara teve,
vavinanae,
sinanae,
tamanae,
baiko ge a mohina teve,
suku bene naa ae o vaaree mataa,
30 pasi ma gono ohau bona maa taba to kaokahi ma rohoe,
beve tootoo vakisi nana.
Eove pasi tei miu bona maa bero taba vai:
o inu,
keara,
vavina,
sinana,
baiko ae mohina.
Eove mee pasi ma vatatana miu bona maa taminoto.
Evehee teo vuri vamurina,
eove repaa gono bona tootoo vaneovoi.
31 O bero aba to momohu batari pasi vagegeana vahau.
O bero aba vai he to vagegeana batari pasi momohu vahau.”i
E Jisu na sue vaha bana bona mate ae sun teve vahaa
Mt 20:17-19; Lk 18:31-33
32 E Jisu to momohu vai bata roho nana,
eori he tea hiava bata vo nao Jerusalem.
Meo disaepol paa karavi kurusu.
A meha papana vai he to murina bata ri nao bari na naabu bata nao.j
Me Jisu paa mee vaavaha bana ribona peha saavun buaku (12) a disaepol kahi bono vaagum,
mepaa sue kiri bari bona taba to pasi tapaku ki nana bona.
Maaka 10:32-52
33 Meve paa sue kiri bari,
“Baitono ham!
Eara na hiava batara Jerusalem.
Teebona to pasi hee ni vea peha aba bona Baiko tea Aba tea tau vamee teo pris,
ae teo siisia va tea lo.
Eori pasi rareu bari,
eori repaa boha voen,
toro asun vamate ori.
Eori repaa hee ni bari tea ta Jentael.
34 A ta Jentael repaa pihan,
dovi,
rapisi,
ae asun vamate bari.
Evehee murino vaakukan o boni,
eve repaa sun vahaa tea mate.”
O hino te Jemis bo Jon
Mt 20:20-28; Lk 22:24-27
35 Murinae koa,
me Jemis bo Jon,
a bua baiko te Zebedii,
paa nao vo nao te Jisu,
meori paa no sue,
“Siisia,
enam na rake nom bean paku kamanam a taba to pasi hino nom nam.”
36 Me Jisu paa hivi ribari,
“A tabae to rake nomeam?”
37 Meori paa sue,
“Bean ma hio tea mamairaka tean,
vaamanaata kamanam ta peha tenam re hio tea papa matau tean,
a meha he tea papa keruka.”k
38 Me Jisu paa sue kiri bari,
“Eam na toku ni nom a taba to hino nomeam.
Eam na ante nom tea gaga me kanaa tea kaapu va tea maa siitore vai to pasi gaga nom naa?
Eam na ante nom tea gono a baptais va tea maa siitore vai to pasi gono nom naa?”
39 Meori paa vaataena voen,
“Aige,
enam na ante nom.”
Me Jisu paa sue,
“Eam pasi ma gagau tea kaapu vai to pasi ma gaga nom naa,
bara eam mee pasi ma gonou a baptais to pasi ma gono nom naa.
40 Evehee enaa saka ante haa nom tea boha voen,
‘Hio tea papa matau tenaa,
ge hio tea papa keruka.’
E Hunavaan na matatopo bona maa hum hio bona kiri bene eori to viana rie.”
41 A meha peha saavun (10) a disaepol he baitono bono moroko bona,
meori paa hevee meri bene ere Jemis bo Jon.
42 Me Jisu paa dadao unun ribari,
mepaa sue kiri bari,
“Eam na nata vo nomen,
eori to tara inana ri riori voen,
eori a tau vamee tea ta Jentael,
na rake kurusu rori tea vataaree ni bono kikisi teori,
beori vaahuu sue bata kiri rori bari bona maa taba toro paku ki riori bari.
A naba bebeera teori mee na rake koari bea tavaan murina rori bona maa moroko teori.
43 Evehee eam toro goe tea paku vo teebona.
Ahiki.
Eteie to rake nana tea tavusu beera kameam,
toro tavusu too kiu kameam,
44 ae eteie to rake nana tea tavusu too momohu kameam,
toro tavusu too kiu kokoraa ki bona kavara meam.
45 Tea tabae a Baiko tea Aba mee saka nomaa haa amaa tavaan re kiu ki bari.
Ahiki.
Na nomaa,
eove re tavusu too kiu kiri bari,
bara na nomaa tea hee ni bona tootoo teve tea voni vahaa bona bero a aba kahi bona maa matapaku vahata teori.”
E Jisu na vatagae bona otei vai a kehoo
Mt 20:29-34; Lk 18:35-43
46 Merau,
me Jisu bara o disaepol teve ae o toogusu vaagum paa suguna tea taon va Jeriko.
Meori kaokahi batari bona taon bona,
a aba vai a kehoo he tea hio rapana hanana,
eove na hinohino moonii ri nana bona tavaan.
A henanae e Batimeas.
Eove a baiko otei te Timeas.
47 E Batimeas he baitono voen e Jisu va Nasaret na pita oha batana,
mepaa taneo tea vadadao vabeera,
“Jisu,
Baiko te Devita,l
koma uru ni kamanaa!”
48 A bero a aba to koara bari,
“Vaaroomii!”
Evehee eove na vadao vabeera vahoara nao,
“Baiko te Devita,
koma uru ni kamanaa!”
49 Me Jisu paa sun,
mepaa sue,
“Dadao nai.”
Meori paa dadao nao bene Batimeas,
eori he tea sue bata ki bari,
“Mararae!
Sun hiava!
Na dadao ma unoman.”
50 Meve paa busu vaavaha ni bono kout teve,
mepaa sun vakahu koa,
mepaa nao vo te Jisu.
51 Me Jisu paa hivi bona,
“A tabae to rake noman,
enaa re paku ki vuan ee?”
Me mata kehoo paa sue,
“Raabae,
enaa na rake nom tea tara.”
52 Me Jisu paa sue,
“Bara nao,
o koma vamanamana tean paa vatagaeu vuan.”
Meve paa pahin tatara koa.
Rerau,
mepaa murina ribene ere Jisu vo hanana.