Boku LLUKU
Temane Peangamo LLukuni Torumu Bokumu
LLukuni Yesusinge Temanemo Kokele Pulu Polopa Tombando Ou-Pulu-Pulu Boku Torumu Temanemo
1
1-2 (Kolomongo-kanga wane tu-tolo. Pulu Yemonga ungumu.)
Ye paa aili Tiopillasi, olio molemolo koleana Yesusi-kinie ulu wendo orumuma pulu-pulu wendo orumu kinie kanoko, yandopa wendo orumuma kanoko andoko moloringi yambomane pe olio temane toko siringi mele, aku temanemo “Sike.” nimbu tondolo-mundupu pilimolo kanumu yambo aisilini ‘Aku temanemo bokuna kamu molopili tamili!’ ningu boku toringi.
3-4 Akumunge pe kelepo nane kepea ‘ ‘Temanemonga pulumu paa pilipu konjembo!’ nimbu ou-pulu-pulu wendo orumu mele kepe yandopa ulu lupe-lupema wendo orumu mele kepe akuma pali walsipu pilipu konjipu molorundu-na nane ‘Aku ulumando yambo marene Tiopillasi nundu temane toko ungu-mane silimele mele aku-sipe wendo orumu uluma nu pilieni!’ nimbu, ‘Nane nundu ulumanga pali paa sike wendo orumu mele temane topo nimbu siembo!’ nimbu, boku topo nu simbu kinie papu.’ nimbu pilipulie aku temanemo topo i bokumu tokoro.
ILLISAPETENE NO LINJILI JONO MERIMU MELE KINIE MARIANE YESUSI MERIMU MELE KINIE TEMANEMA
Akumanga Mulú-Koleana Angello Tene No-Linjili Jono Menge Mele Kinie Molopa Temba Mele Nimbe Sirimu Temanemo
5 Ye-Nomi-Kingi Erote kolea-Judia nokopa molorumu kinie Pulu Yemo popo tonjirimu ye te molorumu,b yunge imbi Sekaraya. Pulu Yemo popo tonjiringi yambomanga talape tenga imbi Apaya, Sekaraya yu kanu talapemonga ye te. Sekaraya menu ambo Illisapete Pulu Yemo popo tonjiringi yemanga talape tenga ambo te. Eltenga pea pulu-pulu anda-kolepamo Pulu Yemo popo tonjiringi yemanga pulu-pulu ye-nomi aili Erono.c
6 Aku ambo yetolo moloringili mele Pulu Yemone kanopa ‘Yambo sumbi nili-tolo.’ nimbe kanorumu. Eltene yunge ungu-manema kinie “Yamboma teai!” nirimu unguma pali pilku liku teko konjiku moloringili.
7 Nakolo Illisapete we wayongono perimu, ambolango te naa meringili. Elte we-ambu-anda lelko moloringili.
8-9 Walse Sekarayanga talapemone Pulu Yemo popo toko kaloringi kongono tenjiringi kinie yu kepe pea Pulu Yemonga kumbikerena kanu kongonomo tenjiringi. Aku tenjiku molkolie niringimuni, Pulu Yemo popo tonjiringi yemane teringi mele tengendo enenga talapena ye te Pulu Yemo popo toko kaloringi ulke-tembele akumunge suluminiana suku ‘Nae pupe mune tolemo paura-kekumu yambomanga nimbe kalonjimbenje piliemili!’ ningu kou-kate teringi. Aku tekolie ‘Sekaraya yu kanu kongonomo tenjimbe.’ ningu kanoringi-ne yu ulke-tembele suluminiana suku pupe mune toli paura-kekumu kalonji-purumu.
10 Aku tepa angilirimu kinie ulke-tembelena we-yamboma máku toko Pulu Yemo popo toringi koleana yambo aisili Pulu Yemo-kinie ungu ningu angiliringi.
11 ˻Sekaraya mune toli paura-kekumu kalonjipe angilirimu kinie˼ kanu paura-kekumu kalonji-pu-opu teringi polomonga ki-umbukundu Ailimunge angello te omba mona angilirimu kanorumu.
12 Akumu kanopalie pungu-pungu nimbe pipili aili-tepa kolorumu.
13 Kanu-kinie angellomone yundu nimbendo: “Sekaraya, pipili naa koloi!” nirimu. “Nu Pulu Yemo-kinie mawa teleno mele Pulu Yemo yuni pilirimu. Nunge ambomo kango te kanopa limbe. Yunge imbi “Jono” ningu leani!
