E Isu i Rudu Tala a Apostolo Vona
9
Muri e Isu i gale palupu e huriki a apostolo vona ala ravulu a polona i rua,
i habi a leho ne ria,
a nitora ri gi lili tala a hanitu,
ri gi vakatavaga e huriki ri giloa.
Lukas 9:1-27
2 I rudu tala ria,
ri gi vara vona a harikianga na Vure,
ri gi vakamahuri e huriki ri giloa.
3 *I taki ria,
i ta maea,
“Naha ni bolea tara maki na tahuna mu havai.
Naha ni bole a kodo.
Naha ni bole a hole.
Naha ni bole a maki ni kani.
Naha ni bole a moni.
Naha ni bole a varakia ge rua.
4 E rei a tanga mu dili vona,
mu made na ruma ge taku kunana.
5 E rei a tanga i uka ma i tagui mua,
mu kurudu pasi a habulo na vahane mua,
mu ha taroa,
bara i vakasiri ria ri tahoka a ngava.”
6 Lakea e huriki a apostolo ne Isu ri vano,
ri laho lae na maka tanga,
ri vara na Velenga Kamumu,
ri vakamahuri e huriki ri giloa.
E Herod i Ngaru ni Lohoka Vona e Isu
7 *E Herod,
a hariki,
i longo a maka maki i rata e Isu.
I luhoi lege lae a vuhuna e huriki ranga ri takia e Isu ta ia e Ioanes i mahuri mule na nimate.
8 E huriki ranga ri takia e Isu ta ia e Elaisa i bele tabu.
E huriki ranga tabu ri takia e Isu ta ia a propet hosi tara i mahuri mule.
9 *Pali e Herod i ta maea,
“Iau a palakudua hosi a lohone Ioanes.
Pali e rei ra viri iea a longoa i rata a maka maki nga?”
Lakea i ngaru ni masia e Isu.
E Isu i Vakani e Huriki ala Kupo
10 Na tahuna e huriki a apostolo ne Isu ri hamule pali,
ri vakalongo e Isu vona a maka maki ri rata.
Muri e Isu i tuli ria,
ri vano,
ri lakea na tanga dagi tara ni gale e Betsaida.
11 Pali e huriki ri longoa a hini e Isu i lakea vona,
lakea ri muri mai ia.
Na tahuna ri bele,
e Isu i tagui ria,
i vara ria na harikianga na Vure,
i vakatavaga e huriki ri giloa.
12 Na malunga liu,
e huriki a apostolo vona ala ravulu a polona i rua ri takia e Isu,
ri ta maea,
“A hini si made vona i ngeki.
O taki e huriki ri gi vano,
ri gi lakea na maka tanga tabukoi,
ri gi matakana a maki ni kani,
a murina ni mahita.”
13 Pali e Isu i koli,
i ta maea,
“Mu vakani ria.”
Pali ri ta maea,
“Mi tahoka kunana a bret i lima,
a manu i rua.
Ioe bara o ngaru mi gi habi a maki ne ria ri gi kani,
bara si kona taro a maki bara i kara ria.”
14 E huriki a bakovi ri made vonga ri ala rangale lima (5,000).
Lakea e Isu i taki e huriki a murimuri vona,
i ta maea,
“Mu vakamade kabuna ria ravulu lima,
ravulu lima.”
15 Lakea ri rata manga a hini e Isu i taki,
ri vakamade kabuna ria.
16 Muri e Isu i bole rike a bret i lima,
a manu i rua.
I mata rike na hunu,
i kavurikea a Vure.
Muri i keve a bret,
i putu a manu,
i habi ne huriki a murimuri vona ri gi veru.
17 E huriki lobo ri kani,
ri maru.
Muri ri tahoni na kulopi i ravulu a polona i rua a kalavana maki ni kani.
E Isu Ia e Rei Muholi
18 Na parava tara e Isu i vasileki kikeri.
E huriki a murimuri vona ri valai,
lakea e Isu i nana ria i ta maea,
“Re huriki,
ri luhoi iau,
ge iau e rei?”
19 *Ri koli ri ta maea,
“E huriki ranga ri taki ioe,
ta ioe e Ioanes,
a mari ni vahilolo.
Pali e huriki ranga ri taki ioe,
ta ioe e Elaisa.
