LLasirasinge Kemulu Mariane Yesusinge Kimbuna Kopongo-Wele Kanjinjirimu Temanemoa
12
(Pulu Yemonga ungumu. Kolomongo-kanga wane.)
˻Juda-yambomane ponie tenga-tenga kolea-aili Jerusalleme ongo akuna suku˼ Pulu Yemone enenga anda-kolepalime Naa Topa We Omba Purumu mele piliringi walemab aku poniemo wendo ombando wale te-pakara we pepili Yesusi LLasirasi molorumu kolea-kanga Betani purumu. Kanu yemo yu ou kolorumu ono teringi kinie pe Yesusini “Wendo oi!” nirimu kinie yu lomboropa wendo orumu.c 2 Betani kanuna ulke tenga yamboma langi Yesusi pea nongendo teko mimi teringi. LLasirasi kemulu Matane langime moke terimu. Yesusi pea langi nongo moloringi yambomanga te LLasirasi yu.
3 Kanu-kinie LLasirasi kemulu Mariane kopongo wele ‘sipaikenate’ nili mingi te lipe Yesusi molorumuna memba orumu. Kanu kopongo-welemo yunge mingi tenga umbuni ape-llita mele, kanumu kou-mone paa aili-tepa purumu. Lipe memba ombalie nirimumuni, Yesusinge kimbutolonga ape kanjinjipelie Maria yunge penge-lapisemo lipe kimbutolo kulu tonjirimu. Ulkena suku kopongo-welemo mune paa aili-tepa torumu.
4 Nakolo Yesusi yunge lombili andoli ye te, Judasi-Isikeriote, yuni Yesusi pe lipe Yesusi yunge opa-touma sirimu ye kanumu, yuni nimbendo: 5 “˻Yuni i kopongo-wele mune paa toli mingi pali nambemu-na we naa simuye? Silkenje˼ aku welemo kou-mone limelkanje kou aisili, kou-mongo wane tausini mele, lipulie yambo-koropama moke tepo silimelka.” nirimu. 6 Nakolo yuni koropama kondo kolopalie aku-sipe naa nirimu. Yu wa limbendo nirimu. Yu Yesusi lombili andoli yemanga kou-walemo nokopa menjipe, enenga kou-mone lakiliringime alieli yu wa lirimu.
7 ˻Judasi-Isikeriote yuni aku nirimu kinie˼ Yesusini pundu topalie nimbendo: “Ambomone temumunge unguri naa ni! Na óno tengemonga kanjinjimbendo papu nosirimu. 8 Yambo-koropama ene-kinie alieli molonge nakolo na ene-kinie alieli naa molombo.” nirimu.
Pulu Yemo Popo Tonjiringi Ye-Ailimene “LLasirasi Kepe Topo Konjemili!” Ningu Langi Niringi Temanemo
12:9-11 (Inie yakondo 11:1 pulu polko kanani.)
9 Yesusi kolea-kanga Betani ulke tenga molorumu Juda-yambo aisili pilkulie yu molorumuna oringi. Yesusi mindi kanongendo naa oringi. LLasirasi ou kolorumu Yesusini topa makinjirimu kanu yemo konde molorumu meled kanonge oringila.
10 Aku teringi-ne Pulu Yemo popo tonjiringi ye-ailimenee pilkulie LLasirasi kepe toko konjingindu langi niringi. 11 LLasirasi-kinie ulu-tondolo te wendo orumumunge Juda-yambo aisili enenga Juda ye-ailime munduku kelko Yesusi “molio.” nirimu mele ‘Sike.’ ningu tondolo-munduku pilku yu lombili andoringi-ne LLasirasi yu kepe “Topo konjemili!” ningu langi niringi.f
Ye-Nomi-Kingi Te Kolea Tenga Sukundu Pulimo Kinie Telemele Mele Yesusi Jerusalleme Sukundu Pumbe Purumu Kinie Teringi Temanemog
12 ˻Pulu Yemone enenga anda-kolepalime Naa Topa We Omba Purumu mele˼ pilingí uluma tengendo kolea-aili Jerusalleme sukundu-sukundu ongo máku toko moloringi. Yesusi ˻bonongo mele kolea-kanga Betani LLasirasinge ulkena molorumu.˼ Pe ipulueli-oukundu yu Jerusalleme ombá orumu mele kanu yambo máku toko moloringimene pilkulie niringimuni, 13 enene kipiyala-gomo mare langoko mengo puku, aulkena Yesusi lingí pukulie tondolo-mundukulie ningindu:
“Kinié olio lipe taponjimbe ye peangamo okomo.