14 Yu molombamonga nu konopu aili-teko siku kamele akoko moloni. Yu mengele kinie yambo aisili konopu singí.
15 Ailimuni yu kanopa ye aili peangamo nimbe kanomba. No-waene kinie no-tondoloma kinie walsikale kepe paa naa nopili! Anumunge olona we sukundu molomba kinie Pulu Yemonga Mini Kake Telimu omba yunge konopuna molopa kapola temba.
16 “Isirele-yambomane enenga Aili Pulu Yemo liku bulu siringi yambomanga aisili Jonone tembamonga altoko konopu alowa teko Aili Pulu Yemod pea altoko pilku kapola-kapola molonge.
17 ˻Pulu Yemone ungu-umbu tonjirimuma pilipe yamboma nimbe sirimu ye˼ Illainja tondolo pepili uluma tepa molorumu mele Jono yu aku-sipe tondolo pepili uluma tepa molomba. Aku-sipe tondolo pepili uluma tepa molombamonga lapalini konopu alowa teko ambolangoma kelko konopu monjingíla; Pulu Yemonga ungu-manema liku su silimele yambomane konopu alowa teko, konopu sumbi nili yambomane telemele mele ‘Aku-sipu teamili!’ ningu molongela; Jono yuni tembamonga Ailimu ombá kinie Ailimu yunge ungumu sumbi-siku pilku lingí yambo talape te molongela.” nimbe angellomone Sekarayando nirimu.
18 Aku nirimu kinie pilipelie Sekarayane angellomondo walsipelie nimbendo: “Aku nikinumu nambe-tepo nane ‘Sike nikinu.’ nimbu pilimbuye?” nirimu. “Na anda lepo nanga ambomo ambu lerimu kanumu. Pe i nikinumu nambe-tepa wendo ombamondo nikinuye?” nirimu.
19 Angellomone pundu topa nimbendo: “Nanga imbi Geperiele. Na Pulu Yemonga kumbikerena angilio. I kinié nundu nikiru mele Pulu Yemone “Aku-siku ni-pui!” nimbe lipe mundumu-na nundu ombo i temane-peangamo topo sikiru.
20 Nakolo nane “Kango mengele.” nikirumu ‘Kolo tokomonje?’ ningu pilkinu kene i ulumu ou wendo naa opili nu ungu naa nili moloni. Pe “Wendo ombá.” nikiru mele amboma ambolango olona monjikulie melemelemanga walema omba pulimo mele aku-sipe walema omba pumbe kinie i nikiru ungumu paa sike wendo ombá.” nirimu.
21 Aku-siku ungu ningu angiliengili Sekaraya ulke-tembelemonga suluminiana sukundu koronga-ou pupe molopa, welea wendo naa orumuna yamboma ulke-tembelemonga ulsukundu yu nokoko angiliringime konopu aisili liku munduringi.
22 Kanu-kinie yu wendo ombalie nirimumuni, ungu te kerena manda naa nimbe kimuni mindi manda lepa angilirimu kinie kanokolie, ‘Sekaraya yu suluminiana suku molopalie mélte omba angilili none tepa kumbikere lipe pinjimu-na kanomu.’ konopu leringi.
23 Pe ulke-tembelena yunge kongono walema pora nirimu kinie yunge ulkendo purumu.
24 Ulkendo pupe ˻ambo Illisapete kinie pekolo moloringili kinie˼ pe Illisapete ambolango olona monjirimu. Monjipelie oli te-pakara ‘Yambomane yu naa kanangi!’ nimbe lopi tepa molorumu.
25 Yuni nimbendo: “Kinié na-kinie ulu tekemomo Ailimuni nanga nimbe tenjikimu. Na ambolango te naa merindumunge yamboma na kanoko keri kanoringi kinie pipili kolorundumunge Ailimu yuni na kondo kolomu lemo.” nirimu.
Mulú-Koleana Angello Tene Mariane Yesusi Memba Mele Nirimu Temanemo
26 ˻Illisapete ambolango olona monjipili oli te-pakara kolopa˼ talo-pakara sipemo ke topa angilirimu kinie Pulu Yemone mulú-koleana angello Geperiele kolea Gallilli-disiriki Nasarete-taonona lipe mundurumu.
