E Jisu na vaa-ani bono 4,000 otei
Mt 15:32-39
8
Teo vuri bona,
meo meho toogusu vaagum paa taonun bana,
meori paa hiki ta taba-ani.
Me Jisu paa dadao ribono disaepol vo teve,
mepaa sue,
Maaka 8:1-21
2 “Enaa na koma ove kurusu ri nom amaa tavaan vai,
tea tabae eori paa pate tei vaevuru me kanaa bono kukan o boni,
meori ahiki ta taba-ani.
3 A matariori mene viriviri hanana benaa vaavoosu riori beori o behu,
tea tabae a meha papana paa tavusu vananaoana mau.”
4 Meo disaepol teve paa sue ki bari,
“Evehee havee to pasi taagin gono berete koa raara mene vaa-ani vamahun ribono toogusu vaagum vai,
eara he tea tei teo hum opin?”
5 Me Jisu paa hivi ribari,
“A toovihi bene a berete to tei me nomeam?”
Meori paa sue,
“A buaku totoka (7) a berete.”
6 Me Jisu paa sue kiri bono vaagum,
eori re hio teo kasuana.
Meve paa gono bona buaku totoka (7) a berete,
mepaa vaamataa ki bene Hunavaan.
Rerau,
mepaa kakaku bona berete,
mepaa heehee ribono disaepol teve,
eori re heehee vatotoena ribona maa tavaan.
Meori paa paku vo teebona.
7 Eori mee na tei vai me roho rori bona maa si rutaa iana amaa si kioko koa.
Me Jisu paa vaamataa bana ki bene Hunavaan,
mepaa sue kiri bono disaepol teve,
eori re heehee vatotoena ribona maa tavaan.
8 Meori paa kavara ani vamahun.
Murinae meo disaepol paa avete unun bona maa taba-ani vai to ani kahi ori,
meo buaku totoka (7) o hoi o beera paa hapusu.
9 O vaagum to ani roho teo boni bona na ante nana bono 4,000 aba.
Eori he ani vakavara,
me Jisu paa vaavoosu ribari tea maa vaan teori.
10 Meve paa pahin hae koa teo bout meri bono disaepol teve,
meori paa nao vo tea riijin va Dalmanuta.
O Paresii na hino to vakikimana va teo suviri
Mt 16:1-4
11 Meo Paresii paa nao vo nao te Jisu tea vaaopaopasu bara tea vaapino bari.
Eori na hino bari,
eve re paku to vakikimana va teo suviri to vataaree vo naen e Hunavaan to hee kikisi bona.
12 Me Jisu paa busu oha ni bona vuhanae,
mepaa sue,
“Eam,
a tavaan va nomana,
sovee meam rake nom tea tara ta maa vakikimana?
Enaa na sue kanom ameam a omana,
ahiki to vakikimana to pasi tahee kanom ameam.”
13 Rerau,
mere Jisu paa kaokahi ribari,
meori paa hae vaha bana teo bout,
eori re pahana vo tea meha papa kopua.
Matatopo bata nom o iist teo Paresii bara te Herot
Mt 16:5-11; Lk 12:1
14 O disaepol na umee nao roho tea dee ta maa berete.
A peha koa to teitei bata teo bout.
15 Me Jisu paa sue vakikisi kiri bari,
“Matatopo bata nom o iist teo Paresii bara te Herot.a
16 Meori paa vamoromoroko komana,
meori paa sue,
“Paa pakuu bono moroko vai,
tea tabae eara ahiki ta berete.”
17 E Jisu he paa kona vaevuru ni bona taba to paa moroko bata ni ma nom ori,
mepaa hivi ribari,
“Sovee meam moroko bata ni nom ahiki ta berete?
Eam na mei vakisi nom tea tara inana bara kona?
A vuhameam na poosu vakisi nana?
18 Eam na tei me nom o matana,
evehee eam saka bin tara ahe?
Eam o tainana,
eam he saka bin baitono ahe?
Eam saka upehe haa nom,
19 enaa he kakaku roho a taonim a berete ki bona 5,000 aba?
O toovihi o hoi to hapusu roho tea taba-ani vai to ani kahi roho ori to unun roho am?”
Meori paa sue,
“O peho saavun buaku (12) o hoi.”
20 “Enaa he kakaku roho a buaku totoka (7) a berete kiri bona 4,000 aba,
o toovihi o hoi to hapusu roho tea taba-ani vai to ani kahi roho ori to unun roho am?”
Meori paa sue,
“O buaku totoka (7) o hoi o beera.”