Pali e huriki ranga ri taki ioe,
ta ioe a propet hosi tara i mahuri mule tabu.”
20 *Lakea e Isu i nana ria,
“Pali mua,
mu luhoi iau,
ge iau e rei?”
Lakea e Petrus i koli i ta maea,
“Ioe e Kristo.
A Vure i rudu ioe o valai.”
E Isu Bara i Mate i Mahuri Mule
21 Lakea e Isu i taki tora ria,
nahea ri gi vakalongoa tara viri,
i ta maea,
22 *“A Tuna Bakovi bara i bole a nimadihi i kupo.
E huriki a gare,
a prister dagi,
a mari na vinara bara ri marikoi vona,
ri rabalakia.
Muri na parava i tolu bara i pesi rike mule na matenga.”
23 *Muri i taki ria lobo,
i ta maea,
“E rei a viri i ngaru ni muri nau,
ge lohopile a ningaru vona,
ge kalohoa na parava vakaroro a kai tavalavala vona,
ge ramai iau.
24 *E huriki ri hataro iau,
ne vona ni korimule a kuline ria,
bara ri velu.
Pali e huriki ri mate a vuhuna ri ramai iau,
bara ri bole a nimahuri vakaroro.
25 Ge ra a viri i tahoka a mahala lobo na malala,
pali ge velu ia?
26 *E rei a viri i maruhu nau,
i maruhu na ngava nau,
iau,
a Tuna Bakovi,
bara maruhu vona na tahuna a valai na bagetuanga nau,
a bagetuanga ne Tata,
a bagetua ne huriki a agelo kamumu.
27 A taki muholi mua,
i ranga ne mua,
ra mu pepesi koea,
i uka ma mu gu mate ma,
bara mu matai a harikianga na Vure.”
A Kakaine Isu i Mareli
28 Na parava i polotolu muri ne Isu i taki ra ngava nga,
i tuli e Petrus,
e Ioanes,
e Iakop,
to sike na lolo ge vasileki.
Lukas 9:28-56
29 Na tahuna e Isu i vasileki,
a matana i mapulo,
i mata tebi.
A varakia vona i parahidi manga a vila i maravila.
30-31 *A bakovi ala rua,
e Moses e Elaisa,
ru bele vakaturutu turana bagetuanga na hunu,
ru ta turana e Isu.
To vata vona e Isu ge mate o Ierusalem.
32 *E Petrus turana e vikirua to mahita mate,
pali na tahuna to hadongo,
to masia a nipara ne Isu turana bakovi nga ru pepesi turana.
33 Na tahuna e Moses e Elisa ta ru gu pe purua e Isu,
lakea e Petrus i takia e Isu i ta maea,
“Bakovi Dagi,
i kamumu hateka mete valai.
Mete ge hae a kape ge tolu:
ne vomu tara,
ne Moses tara,
ne Elaisa tara.”
E Petrus i ta tavulavula kunana.
34 Na tahuna e Petrus i ta ta,
a havu i puru i kavitagu tou,
lakea to mangenge.
35 *A lohona viri tara i gale tala na bubu,
i ta maea,
“Ia e Tugu,
a vulakia pali.
Mu longo mai a ngavana.”
36 Na tahuna i ta lobo pali,
to masia e Isu kikeri i pepesi vonga.
Muri e Petrus,
e Ioanes,
e Iakop i uka ma to vakalongo lae vona a maki to matai.
To mangulukari kunana.
E Isu i Kori Mule a Riau
37 Na parava muri ri raga puru na lolo.
Na tahuna ri puru pali na lolo,
ri matai e huriki ala kupo ri davea e Isu.
38 A bakovi tara i pesi turane ria i gale tala,
i ta maea,
“Mari ni tovo,
a ngaru ioe go koria e tugu a bakovi,
a madiva.
39 Na parava ranga,
a hanitu i dili vona,
i ratea i haloho vakaturutu,
i tangi torutoru,
i bubu vona a vere a ngavana.
Muri,
na tahuna e tugu i malulu liu a tuhana,
a hanitu bara i ha taroa.
40 A nana tora pali e huriki a murimuri vomu ta ri gi korimulea,
pali ri keri.”
41 Lakea e Isu i ta maea,
“Mua o huriki na tahuna mona,
i uka ma mu luhoi torea a Vure.
A narone mua i hale hateka.