The Birth of Jesus Foretold (Luke 1:26-38)
27 Kanuna ambo-wenepo te, ye te-kinie ou naa peli we molorumu ambo-wenepomo molorumuna mundurumu. Kanu ambo-wenepomo yunge pulu lerimu yambomane ‘Yu ye te pupili!’ ningu mako toringi yemonga imbi Josepo. Kanu yemo yunge anda-kolepa te ˻ye-nomi-kingi˼ Depisi. Ambo-wenepomonga imbi Maria.
28 Maria molorumuna angello Geperiele ombalie yundu nimbendo: “Ambomo, nu molonuna na okoro. Nu malo. Ailimu nu pea tapu toko molembele.” nirimu.
29 Nakolo kanu ungumu pilipelie yu konopu aisili lipe mundupelie, ‘A! I nikimumu nambolka unguri nimbe nikimunje?’ nimbe pilirimu.
30 Angellomone yundu nimbendo: “Maria, Pulu Yemone nu kanopa peanga kanokomo kene pipili naa koloyo!
31 Pílie! Nu pe olona kango te monjikulie menimu. Mengolie yunge imbi “Yesusi” ningu leani!
32 Yu ye-nomi molomba, yu imbi lelko ‘Paa Olandopa Molemomonga Malo.’ ningíla; Aili Pulu Yemone ‘Yunge anda-kolepa Depisi Isirele-yambomanga ye-nomi-kingi tondolomo molorumu mele yu aku-sipe molopili!’ nimbéla.
33 Enenga anda-kolepa Jekopone kalopa lirimu yamboma yuni kamu-kamu nokombala. Yu ye-nomi-kingi ailimu molopa mindi pumbe.” nirimu.
34 Mariane angellomondo nimbendo: “I nikinu ulumu nambe tepa tembamondo nikinuye? Na ye te naa purundu kanumu.” nirimu.
35 Angellomone yundu nimbendo: “Nu molonine Paa Olandopa Yemonga Mini Kake Telimu omba nunge olona kango te monjinjimbe. Aku tembamonga kango nuni menimu yu kango kake telimu molomba; yu imbi lelkolie ‘Pulu Yemonga Malo’.e ningíla.
36 ˻Pulu Yemone nu “Tembo.” nikimu mele sike temba. Ulu-tondolo te “Tembo.” nimbelie terimu mele niembo!˼ Nunge pulu lemo ambo Illisapetendo “Ambo wayongono pelemo.” nilimele nakolo kinié yu ambo-ambu lepili oli te-pakara kolopa talo pakara sipemo ke topa angilipili yu kango te olona monjikimu kanumu.
37 Pulu Yemone ulu manda naa temba ulu te paa naa pelemo. Yuni uluma pali kapola telemo kanumu.” nirimu.f
38 ˻Angellomone yundu aku-sipe nirimu kinie pilipelie˼ Mariane nimbendo: “Na Ailimunge kongono kendemande-ambomo molio. Nuni nikinu mele Pulu Yemo yuni na-kinie aku-sipe tepili!” nirimu.
Kanu-kinie angellomone Maria mundupe kelepa yu purumu.
Maria Yunge Pulu Lerimu Ambo Illisapete Pupe Kano-Porumu Temanemo
39 ˻Mulú-koleana angellomone Mariando ungu nimbe pora sipelie kelepa purumu kinie˼ pe Maria kolea Judia-Disiriki pupe ma-pangi tenga ola taono te lerimuna purumu.
40 Pupe akuna ye Sekarayanga ulkena suku pupelie ambo Illisapete kanopa “Na okoro.” nirimu kinie kanguluringili.
41 Illisapetene Marianga ungumu pilirimu kinie Illisapete yunge olona ambolangomo pukue topa ola manie terimu pilirimu. Kanu-kinie Pulu Yemonga Mini Kake Telimu Illisapetenga konopuna pupe molopa kapola terimu kinie “I-siku i-siku ni!” nirimu mele
42 Illisapetene ungu tondolo tepa nimbelie nimbendo:
“Ambo molemelemanga pali nu maloya.
Ambomanga pali Pulu Yemone nu olandopa tepa konjirimu.
Ambolango nu olona monjilinomo kepe yuni tepa konjimbela.g
43 Na ambo keri te molonduna nanga Ailimunge anumu nu onumunge na konopu aisili lipu mundukuru.
Aku tenumunge na-kinie teko peanga sikinu.
44 Nu ongolie “Na okoro.” ninu-na komuni pilindu kinie nanga olona molomu ambolangomo paa konopu sipe pukue topa ola-manie temu.