21 Meve paa sue kiri bari,
“Eam bene saka bin kona vakisi?”
E Jisu na vatagae bona aba a kehoo
22 Eori he suguna Betsaeda,
mea tavaan paa mee nao bona aba a kehoo vo te Jisu.
Meori paa no uku ki bari,
eove re ato bona,
ore tagae.
Maaka 8:22-38
23 Me Jisu paa ato bona kurinae,
mepaa mee tavusu bene kehoo kahi bona vaan.
Meve paa dovi vo matanae ae vaakopo bona kurinae en teve,
mepaa hivi bona,
“Ean na tara nom ta taba?”
24 Mea otei paa tara binubinu,
mepaa sue,
“Enaa na tara ri nom o aba,
eori he na tara potee ri rori bona naono to pita binubinu rori.”
25 Me Jisu paa ato haabana koa bona matanae.
Merau,
me kehoo paa tara suusuu,
mea matanae paa tagae,
mepaa tara vamaaraa vahaa bona maamihu taba.
26 Me Jisu paa sue ki bona,
“Voosu vatotobin vo koa inu tean,
goe tea nao vaha vo komana vaan.”
E Piitaa na sue tavusu voen e Jisu e Karisito a Sipoana
Mt 16:13-16; Lk 9:18-21
27 Me Jisu ae o disaepol teve paa nao pete tea maa vaan va rihina Sisaria Pilipae.
Eori he pita batari,
me Jisu paa hivi ribari,
“Amaa tavaan bene na boha vo rien enaa eteie?”
28 Meori paa sue,
“A meha papana na boha vo rien,
ean e Jon Baptis,
a meha papana he e Ilaeja.
A meha papana he na boha vo rien ean a meha poropita va nabunuu.”
29 Rerau,
meve paa hivi ribari,
“Eam he?
Eam na boha vo nomen enaa eteie?”
Me Piitaa paa sue,
“Ean e Karisito a Sipoana.”b
30 Me Jisu paa sue vakikisi kiri bono disaepol teve,
eori re goe tea sue vataaree ni bari.c
E Jisu na sue bona mate ae a sun teve vahaa
Mt 16:21-28; Lk 9:22-27
31 Me Jisu paa taneo tea vaasusu ribono disaepol teve voen,
“A Baiko tea Aba toro tatana bona maa siitore vai amaa bero bara bebeera sana.
A naba bebeera,
a tau vamee teo pris,
ae o siisia va tea lo pasi sugaau bari.
Amaa abana repaa asun vamate bari.
Evehee murino vaakukan o boni,
eve repaa sun vahaa tea mate.”
32 E Jisu na moroko vamaaraa kurusu kiri bari bona tabae to pasi tapaku kiu bona.
Evehee Piitaa na mee vaavaha bona,
mepaa taneo tea hakau bona,
eove re goe tea paku bono kaku moroko bona.d
33 Evehee Jisu na tabin,
mepaa tara vo teo disaepol teve,
mepaa hakau bene Piitaa,
“Setan,
kao vo murinaa!
Ean na upehe koa nom amaa taba va teo aba,
ean he saka upehe haa nom amaa taba va Hunavaan.”
34 Me Jisu paa dadao ribono vaagum ae o disaepol vo teve.
Mepaa sue,
“Be ta aba manin nana tea murina anaa,
eve toro goe tea murina bono manin teve komana.
Eove he toro dee bono naono taparom teve,e
eove repaa murina anaa.
35 A aba to rake nana tea ato vakikisi ni bona tootoo teve,f
pasi ma mate vaneovoiu,
evehee teie to mate suku nom anaa bara o vaaree mataa tenaa pasi ma gonou bona tootoo vaneovoi.
36 Be ta aba vaahito ni nana bona kavara no munana,
evehee bea vuha nae saka paa tagae hau,
amaa taba teve bene na ante nana tea haihai bona tea gono bona tootoo vaneovoi?
Ahiki!
37 Ahiki ta taba to ante vaha ni nae tea hee vatapau,
beve rake vaha nana tea gono vahaa bona tootoo vaneovoi.
38 Be ta aba pote tea sue tavusu ni kanaa bara koara tenaa mataria maa tavaan va nomana vai to paku rori bona maa matapaku vahata,
bara to hee murina rori bene Hunavaan,
a Baiko tea Aba repaa ma pote vaaruu tea sue tavusu ni bona,
beve nomaa tea mamairaka te Tamanae meri bono enjol teve vai o penapena.”