Pulu Ye Yawene lipe mundurumuna
yunge kongonomo tenjimbe okomo yemoh
molopa konjipili!i Konana 118:25-26
˻Olio˼ Isirele-yambomanga ye-nomi-kingimuj
molopa konjipili!”
niliku puringi.
14 Yesusi kongi-dongi te kanopa lipe, ola pupe bulu-mingine molopa ˻orumu˼. Aku terimu kinie Pulu Yemonga bokuna ungu te, pe wendo ombá koronga-ou niringi mele, wendo orumu. Aku ungumu i-sipe:
15 ‘Jerusalleme yamboma, pipili naa kolayo!
Enenga ye-nomi-kingimuk kongi-dongi walo tenga bulu-mingine molopa okomo kanai!’l Sekaraya 9:9
nirimu mele bokuna molemo. 16 Ou Yesusi naa toko konjengi ene-kinie molorumu kinie yu lombili andolimenem kanu ulumanga pulumu naa piliringi, pe mindi piliringi. Pe Yesusi yu yambomane toko konjiringi, Pulu Yemone yu kelepa mulú-koleana olando lipe yu tepa konjirimu kinie ene kanu uluma, ou yu mulú-koleana naa pupili wendo orumu, kelko pilkulie, Yesusi mana-manie naa opili Pulu Yemonga bokumuni yundu pe wendo ombá mele ou nimbe sirimu molemo mele pe yambomane yu-kinie teringi mele kepe yuni terimu mele kepe piliringi.
17 Yambomane Yesusi aulkena we naa li-puringi. Ou kolea-kanga Betani LLasirasi kolopa óno-koleana perimu kinie Yesusini yu topa makinjirimu yambo máku toko moloringimene kanoringi.n Kanu yambomane kanu ulu-tondolomo Yesusini terimu kanoringi mele temanemoo andoko toringi. 18 Yambomane yu Pulu Yemone lipe mundurumu, yu-kinie tapú-toko molembele mele lipe ora sirimu kanu ulu-tondolo terimumu pilkulie yu aulkena lingí puringi. 19 Kanu-kinie Parisi-yemanep aku teringi kanokolie enene enenga ye-ailimendo ningindu: “Enene yu toko manie mundungí teringi telemele mele manda naa tekemo kanayo! We-yamboma pali puku yu lombili pukumili kanai!” niringi.
Giriki-Yambo Marene “Olio Yesusi Kanamili!” Niringi Temanemo
20 ˻Pulu Yemone Juda-yambomanga anda-kolepalime Naa Topa We Omba Purumu mele˼qpilingí uluma tenge walema wendo ombá terimu kinie yamboma ‘Pulu Yemo popo tonjipu yunge imbi ambolopo ola linjemili!’ ningu Jerusalleme puringi kanu yambomanga mare Giriki-yambor mare ene pea puringi. 21 Kanu Giriki-yamboma kolea Gallilli disiriki lerimu kolea Besaida taono ye Pillipu molorumuna ongo mawa tekolie ningindu: “Ailimu, olio Yesusi kanamili!” niringi. 22 Niringi mele Pillipuni pilipelie anju pupe Enderu nimbe sirimu. Kanu-kinie Yesusi lombili andoli ye Pillipu kinie Enderutolo elte pukulu Yesusi ningu siringili.
23 Yesusini pundu topa yu nondopa temba mele nimbe sipelie nimbendo: “Manie Omba Mana-Ye Au Lerimu Yemos altopa pupe yunge kolea peangana molopa konjimbe walemot wendo omu. 24 Nane enendo paa sike nimbu sikirumu: “Langi mongo naa kolomu liemo yuyu telu mindi we lemba. Nakolo yu kolopa mana-manie pemu liemo poka-topa wendo omba mongo aisili tomba.u ˻Aku-sipela na naa kolondu liemo nanga yambo aisili naa molonge, nanu manjipu molombo.˼v
25 “Yambo te ya mana ‘Na molopo konjipu, na nondopo naa kolambo!’ konopu lemo yambo te yu kolopalie kolea kerine mindili nomba molopa mindi pumbe. Nakolo yambo te na lombili andopa nanga kongono tenjimbendo ‘Na ya mana mindili nombo molombo mandala, kolombo mandala.’ konopu lemo yambo te yu pe kamu-kamu molopa konjipe mindi pumbe. 26 Yambo nanga kongono tenjilimo yambo te yu na lombili andopa na telio mele tepili! Na yamboma lipu taponjipu, Pulu Yemonga ungumu enendo nimbu simbundu mindili nombo molio molombo mele kanu yambomone aku-sipe nanga kongono tenjipili! Kanu-kinie na molombo koleana nanga kendemandemo kepe pea tapú-topo molombolomo. Yambo te nanga kongono tenjipe molomu liemo pe Tarane kanu yambomonga imbi ambolopa ola linjimbe.” nikiru.” ˻nirimu.˼
Yesusi Kolombamonga Ungu Te Nirimu Temanemo
27 ˻Aku nimbelie Yesusini ungu te pea nimbendo:˼
“Yambomane na toko konjingímunga kinié na mini-wale pupemo. Nambolka nimbunje? Tarando “Tara, kinié na ulu-pulu wendo ombá okomomo ‘Naa wendo opili!’ ni!” niembonje? Mólo! Na ‘I ulu-pulumu wendo opili!’ nímbu orundu-na aku-sipu paa naa nimbú. 28 Tara, nunge imbi ‘Ola pupili!’ ni!” nirimu.
