Yesusi Kinie Ye Sakiasi Kinie Pea Teringili Temanemo
19
(Pulu Yemonga ungumu. Kolomongo-kanga wane.)
Yesusi yu Jeriko-taono omba pumbe purumu.
2 ˻Jeriko akuna˼ kou-takisi lipe takisi liringi yema nokorumu ye te, yunge imbi Sakiasi, yu akuna molorumu. Yu méle aisili nosipe yu kamako molorumu.
3 Kanu yemone Yesusi orumu kanomba terimu. Yesusi orumuna yambo aisili liku máku toringi-ne Sakiasi yu ye-ponjilimu molopalie Yesusi manda naa kanorumu.
4 Akumunge Yesusi orumuna kanombando yu lkisipe kumbi-lepa pupelie unju ‘sikamo-piki’ nili te Yesusi ombá orumu aulkena nondopa angilirimu aku unjumunge omba ola purumu.
5 Yesusi akuna ombalie we angilipe olando-sipe kanopalie yundu nimbendo: “Sakiasi, nunge ulkena kinié na pea molambili pambili welea manie oi!” nirimu kinie
6 yu popenge-tepa manie omba yundu “Kapola.” nimbe konopu sirimu.
7 Yesusi Sakiasinge ulkena pea puringili kanokolie ou akuna liku máku toringi yambomane ningindu: “Yu ulu-pulu-keri teli ye te-kinie ‘Molo-pambili!’ nimbe pukumu.” ningulie yu terimu mele kanoko keri kanoringi.a
8 Kanu-kinie Yesusi kinie Sakiasi kinie elte ulkena suku molkololie Sakiasi ola angilipe Ailimundu nimbendo: “Ailimu, nane nundu ungu te niembo pílie! Nanga méle nosilioma ekendo lipu yambo-koropama sipulie, pe kou te molo mélte kolo topo wa-mele lirindu mélte altopo wa lirindu mele pundu topo yepoko-tepo ola panjipu anju simbu.” nirimu.
9 Yuni aku-sipe nirimu kinie Yesusini yundu nimbendo: “Kinié i ulke pulu yamboma Pulu Yemone lipe taponjipe ‘mindili nolemelka aulkena wendo ongo, yu-kinie pea molko konjingí aulkena pangi!’ nilimo ulu-pulumu likimili.b Kinié i ulke pulu yemo yu kepe anda-kolepa Eporayamone kalopa lirimu ye te kanumu.c
10 “Manie Omba Mana-Ye Au Lerimu Yemoned ‘Yambo aulke lou lelko molko kenjilimele yamboma koropo, ene lipu taponjipu mindili nolemelka aulkenae wendo lipu na-kinie molko konjingí aulkena lipu monjimbu.’f nimbe orumu.” nirimu.
Ye-aili Tene Yunge Kendemandema Kou Mare Sipelie Tenga Purumu Ungu-Ikumug
11 Aku-sipe nirimu pilkulie Yesusi-yu kolea-aili Jerusalleme nondopa ombá terimu-nah kanokolie we-yamboma enene ‘Pulu Yemo omba ye-nomi-kingimu molomba walemo paa nondopa ombá.’ konopu lelko moloringi. Enene aku-siku pilku moloringi pilipelie ˻Yesusi-˼yuni enendo ungu-iku te topalie
12 nimbendo:
“Ye-nomi tenga malo kolea tenga aulke sulu pupe yu kolea tenga ye-nomi-kingi molopa nokomba namba tondolo te limbendo pupelie ‘Pe yando ombó.’ nimbelie yu purumu.
13 Ou naa pupili yunge kendemande-ye rureponga talondo “Wai!” nimbelie kou-kulupi rureponga talo moke tepa ene yu-mele-mele kou-kulupi telu-telu nimbe sipelie enendo nimbendo: “Na wele anju molambo i kou-mone sikiru likimilimungei ‘Kou te olandopa pea liemili!’ ningu konopu tondolo-munduku teko molangi! Pe ombó.” nimbe yu purumu.
14 Kanu yemo purumu kinie yunge talapena-yamboma yu-kinie konopu keri piliringine enenga ye te ‘Yu akilipe pupili!’ ningu liku mundukulie ningindu: “ ‘ “I ye-nomimu olionga ye-nomi-kingi naa molopili!” nimbu molemolo.’ ninji!” ningu yu liku munduringi.
15 Pe kanu yemo kingi-nambamo sike lipe memba yando orumu kinie ou kou-mone sipe purumu kendemandemando “Wai!” nimbelie “Ene kou-mone sirindumunge olandopa kou nambepa liringiye?” nimbe walsirimu.
16 Ou kumbi-lepa sirimu yemone omba yundu nimbendo: “Ailimu, nunge kou-kulupi te sirinu kanumunge ola panjipu kulupi rureponga talo lirindu.” nirimu kinie
17 ye-nomi-kingimuni yundu nimbendo: “Kendemande-ye peangamo. Papu terinu. Méle kanga sirindumunge nu teko konjirinu kene nu kolea-aili rureponga talo nokani!” nirimu.