45 Ailimuni nundu nirimu ungumu pilkulie ‘Sike nikimu. Yuni “Tembo.” nikimu mele sike aku temba.’ ningu tondolo munduku pilirinumungeh yuni nu tepa konjikimu mele tepa konjimbe kene nu konopu siku molani!” nirimu.
Pulu Yemone “Ene Nokopa Konjimbe Ye Te Lipu Mundumbu.” Nimbe Mako Torumu Ye Nomi Kirasimu Mariane Membá Mele Pilipelie Konana Nimbe Pulu Yemo Kapi Nirimu Temanemo
46-47 Illisapetene nimbe pora sirimu kinie Mariane nimbendo:
“Pulu Yemo nanga Lipe Taponjipe, Mindili Nombo
Molopo Kenjilio Aulkena Wendo Lipe,
Kapola Molopo Molopo Konjimbu Aulkena
Lipe Monjimbe Yemo-kiniei
na konopu paa aili-tepo sikirumunge
nanga konopumuni
Ailimu kapi nimbe imbi ambolopa ola linjikimu.
48 Pulu Yemo yuni yunge we-ambo-kendemande kerimu
siye naa kolopa konopu lipe mundurumumunge
nanga konopumuni aku-sipe yu kapi nikimu.
Yambomane pe-pe-kepe kalko lingí yambomane
nando “Pulu Yemone nu tepa konjikimu. Nu maloya.” ningí.
49 ˻Ye˼ Tondolo Púlimuni na ulu-tondoloma tenjirimumunge
nando aku-siku ningí.
˻Ye˼ Tondolo Púlimu yu ye kake telimu.
50 Yu-kinie pipili kolko pilku limele yamboma
yuni ene kondo kolopa molemo.
Enene pe-pe-kepe kalko lingíme kepe
kondo kolopa molopa mindi pumbe.
51 Yuni yuyu ulu-tondoloma terimu.
Yambo kara puku enenga konopuna
eneno kapi ningu molemele yamboma
yuni anju-anju topa makoropa mundulimo.
52 Yamboma nomi molko
koleama nokoko molemelema
yuni topa manie mundupe,
yamboma enenga imbime
ene-eneno toko manie mundulemelema
yuni enenga imbime ambolopa ola linjilimo.j
53 Engelene kolemele yamboma yuni
‘Olo tepili!’ nimbe langi peangama sipe,
yambo-kamakoma méle teluri kepe naa sipe
“We pai!” nimbe makorolemo.
54-55 Yuni olionga pulu-pulu anda-kolepalimendo
“Tembo.” nimbe, nimbe panjirimu ungumu
komu naa sipe pilipe molopalie,
˻anda-kolepa˼ Eporayamo kinie,
Eporayamo yuni
yandopa-yandopa kalopa lirimu yamboma kinie,
enendo “Tembo.” nimbe,
nimbe panjirimu mele tembando
olio Pulu Yemo yunge kendemande
Isirele-yambo molemolo akuma
yuni kondo kolopa lipe taponjimbe tepa molemo.”
nirimu.
56 Maria Illisapete-kinie pea molangili oli yepoko omba purumu kinie pe Maria yu yunge ulke-koleando kelepa purumu.
Illisapetene Kango Jono Merimu Temanemo
57 Illisapete ambolango memba walemo wendo orumu kinie yuni kango te kanopa lirimu.
58 Yunge ulke-kere-pongolo yamboma kinie yunge pulu lerimu yamboma kinie Ailimuni yu kondo aili-tepa kolorumu mele pilkulie ene yu pea konopu siku moloringi.
59 Wale yepoko-pakara kangomo kanopa lipe nosipe molorumu kinie wale engaki-sipemonga yamboma sukundu-sukundu ongo máku tokolie yunge kangi te kopisiku makaye teko wendo liku ele-tekolie niringimuni,k yunge imbimu yunge lapanga imbi manda-lelko “ ‘Sekaraya’ niemili!” niringi
60 nakolo kangomonga anumuni “Mólo!” nimbelie “Yunge imbi ‘Jono’ nimulú.” nirimu.
61 Enene yundu ningindu: “Eltenga pulu lemo yambo tenga imbi aku-sipe naa molemo.” niringi.
62 Kanu-kinie enene “Lapane nambolka konopu lekemone, yunge imbi lepa nae nimbéne, walsipu piliemili!” ningu lapando kimuni manda leringi kinie
63 yuni pundu topa kimuni manda lepalie “Boku te siei!” nimbelie, yuni bokuna topalie nimbendo: “Yunge imbimu Jono.” nirimu. Akumu kanokolie yambomane paa konopu aisili leringi.