Kanu-kinie ungu te mulú-koleana wendo ombalie nimbendo: “Nu terinu telenomonga nanga imbimu koronga ola purumu. Pe kinié tenimunge kamu ola pumbe.” nirimu.
29 Maku toko moloringi yambomane aku ungumu pilkulie niringimuni, “Mulú topamo.” niringi.
Marene ningindu: Angello tene yundu ungu te nimu.” niringi.
30 Yesusini nimbendo: “I ungu wendo omumu na ‘Lipu taponjembo.’ nimbe i ungumu naa nimu. ‘Ulu-pulu wendo ombá okomomo wendo ombá kinie ene konopu enge-nipili molangi!’ nimbe i ungumu nimu. 31 Kinié Pulu Yemone ma-koleana yamboma “Teko kenjilimelemonga pundu toko mindili nangi!” nimbé walemo nondopa wendo ombá tekemo. Na kolombo kinie ma-koleamonga nokolemo ˻ye-˼nomi ˻Setene˼nga tondolomo manie pumbe.w 32 Nakolo na liku ola panjingí kiniex na molombona yamboma pali “Wai!” nimbú.” nirimu. 33 (Yuni “Na liku ola panjingí.” nirimumunge ‘ ’Yu kolopili!’ ningu unju-perana uku-toko ola panjingí yunge lombili andolime piliengi!’ nimbe yuni aku nirimu.)
34 Yuni aku nirimumunge yambo máku toringimene ningindu: “Pulu Yemonga bokunay ‘Pulu Yemone olio “Nokopa konjimbe ye te lipu mundumbu.” nimbe mako torumu ye-nomi Kirasimuz ombalie kolou naa kolopa alieli molopa mindi pumbe.’ nimbe molemo kanumu pilipu molemolo.a Akumunge nuni “Manie Omba Mana-Ye Au Lerimu Yemo liku ola panjingí.” nikinu akumu nambe-teko nikinuye? ‘Manie Omba Mana-Ye Au Lerimu Ye’ nikinumu naeye?” niringi.
35 Kanu-kinie Yesusini enendo nimbendo: “Wale laye-kolo pa telimu ene-kinie molomba.b Akumunge kinié pa tenjilimu ene-kinie molemo kinie ene pangi! Pe ene sumbulumuni pipi naa sipili! Yambo sumbulu toline pulimo yambomo pulimo aulkemo kanopa imbi naa silimo. 36 Kinié pa telimu ene-kinie molemo kene ‘Olio pa telimunge yamboma molamili!’ ningu ‘Pa telimu sike.’ ningu tondolo-munduku piliengi!” nirimu.
Unguma nimbe pora sipelie nirimumuni, ‘Na naa kanangi!’ nimbe Yesusi yamboma mundupe kelepa tenga pupe lopi te-purumu.