18 Ye talo-sipemone omba yundu nimbendo: “Ailimu, nunge kou kulupi te sirinu kanumunge ola panjipu kulupi te-pakara lirindu.” nirimu kinie
19 ye-nomi-kingimuni yundu nimbendo: “Aku-siku terinumunge nu kolea-aili te-pakara nokani!” nirimu.
20-21 Pe kendemande te omba yundu nimbendo: “Ailimu, nane pilipulie ‘Nu bisinete tondolo-munduku teko, ‘Kou-mone lipu nosimbumunge yamboma mindili nongi liemo mandala.’ ningu ˻kendemande-yamboma ‘Kongono mindili-siku teangi!’ ningu siku, ene méle layetolo siku mélema pali nunu mindi lino yemo;˼ ponie yambomane panjinjilimele kinie nu-nunu langi-mélema we akuku liku; ponie naa teleno poniena langi liku nosiku, nu aku-siku teko moleno yemo.’ pilipulie pipili kolopo nuni na sirinu koumu kulupi topo nosirindumu i sikiru.” nirimu.
22 Aku nirimu kinie pilipelie ye-nomimuni iri topalie yundu nimbendo: “Nu kendemande-ye kerimu. ˻Nane nunge kote pilimbu kinie˼ nunge nikinu ungumuni nunu kote tenjimbe. Nuni pilkulie ‘Ponie yambomane panjinjilimele kinie na-nanu langi mélema we akupu lipu; ponie naa teliona langi lipu nosipu, na aku-sipu tepo molio.’ ningu pilku molenoye?
23 Aku ningu pilkulie nanga kou-monemo kou-benge ulkena nambemuna naa nosirinuye? Aku telenanje na ombo nanga koumu wendo lipulie kou wallo-kolte ola panjiku silimelka lilkela.” nirimu.
24 ˻Kanu kendemande-yemondo aku-sipe nimbe pora sipelie˼ yuni nondoko angiliringi yambomando nimbendo: “I yemo tepa kenjirimu kene yunge koumu wendo likulie kou-kulupi rureponga talo ambolkomo yemo siei!” nirimu.
25 Enene yundu ningindu: “Ailimu, yu koronga kou-kulupi rureponga talo ambolkomo kanumu.” niringi.
26 Enene aku niringi kinie ye-nomi-kingimuni kelepa nimbendo: “Enendo nimbu siembo: “Mélema nosilimo yambomoj nane mare pea simbu, yu paa aisili nosimbe. Nakolo mélema naa nosilimo yambomok yunge nosilimo mélema kepe wendo limbu,” nikiru.” nirimu.
27 Aku-sipe nimbelie kanu ye-nomi-kingimu yuni ungu te pea nimbendo: “Kinié na teko kenjiringi yamboma mengo wame! Enene nando ningindu: ‘I yemo olionga ye-nomi-kingimu naa molopili!’ niringi kanu yamboma mengo ongo na kanopo molambo ene toko konjei!” nirimu.” nimbe ˻Yesusini aku-sipe kanu ungu-ikumu topa pora sirimu˼.
28 Ungu-iku akumu topa pora sipelie kolea-aili Jerusallemendo kelepa pumbe purumu.l
Temanemanga Imbime: YESUSI JERUSALLEME OMBALIE, ULKE-TEMBELENA YAMBOMA MANE SIRIMU TEMANEMO
Mane Sirimu Ungu Te: Ye-Nomi-Kingi Te Kolea Tenga Suku Pumbe Purumu Kinie Teringi Mele Yesusi Jerusalleme Sukundu Pumbe Purumu Kinie Aku-Siku Teringi Temanemom
29 Kanu-kinie Yesusi ˻kinie yu lombili andolime kinie˼ ene kolea-aili Jerusalleme nondoko ongo, ma-pangi te ‘Ma-Pangi Unju-Ollipi Ponie Lelimu’ nili akuna lemo kolea kanga talo, Betepasi kinie Betani-tolonga nondoko oringi. Kanu-kinie Yesusini yu lombili andoli ye talo lipe mundupelie, eltendo nimbendo:
30 “Ne kolea-kanga kanokombelena pukululie kongi-dongi walo te, yambo te yunge bulu-mingine walsikale kepe naa molopa andorumumu ka teko panjingímu ne akuna sukundu molomba kanongele kanumu puku posiku mengo wangili pale!
31 Posingilí teko molongele kinie yambo tene eltendo “Dongimu nambemuna posikimbiliye?” nimbe walsimu liemo eltene i-siku niengili: “Ailimu yu ‘Dongimuni mepili!’ nimu-na ombo likimbulu.” niengili!” nimbe elte lipe mundurumu.