64 Kanu-kinie walsikale Sekaraya yunge kerena kelepa ungu nimbelie Pulu Yemo kapi nirimu.
65 Aku terimu-na kanokolie yunge ulke kere-pongolo yambomane pipili paa koloringi. Kolea Judia-Disiriki ma-pangima polorumu koleamanga pali aku temanemo mindi toliku puringi.
66 Aku ulumu piliringi kinie yambomane pali konopu liku mundukulie ningindu: “Ulu akumu we naa telemo. Ailimu i kangomo kinie molombamonga aku tekemo lemo.” ningu pilkulie “I kangomo pe nambe-tepa molombanje?” niringi.
Sekarayanga Konanamo
67 Mini Kake Telimu Jono-lapa Sekarayanga konopuna omba molopa kapola terimu kinie Sekaraya yuni Pulu Yemone ungu-umbu tonjirimu ungu te pilipe, pe wendo ombá mele yamboma nimbe sipelie nimbendo:
68 “Ailimu, Isirele-yambomanga Pulu Yemo,
yu kapi nimbu imbi ambolopo ola linjemili!
Yu omba yunge yamboma lipe taponjipe
umbuni tene ene ambolorumu-na
mindili nongo moloringi kanu umbunimunge
wendo limu-nal pilipulie
yu kapi nimbu imbi ambolopo ola linjemili!
69 Pulu Yemo yuni yunge kendemande
˻olionga ye-nomi-kingi˼ Depisini
kalopa lirimu yambomanga ye tondolo peli te
olio ‘Lipe taponjipe mindili nombo
molopo kenjilimolo aulkena wendo lipe,
kapola molopo konjimulú aulkena
lipe monjipili!’ nimbe simu.
70 (Yuni ungu-umbu tonjirimuma
pilku yando ningu siringi yemane
pe tembamondo koronga-ou ningindu:)
71 “Yuni olio lipe taponjipe
olionga opa-touma topa mundunjipe,m
olio kanoko keri kanoko mindili silimele yamboma
‘Aku-siku naa teangi!
Wendo ongo kapola molangi!’ nimbe
aku-siku telemele aulkena wendo limbe.”n
niringi mele kinié aku temba tekemo.
72-73 Olionga anda-kolepalime kondo kolopa,
olionga pulu-pulu anda-kolepa Eporayamo-kinie
“Tembo.” nimbe, nimbe panjipe mi lerimu meleo
“komu naa sipu, nirindu mele teambo!” nimbelie
aku temba tekemo.
74-75 ‘Pipili naa kolko, nanga kongonomo
tondolo-munduku tenjiku,
konopu kake tepili molko
nane kanopo peanga kanolio uluma mindi
mana teko mololiku pangi!’ nimbelie
olionga opa-toumane olio toko mindili silimelema
‘Naa teangi! Olio we molamili!
Lipu taponjipu tokomele aulkena wendo limbu.’
nimbe,p nimbe panjipe mi lerimu mele
‘Teambo!’ nimbelie aku tekemo.”
nirimu.
76 “Nanga kango ˻Jono˼,
nu kumbi-lelko puku Ailimu ombá aulkemo
akisinjinímunge pilkulie ningímuni,
yambomane pe nundu ‘Olandopa Molemomonga
ungu-umbu tonjilime pilipe
yando nimbe sili yemo.’q ningí.
77 ‘Ailimu yunge aulkemo akisinjembo!’ ningulie
nuni yunge yambomando i-siku ningu sini:
“Ailimu yuni enenga ulu-pulu-keri telemelema
‘Manie pupili!’ nimbe siye kolopalie
ene lipe taponjipe
mindili nolemelka aulkena wendo lipe,
yu-kinie pea molko konjingí aulkena lipe monjimbe.”
ningu, aku ungumu enendo ningu sini.r
78-79 Pulu Yemone olio kondo aili-tepa kolopalie
olio sumbulu toline molopo kololi aulkena molomoloma
konopu pe nipili molomolo aulkena
‘Manda kanoko pangi!’ nimbe
‘Pa tenjipili!’ nimbe olio molemolona
pa tenjilimu lipe mundukumu.”
nimbe Sekarayane nirimu.
80 Kango Jono yu ai-lepa konopu tondolo pupe kapola molorumu.s Yu pe Isirele-yambomanga kumbi-kerena kongono tepa molombando ou kolea ku leline pupe molorumu.