E Jisu na vatagae bona aba a kuri mate teo Sabat
Mt 12:9-14; Lk 6:6-11
3
Teo meho vuri,
e Jisu he hovo bana bona sinagog,
a otei na tei vai roho nana teebona,
a kuri mate.
Maaka 3:1-19
2 A meha papana he ahiki bea matariori kaokahi bene Jisu.
Ei kou na upehe vo rien,
beve vatagae ta aba teo Sabat,
eori repaa tahi sue bari voen,
paa kakuu bona lo te Moses.
3 Me Jisu paa sue ki bona aba vai a kuri mate,
“Sun mataria maa tavaan.”
4 Mepaa hivi ribari,
“A tabae to tavaamanaata nana tea lo be tapaku teo Sabat?
Tea paku a mataa ge tea paku a hata?
Tea vatagae a aba ge tea asun vamate?”
Eori he na roomii.
5 Meve paa tabin vo teori me bono hevee.
Eove mee na tamaka kurusu,
ei kou a vuhariori na poosu nana.
Mepaa sue ki bona otei,
“Vaanee vatotobin nia kuriman.”
Mea otei paa vaanee vatotobin ni bona kurinae,
mea kurinae paa pahin tagae koa.
6 Meo Paresii paa kaokahi bona sinagog,
meori paa pahin nao koa teo vaagum te Herot,a
eori re moroko ni ta hanana vai toro asun vamate vaavaha meori bene Jisu.
O toogusu vaagum na murina bene Jisu
Mt 12:15-16; Lk 6:17-19
7 Me Jisu bara o disaepol teve paa nao vo tea kopua va Galilii,
meo toogusu vaagum va Galilii paa murina bari.
8 Eori he baitono ni bona maa kiu vakaravi komana to paku e Jisu,
mea aba bero paa nao vo nao teve.
Na tavusu taneo nao tea provins va Judia,
tea siitii va Jerusalem,
tea provins va Idumia,
ae tea meha papa ruene va Jodan,
ae tea maa vaan vai to tei vahusu ri na bona bua siitii va Taea ae Saedon.
Mea maa tavaan bari paa murina bari.
9 Me Jisu paa sue kiri bono disaepol teve tea vaamatatopo varaba to bout,
eve re hio teebona,
suku bono vaagum o beera.
Amaa tavaan re goe tea hoki bari.
10 O bero o aba to paa vatagae vaevuru rie Jisu.
Meori o kamisi paa vahokihoki bata vo nao teve,
eori he tea kehi bata tea ato bene Jisu,
eori re tagae.
11 Beo aba vai o hopo oraa tara bene Jisu,
o oraa vai to tei rori teori repaa vaasuruvu ribari matane Jisu,
beori koara vabeera batari,
“Ean a Baiko te Hunavaan!”
12 Evehee Jisu na sibusibuhu kurusu ribari,
eori re goe tea sue vataaree voen,
eove a Baiko te Hunavaan.
E Jisu na viana ribona peha saavun buaku (12) a aposol
Mt 10:2-4; Lk 6:13-16; Aposol 1:13
13 E Jisu na pita hiava va sihum tea voora,
mepaa dadao ribene eori to rake rie,
meori paa hiava vo teve.
14 Me Jisu paa viana bona peha saavun buaku (12) a aba,
mepaa dao ribari bono aposol,b
eori re pate tei batari,
bara eove re vaanao ribari tea vamora.
15 E Jisu mee na hee ribari bono kikisi va tea vaakao tavusu ribono taun hata kahi ribene eori o hopo oraa.
16 Evei a hena ria peha saavun buaku (12) a aposol to viana rie:
e Saemon (to dao ee bene Piitaa),
17 e Jemis,
bo keara teve e Jon,
a bua baiko te Zebedii (to dao rie bene Boaneges,
to kao vo naen,
o baiko to potee rori bono piraa),
18 e Anduru,
e Pilip,
e Batolomeo,
e Maatiu,
e Toomas,
e Jemis (a baiko te Alpeas),
e Tadeas,
e Saemon vai a Silotc roho,
19 ae Judas Iskariot,
a otei vai to ma hee vahaa ni bene Jisu teori to koma hata ni rori bari.
E Jisu na kikisi oha nana bene Setan
Mt 12:22-32; Lk 11:14-23; 12:10
20 Me Jisu paa hovo komana inu to teitei eve,
mea maa tavaan paa taonun taviri bana bari,
me Jisu ae o disaepol teve paa hiki to vuri toro ani ori,
suku bono vaagum.
Maaka 3:20-35
21 A ta komana inu teve he baitono voen,
eove ahiki beve ani vamataa,
meori paa ma butara tea mee voosu bari,
ei kou o meho aba na boha voen,
“Eve na babaaruu batana.”
22 Meo siisia va tea lo vai to gunaha taneo ma Jerusalem paa boha voen,
“E Belsibul,d
e beera teo taun hata,
paa hopou bene Jisu.
O kikisi te Belsibul to vaakao tavusu bata ri nae bono taun hata.”
23 Me Jisu paa dadao ribari,
mepaa vaaviararaa kiri bari,
“E Setan pasi taagin vaakao tavusu komana vaha nana bene eove?
24 Bea peha kantri takitakiri komana,
a kantri bona saka ante haana tea sun vakikisi.
25 Bea peha ta komana inu takitakiri,
a ta inu bari saka ante haari tea sun vakikisi.
26 Me be Setan vaasuasun komana me bono vaagum teve,
eove repaa takitakiri,
saka ante haana tea sun vakikisi.
O kikisi teve repaa kavara.
27 “Ahiki ta aba to ante nana tea hovo tea inu tea otei vai a kikisi,
orepaa kaveru bona maa taba va komana inu teve.
Eve toro kiikisi momohu roho bona a otei vai a kikisi,
eove repaa kaveru mana bona maa taba teve.e
28 “Enaa na sue kanom ameam a omana,
a maamihu matapaku vahata tea maa tavaan,
bara amaa hata teo aba vai to vakoara vahata ni rori bene Hunavaan,
pasi tarudahau.
29 Evehee bea aba vakoara vahata ni bona Taun Penapena,
saka ante kurusu haana tea tarudaha o matapaku vahata bona.
A hata bona pasi tei vaneovoi nom u.”
30 E Jisu na sue voen,
tea tabae eori na boha voen,
“A taun hata na tei nana teve.”
Eteie e sine Jisu ae a ba keara teve?
Mt 12:46-50; Lk 8:19-21
31 Me sine Jisu bara ba keara teve paa suguna inu vai to vaasusu vai roho nae,
meori sun rori tea mamana,
eori he vaanohi ni nao bari,
eove re nomaa vo teori.
32 O vaagum na hio taviri vai roho rori bene Jisu,
meori paa sue ki bari,
“E sinaman bara ba keara tean na tei rori tea mamana,
na rake bata unoman.”
33 Me Jisu paa hivi,
“Eteie e iaa bara ba keara tenaa?”
34 Mepaa tabin vo teori to hio taviri vai roho rori bari,
mepaa boha voen,
“Eori ei,
amaa iaa bara ba keara tenaa!
35 Ere teie to paku rori bono manin te Hunavaan,
eori a ba keara tenaa bara ba vavinanaa ae amaa iaa tenaa.”