Yesusini Ulu-Tondolo Aisili Terimu Kinie Juda-Yambo Awisilini “Yu Pulu Yemone Lipe Mundurumu. Yu Pulu Yemonga Malo.” Ningu Naala Piliringi Temanemo
37 Yesusini ˻Pulu Yemone yu ‘kongono tenjipili!’ nimbe lipe mundurumu, yu pea tapú-toko moloringili mele˼ lipe ora sirimu ulu-tondolo aisilic terimu yambomane kanoringi nakolo ou kepe, kanoringi kinie kepe, “Yu sike Pulu Yemone lipe mundurumu yemo.” ningu tondolo-munduku naa piliringi.d 38 Pulu Yemone ungu-umbu tonjirimuma pilipe yamboma nimbe sirimu ye Aisayane ou nirimu mele pe kamu wendo ombámonga enene aku-siku ningu naa piliringi. Aisayane nimbendo:
“Ailimu, olione nimbu sirimulu unguma
naene ‘Sike nikimili.’ nimbe pilímuye?e
Ailimuni yunge tondolomo nae lipe ora sirimuye?”f Aisaya 53:1
nirimu. 39 Aisayane aku nirimu akumunge ene Yesusi molio nilimo mele ‘Sike.’ ningu tondolo-munduku pilingí aulke te naa lerimu. Aku ningu pilingí aulke te naa lerimumunge Aisayane ungu te pea nirimu, yuni bokuna torumu molemo, akumu i-sipe:
40 “Pulu Yemone enenga mongoma pipi sinjipe,
enenga konopuma pipila sinjilimo.
Pulu Yemone nimbendo:
“Nane ene tepo konde naa liembo kene
ene mongone naa kanoko,
konopuni mélte naa pilku,
konopu alowa teko na moliona naa wangi!”
enenga mongo konoputolo aku-sipe terimu.”g Aisaya 6:10
nirimu. 41 Aisayane Yesusinge tondolomo kanopalieh yuni Yesusinge aku-sipe ninjirimu.
42 Sike Juda ye-aili aisilini Yesusi “molio” nirimu mele ‘Kolo tokomo. Aku yemo naa molemo.’ ningu piliringi nakolo enenga ye aisilini ‘Yu aku yemo sike omba molemo.’ ningu tondolo-munduku piliringi. Nakolo ene Parisi-yemai pipili kolkolie, ‘ ‘Yu sike.’ nimbu tondolo-mundupu pilimolo mele nimbu para simulú kinie Parisi-yemane Pulu Yemonga ungumu máku topo pilimolo ulkemanga ‘naa wai!’ ningu kamu makoronge.’ ningu pilkulie, ningu para naa siringi. 43 Ene ‘Pulu Yemone kapi nimbé kinie papu.’ ningu naa pilku, ‘Yambomane olio kapi ningí kinie papu.’ ningu aku-siku we molko, yu ‘Sike.’ ningu tondolo-munduku piliringi mele ningu para naa siringi.
Yesusinge Ungumu Liku Su Silimelema Pe Kote Wendo Ombá Kinie Yunge Ungumuni Kotemo Pilipelie Enenga Ulu Telemelema Apurumbe Temanemo
44 Kanu-kinie Yesusini tondolo ru nimbelie nimbendo: “Yamboma ‘Na molio nilio mele sike.’ ningu tondolo-munduku pilimele yamboma na manjiku ‘Sike’ ningu tondolo-munduku naa pilimele. Na lipe mundurumu yemo kepe ‘Sike’ ningu tondolo-munduku pilimelela.j 45 Yambo ‘Na sike.’ ningu tondolo-munduku pilimele yambomane na kanolemele akumu na lipe mundurumu yemo kanolemelela.k 46 ‘Yambo tene ‘Na molio nilio mele sike.’ nimbe tondolo-mundupe pilimbe yambo te sumbulu toline naa molopili!’ nimbu na ma-koleamanga pali pa tenjilimu ma-koleana orundu.l
47 “Nakolo yambo te nanga ungumu pilipelie tenge panjipe naa temu liemo nane yu kote naa tenjimbu. Nane mana-yambomanga kote pilipu ‘mindili nongo molangi!’ nimbu naa orundu kanumu. ‘Ene lipu taponjipu mindili nolemelka aulkena wendo lipu, na0kinie molko konjingí aulkena lipu monjimbu.’m nimbú orundu. 48-49 Yambo te na bulu sipe nanga unguma ‘Sike.’ nimbe naa pilipe limbe yambomo kotena pilipe apurumbe mélemo pelemo. Mulú-ma pora nimbé wale kinie ungu nimbu silio ungumane yu kote tenjimbe. Na-nanu konopuni pilipulie i unguma naa nilio. Tarane na lipe mundurumu-na orundu yemone “Ni!” nilimo mele pilipulie niliomonga, nilio ungumane kanu yambomo kote tenjimbe. 50 Na pilkiru, ‘Tarane “Ni!” nimu-na nilio ungumuni yamboma alieli molko konjiku mindi pungí ulu-pulumu silimo.’ nimbu piliomonga yuni “Aku-siku ningu si!” nilimo mele nimbu silio.” nirimu.