Ge navai?
Ga hatenono mavonga ni dava mua,
mu gu luhoi tora iau?”
Muri i takia a bakovi iea,
i ta maea,
“O tuli vilia e tumu.”
42 Na tahuna a koma i laho valai ne Isu,
a hanitu i voro purua na malala,
i ratea i tangi torutoru.
Lakea e Isu i tahatea a hanitu,
i korimulea a riau,
muri i habi mulea ne tamana.
43 E huriki lobo ri ngapa vona a nitora dagi na Vure.
Na tahuna e huriki ri vata lae vona a maki e Isu i ratea,
lakea i taki e huriki a murimuri vona i ta maea,
44 *“Mu longo kamumu a maki ga taki mua vona.
A Tuna Bakovi i tabukoi bara ni habi na limane huriki a bakovi.”
45 *Pali e huriki a murimuri i uka ma ri longokilalea a pelegona ngavana,
a vuhuna ni ruhulolo ne ria.
Ri mangenge ni nanea ge taki talea ne ria a pelegona.
E Rei a Viri Ge Dagi Liu
46 *Ngane e huriki a murimuri ri vaka­tubu ni vahehe lae ne rei ne ria i dagi hateka.
47 E Isu i lohoka vona a niluhoi ne ria,
i tulia a koma tara,
i vakapesia tabukoi vona.
48 *Muri i taki ria,
i ta maea,
“E rei a viri i taguia a koma kiroko maea na ragu,
i tagui iau.
E rei a viri i tagui iau,
i taguia ra viri i rudu iau a valai.
E rei a viri a bakovi tavula ne mua lobo,
ia kunana a viri bara i muga ne mua.”
49 E Ioanes i ta rike i ta maea,
“Bakovi Dagi,
mi masia tara bakovi i lili tala a hanitu na ramu,
lakea mi tahatea,
a vuhuna i uka ma ia a tara ne hita.”
50 *E Isu i koli i ta maea,
“Naha ni ta pupukari vona.
E huriki i uka ma ri tepu mua,
ria a turane mua.”
E Huriki a Samaria Ri Koi ne Isu
51 I tabukoi ngane e Isu ge sike na hunu,
lakea i luhoi tora ni vakatubu ni havai lakea o Ierusalem.
52 I rudu muga a vinuru vona ri gi lakea na tanga tara na tabeke ne Samaria,
ri gi pelekado a dalana,
ge made popote vonga.
53 Pali e huriki vonga i uka ma ri garinga mai ia,
a vuhuna i laho lakea o Ierusalem.
54 *Na tahuna e Iakop e Ioanes ru masia a naro ne ria,
ru takia e Isu,
ru ta maea,
“Bakovi Dagi,
miri gi rudu raha ria,
ge puru valai na hunu a kanono,
ge gutuparina e huriki nga.”
55 Pali e Isu i tahate rua.
56 Muri ri laho polopolo lokovonga,
ri made na tanga tara.
A Rabu ni Muri Mai e Isu
57 Na tahuna ri laho na dala,
a bakovi tara i takia e Isu,
i ta maea,
“I vai a hini go lakea vona,
ga muri mai ioe kunana.”
Lukas 9:57-62
58 Lakea e Isu i koli i ta maea,
“A kaugara i tahoka a dupina i mahita vona.
A kadirovo i tahoka a nuna i mahita vona.
Pali a Tuna Bakovi i uka ruma ge mahita vona.”
59 E Isu i taki tabua tara bakovi i ta maea,
“O muri nau.”
Pali a bakovi iea i koli,
i ta maea,
“Bakovi Dagi,
ga vano taro ga tanua e tata.”
60 Lakea e Isu i takia,
i ta maea,
“E huriki ri made na uvo ri manga e huriki a viri ri mate pali.
O taparaki ria ri gi tanu e huriki a viri ne ria.
Pali ioe,
o vano o vakalongo e huriki na harikianga na Vure.”
61 *A bakovi tara i valai tabu ne Isu i ta maea,
“Bakovi Dagi,
iau a ngaru ni muri vomu.
Pali ga vano taro ga tarulu puru a kabu nau.”
62 Lakea e Isu i koli,
i ta maea,
“A bakovi i vakatubu ni leho na hania,
pali i leho matagege,
i uka ma i kara ge leho na harikianga na Vure.”