32 Kanu lipe mundurumu yetolo pukulu yuni nirimu mele kanoko lenjikululie
33 pe kanu kongi-dongi walomo posikulu moloringili kinie dongi pulu yemane eltendo ningindu: “Olionga dongimu nambemuna posikimbiliye?” ningu walsiringi kinie
34 eltene “Ailimu yu ‘Dongimuni mepili!’ nimuna ombo likimbulu.” niringili.
35 Kanu-kinie dongi kanumu likulu Yesusi molorumuna mengo oringili kinie enene enenga mulu-wambalema kulku, dongimunge bulu-mingine ola pauwe tonjiku Yesusi kanuna ola monjiringi.
36 Marene enenga mulu-wambalema kulku yu ombá aulkena pauwe toliku puringi.
37 Kanu-kinie yu Jerusalleme paa nondopa omba, ‘Ma Pangi Unju-Ollipi Ponie Lelimu’ nili akuna manie ombá orumu kinie yu lombili puringi yambo aisili konopu aili-teko siku ˻Yesusini˼ ulu-tondolo aisili terimu kanoringimenga Pulu Yemo kapi ningu ungu tondolo-munduku ningindu:
38 “Pulu Ye Yawene lipe mundurumuna
yunge kongonomo tenjimbe okomon ye-nomi-kingimu
molopa konjipili!o Konana 118:26
Mulú-koleana konopu pe nipili molomolo walemo
welea opili!
Mulú-koleana paa olandopa ˻Pulu Yemonga˼ imbi
paa ola molopili lakopo kapi niemili!”p
niliku puringi.
39 Aku-siku niringi pilkulie pea oringi Parisi-ye mareneq ˻we-yambomane aku-siku niringi mele pilku keri pilkulie˼ yundu ningindu: “Ungu Mane Sílimu, nu lombili andolimene nikimili mele ‘Naa niengi!’ ningu ene iri toi!” niringi kinier
40 Yesusini enendo nimbendo: “Nane enendo i-sipu nikiru: “I yambomane i-siku naa ningu we molongi liemo ya kou-mulú lemomane ru ningí,” nikiru.” nirimu.
Yesusi Kolea-Aili Jerusalleme Kanopalie Kondo Kolopa Kola Terimu Temanemo
41 Kolea-aili Jerusalleme paa nondopa omba kanumu kanopalie nirimumuni, Yesusini kola tepalie
42 nimbendo: “˻Jerusalleme yamboma,˼ kinié ene kepe mindili naa nongo kapola-kapola molonge aulkemo pilimelkanje papu. Nakolo kinié naa pilimele, naa pilingí.
43 Ene molongena wale mare wendo ombá, kanu walemanga enenga opa-touma ongo ‘Enenga koleamonga aulke naa lepili!’ ningu ma liku máku toko, pala-mele teko opa-touma ene molko makaye teko ‘Ene sukundu molangi!’ ningu aku tenge.s
44 Aku tekolie ningímuni, pe Jerusalleme ulkema pali toko tekisiku bulu-balu sikulie suku molonge yamboma tonge, aku-siku tenge walema wendo ombá lemo. Pulu Yemone ˻ene lipe taponjimbendo˼ omu walemo enene naa pilingimunge kanu walema wendo ombá.” nirimu.
Ulke-Tembelena Bisinete Teko Kou Liku Moloringi Yema Yesusini Topa Makororumu Temanemot
45 Yesusi Jerusalleme suku pupelie nirimumuni, Pulu Yemo popo toko kaloringi ulke-tembelena ˻“Juda-yambo naa molemele yamboma ‘Pulu Yemo popo tamili!’ ningu máku tolemele kolea” niringi akuna˼ suku pupe kanopalie akuna mélema makete teko moloringi yamboma topa makoromba makoropalie
46 enendo nimbendo: “Pulu Yemonga bokuna ungu te i-sipe nilimo:
‘Yambomane nanga ulkemondo
“Pulu Yemo-kinie ungu nilimolo ulkemo.” ningí.’u Aisaya 56:7
kanumu. Ungu aku-sipe molemo nakolo enene i ulkemo
‘wa nolemele yamboma lopi teko molemele ulkemo’v Jeremaya 7:11
mele ningu pilkulie aku-siku telemele.” nirimu.
47 Yuni enamanga taki-taki ulke-tembelena suku ˻“Juda-yambo naa molemele yamboma ‘Pulu Yemo popo tamili!’ ningu máku tolemele kolea” niringi akuna˼ yamboma ungu-mane sirimu. Pulu Yemo popo tonjiringi ye ailime kinie, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinie, Juda-yamboma nokoringi ye-ailime kinie,w enene yu toko konjingí aulke te kororingi
48 nakolo we-yambomane yunge ungu komu tenjiku pilku moloringi-ne enene yu toko konjingí aulke te naa kanoko liringi.
